Ročište pred Sudom BiH: Službenici Granične policije i novinarka optuženi za odavanje službene tajne

Pred Sudom Bosne i Hercegovine danas je održano ročište o određivanju mjera zabrane za nedavno uhapšene službenike Granične policije BiH, Sanju Kriještorac i Andreu Mujkić, te novinarku Natašu Miljanović Zubac, što predstavlja jedan od najsloženijih slučajeva koji su u posljednje vrijeme privukli pažnju javnosti. Sudnica je bila prepuna advokata, predstavnika Tužiteljstva BiH, te medijskih ekipa, a atmosfera je bila napeta jer su sve strane iznosile svoje argumente u vezi sa ozbiljnim optužbama koje uključuju odavanje službene tajne i potencijalno narušavanje ugleda države pred međunarodnim partnerima. Tužiteljstvo BiH je predložilo mjere zabrane uključujući oduzimanje putne isprave, zabranu prelaska državnih granica, zabranu sastajanja sa uposlenicima Granične policije i zabranu rada na poslovima s pristupom tajnim podacima, naglašavajući da je riječ o mjerama koje su neophodne radi zaštite državnih interesa i sprječavanja daljih zloupotreba.

Optužbe za odavanje službene tajne

Trojka je uhapšena pod optužbom da je počinila krivično djelo odavanje službene tajne, koje prema zakonima BiH nosi ozbiljne pravne posljedice. Prema Tužiteljstvu, Andrea Mujkić je fotografisala dokument s oznakom tajnosti, a dokument je potom poslala kolegici Sanji Kriještorac, koja ga je, kako se tvrdi, dalje proslijedila novinarki Nataši Miljanović Zubac. Novinarka je dokument, putem e-maila, proslijedila na adrese nekoliko konzulata i ambasada u BiH, čime se potencijalno kompromitovala osjetljiva informacija iz aktivnog predmeta. Tužiteljica Imamović naglasila je da neovlašteno dijeljenje ovog dokumenta može izazvati ozbiljne reperkusije po ugled BiH kod međunarodnih partnera, ističući da su sigurnosni protokoli i zaštita državnih podataka ključni za održavanje povjerenja međunarodne zajednice i sigurnosti institucija.

Odbrane: Nedostatak dokaza i tvrdnje advokata

Advokatica Jasmina Iftić, zastupnica Sanje Kriještorac, tvrdila je da ne postoji nikakav konkretan dokaz koji bi potvrdio da je njena klijentica dokument proslijedila trećim osobama. Ona je naglasila da se radi o neosnovanim optužbama koje nisu podržane dokazima u ovom trenutku i da je klijentica spremna na svaku vrstu provjere i saradnje s institucijama. Slično, advokat novinarke Miljanović Zubac, Ahmed Efendić, istakao je da je riječ o zloupotrebi institucija i da njegova klijentica nije nanijela nikakvu stvarnu štetu državnim institucijama BiH, već je samo postupala u skladu s novinarskom praksom istraživačkog izvještavanja. Sama novinarka je u više navrata naglasila da je od 2006. godine bila posvećena otkrivanju nepravilnosti u Graničnoj policiji BiH, u skladu sa zadatkom koji joj je, kako tvrdi, ostavio njen suprug, te da je u svom radu uvijek nastojala da profesionalno i etički dokumentuje nepravilnosti bez namjere da ugrozi državne interese.

Prijetnje i međunarodni azil

Novinarka je također istakla da je tokom posljednjih godina bila predmet prijetnji i pokušaja zastrašivanja, te da su joj pojedine evropske zemlje nudile međunarodni azil, koji je odbila jer želi ostati u BiH i nastaviti sa svojim radom. Navela je da zbog prijetnji često osjeća ugroženost i da joj je otežano kretanje gradom, što dodatno otežava njen profesionalni rad i ličnu sigurnost. Stručnjaci za medijska prava ističu da ovakve situacije ukazuju na potrebu za dodatnom zaštitom novinara u zemlji, ali i na važnost jačanja institucionalne odgovornosti kako bi se spriječile zloupotrebe i osiguralo nesmetano funkcionisanje medija u interesu javnosti.

Odluka suda i očekivanja javnosti

Sud BiH će donijeti odluku o eventualnom određivanju pritvora do kraja dana ili tokom sutrašnjeg dana, što je izazvalo veliku pažnju javnosti i medija. Građani i eksperti za pravosuđe napominju da će ishod imati značajan uticaj na percepciju pravnog sistema, posebno u kontekstu istraga koje se tiču državnih institucija i visokorizičnih dokumenata. Sud je pozvao sve strane na strpljenje i istakao da je cilj obezbijediti pravičan i transparentan proces, koji će istovremeno zaštititi prava optuženih i interese države, a javnost je pozvana da poštuje zakon i prati razvoj događaja kroz provjerene izvore.

Šira perspektiva: sigurnost informacija u BiH

Ovaj slučaj takođe otvara šire pitanje sigurnosti informacija i kontrole pristupa tajnim podacima u Bosni i Hercegovini, naglašavajući koliko je krhka ravnoteža između transparentnosti, javnog interesa i nacionalne sigurnosti. Stručnjaci za nacionalnu sigurnost ističu da incident s trojkom uhapšenih službenika i novinarke jasno pokazuje propuste u postojećim procedurama, uključujući neadekvatnu kontrolu pristupa povjerljivim dokumentima, nejasne smjernice za rukovanje osjetljivim informacijama i nedovoljnu edukaciju službenika o rizicima koje takva dokumentacija nosi. Potrebno je, kažu stručnjaci, uvesti dodatne mehanizme nadzora, implementirati redovne provjere i osigurati jasne procedure koje bi spriječile neovlašteno dijeljenje informacija, a time i potencijalne diplomatske ili političke posljedice.

Transparentnost i odgovornost u rukovanju tajnim dokumentima postaju ključni faktori za očuvanje povjerenja međunarodnih partnera i stabilnosti unutar državnih institucija. U kriznim situacijama, kao što je ovaj slučaj, jasno je da i najmanja greška ili nepažnja može izazvati ozbiljne posljedice po ugled države, a potencijalno i po nacionalnu sigurnost. Pored toga, eksperti naglašavaju da je neophodno povećati svijest o sigurnosnim protokolima među službenicima, osigurati obavezne obuke o rukovanju povjerljivim informacijama i uvesti stroge procedure za kontrolu pristupa dokumentima s oznakom tajnosti.

Dodatno, ovaj incident otvara raspravu o tome kako balansirati slobodu informisanja medija i potrebu zaštite državnih interesa, jer se u modernom okruženju, gdje digitalna komunikacija i društvene mreže igraju ključnu ulogu, informacije brzo šire i teško ih je kontrolisati. Slučaj Miljanović Zubac pokazuje da i profesionalni novinari mogu nesvjesno postati dio sigurnosnog incidenta ako nisu upoznati s pravilima rukovanja povjerljivim dokumentima, a istovremeno naglašava potrebu za sistemskim pristupom zaštiti informacija bez ugrožavanja javnog prava na informisanje.

Stručnjaci preporučuju da se, pored tehničkih i administrativnih mjera, posveti pažnja psihološkoj pripremljenosti službenika i novinara koji dolaze u kontakt s osjetljivim podacima. Razumijevanje potencijalnih posljedica, profesionalna etika, te jasna i konzistentna pravila rukovanja dokumentacijom, ključni su za sprječavanje sličnih incidenata u budućnosti i za očuvanje integriteta i funkcionalnosti državnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Utjecaj na medijski sektor i profesionalno izvještavanje

Pored pravnih aspekata, slučaj Miljanović Zubac ukazuje na izazove s kojima se suočavaju istragački novinari u zemlji u kojoj javni interes često dolazi u konflikt s državnom tajnom. Potrebno je uspostaviti jasne smjernice i protokole kako bi novinari mogli obavljati svoj posao, a da pri tome ne ugroze državnu sigurnost niti sopstvenu bezbjednost. Ovaj slučaj može poslužiti kao primjer za buduće izmjene medijskih zakona i edukaciju novinara u oblasti etičkog i sigurnosnog izvještavanja, dok istovremeno podiže svijest javnosti o granicama slobode medija i odgovornosti u prenošenju povjerljivih informacija.