Dodik izgubio mandat: Sve ovlasti predsjednika RS nestale – šta sada slijedi?

Pravna odluka i neposredne posljedice

Odlukom Suda Bosne i Hercegovine, koja je potvrdila odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK) o oduzimanju mandata, Milorad Dodik je prestao biti predsjednik Republike Srpske (RS). Time je izgubio sve ustavne i zakonske ovlasti povezane s funkcijom, što uključuje donošenje ključnih odluka, raspoređivanje budžetskih sredstava i predstavljanje entiteta u zemlji i inostranstvu.

Ova presuda ima dalekosežne posljedice po politički sistem RS. Dodik više nema pravo da upravlja Kancelarijom predsjednika RS, ne može predlagati kandidate za ključne funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti niti potpisivati zakone i druge akte u ime entiteta. Pravna stručna javnost upozorava da bi svako odbijanje da napusti funkciju moglo otvoriti put dodatnim krivičnim prijavama, posebno s obzirom na postojeću istragu Tužilaštva BiH, u kojoj je sumnjičen za napad na ustavni poredak zemlje.

Dodatnu dimenziju pravne pozicije institucija države daje i zvanična odluka Ministarstva vanjskih poslova BiH, prema kojoj Dodik ima rok od 15 dana da vrati službeni pasoš Bosne i Hercegovine. Ova mjera jasno pokazuje da država insistira na provođenju presude i ograničava mogućnost bilo kakvih pokušaja daljnjeg obavljanja funkcije bez mandata.

Pravni vakuum u RS i problem legitimnog nasljednika

Dok se čeka da CIK BiH raspisuje prijevremene izbore u roku od 90 dana, entitet RS se suočava s ozbiljnim pravnim vakuumom. Ni Ustav RS, ni zakoni entiteta ne predviđaju jasno ko bi mogao preuzeti predsjedničku funkciju u slučaju prisilnog prestanka mandata. Takođe, Sud BiH i CIK nisu dali detaljne instrukcije o tome koja institucija bi trebala sprovesti pravosnažnu odluku u praksi, što ostavlja prostor za pravne i političke nesigurnosti.

Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović naglašava da je situacija izuzetno složena i da predstavlja neregulisano pravno područje. On apeluje na CIK BiH da promptno preduzme sve zakonom predviđene korake kako bi se funkcija predsjednika RS popunila što je prije moguće. Ademović ističe da bi u slučaju prolongirane nepopunjenosti funkcije, visoki predstavnik u BiH mogao eventualno intervenirati i nametnuti rješenje kako bi se očuvala civilna implementacija Dejtonskog sporazuma.

“Postoji jasan pravni problem, jer trenutna situacija oko oduzetog mandata ne može biti nadomještena klasičnim pravnim tumačenjem. CIK BiH bi trebala koordinisati s institucijama kako bi se spriječile potencijalne zloupotrebe,” navodi Ademović.

Svaki Dodikov potez sada može predstavljati krivično djelo

Advokat Vlado Adamović upozorava da bi bilo kakva aktivnost Milorada Dodika koja se suprotstavlja pravosnažnoj odluci Suda BiH i CIK-a, uključujući sprječavanje prijevremenih izbora ili organizaciju nelegalnih referenduma, mogla predstavljati više krivičnih djela.

“Njegovi potpisi na dokumentima, zakonima i odlukama više ne važe. Svaki pokušaj izdavanja ovih dokumenata predstavlja potencijalno krivično djelo,” ističe Adamović.

On dodaje da bi budući predsjednik izabran na prijevremenim izborima imao zakonsku obavezu da preduzme sve potrebne mjere kako bi spriječio Dodika da ilegalno obavlja funkciju. Ovakva pravna situacija naglašava značaj poštivanja pravosnažnih odluka sudova i izbornih tijela, jer kršenje zakona može dovesti do ozbiljnih sankcija.

Dodikove prijetnje i pravna neodrživost njegovih poteza

Analitičar Davor Gjenero ističe da, iako Dodik javno najavljuje zabranu održavanja izbora ili organizaciju referenduma, pravni okvir Bosne i Hercegovine jasno postavlja granice njegovih ovlasti. RS nije država i ne može donositi odluke koje se suprotstavljaju Ustavu BiH, niti bi takve odluke prošle test ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH.

“Dodik sada nema mogućnost raspisivati referendum niti donositi bilo kakve odluke koje se kose s Ustavom BiH. Njegove prijetnje i pokušaji manipulacije instrumentima vlasti u RS su pravno i politički neodrživi,” zaključuje Gjenero.

Koje nadležnosti je Dodik izgubio?

Odluka Suda BiH i CIK-a dovela je do toga da Dodik više ne može:

• Predstavljati entitet RS u zemlji i inostranstvu.

• Predlagati mandatara za formiranje Vlade RS.

• Sazivati sjednice Vlade niti uticati na dnevni red.

• Predlagati kandidate za Ustavni sud RS ili vršiti izmjene u visokoj sudskoj i tužilačkoj vlasti.

• Proglašavati zakone, postavljati ili opozivati šefove entitetskih predstavništava u inostranstvu.

• Davati pomilovanja, predlagati promjene Ustava, dodjeljivati odlikovanja ili predsjedavati Senatom entiteta.

• Raspoređivati sredstva iz budžeta Kancelarije predsjednika RS, koji iznosi 77,5 miliona KM.

Sve odluke i potpisivanje akata u njegovom imenu sada su pravno nevažeće, a eventualno nastavljanje obavljanja funkcije bez mandata može ga izložiti krivičnoj odgovornosti.

Uloga potpredsjednika RS

RS ima dva potpredsjednika, koji mogu privremeno preuzeti funkciju predsjednika samo ako ih legitimni predsjednik ovlasti. Trenutni potpredsjednici su Ćamil Duraković i Davor Pranjić, ali nijedan od njih ne može automatski zamijeniti Dodika bez formalnog ovlaštenja.

U slučaju privremene spriječenosti predsjednika, legalni predsjednik RS sam određuje koji će potpredsjednik preuzeti funkciju. Prošle godine, tokom operacije Milorada Dodika u Beogradu, ovlastio je potpredsjednika Davora Pranjića da privremeno obavlja dužnost predsjednika, što je bio legitimni primjer primjene ovlasti u odsustvu predsjednika.

Presedan: privremeni predsjednik RS

Posljednji presedan vezan za privremeno nasljeđivanje predsjedničke funkcije desio se 2007. godine nakon smrti predsjednika RS Milana Jelića. Tada je Igor Radojičić imenovan vršiocem dužnosti predsjednika RS od strane Narodne skupštine. Iako odluka nije bila eksplicitno predviđena zakonima, praktično je popunila funkciju dok novi predsjednik nije izabran. Na prijevremenim izborima održanim 9. decembra 2007. godine izabran je Rajko Kuzmanović, također kadar SNSD-a, što je stvorilo presedan u pravnom i političkom smislu.

Ovaj presedan može poslužiti kao potencijalni model za rješavanje trenutnog vakuuma u RS, ali uz jasno poštivanje pravnih procedura i mandata CIK-a.

Šta slijedi: izbori i stabilnost entiteta

Centralna izborna komisija BiH sada ima rok od 90 dana da raspisuje prijevremene predsjedničke izbore u RS. Tokom ovog perioda, politički i pravni vakuum predstavlja izazov za funkcionalnost entiteta, ali i test za sposobnost institucija BiH da održavaju stabilnost i vladavinu prava.

Pravni eksperti ističu da je neophodno da se proces odvija transparentno, kako bi se spriječile bilo kakve manipulacije, pokušaji ilegale primjene ovlasti i potencijalni sukobi s državnim institucijama.

U međuvremenu, svaka aktivnost Milorada Dodika koja se kosi sa odlukama Suda BiH i CIK-a može biti pravno sankcionisana, uključujući i krivičnu odgovornost za nepoštivanje zakona i napad na ustavni poredak BiH.

Zaključak

Odluka Suda BiH i CIK-a označava prekretnicu u političkom životu RS. Milorad Dodik je izgubio sve ustavne i zakonske ovlasti, a entitet se suočava s pravnim vakuumom koji zahtijeva promptnu reakciju CIK-a i drugih institucija.

Ključni izazovi koji slijede uključuju:

• Pravna i politička implementacija odluke o oduzimanju mandata.

• Raspisivanje i provedbu prijevremenih predsjedničkih izbora u RS.

• Očuvanje stabilnosti entiteta u periodu privremene nepopunjenosti funkcije predsjednika.

• Sprečavanje bilo kakvih pokušaja nelegalnog obavljanja funkcije od strane bivšeg predsjednika.

Ovaj slučaj predstavlja značajan pravni i politički presedan u Bosni i Hercegovini, te jasno pokazuje da pravosnažne odluke sudova i izbornih tijela moraju biti poštovane, a svaka aktivnost koja se kosi sa zakonima može dovesti do ozbiljnih sankcija.