Dodik bez moći: Ko sada kontroliše RS i budžet entiteta?
Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
Dodik izgubio mandat: Sve ovlasti predsjednika RS nestale – šta sada slijedi?
Odlukom Suda Bosne i Hercegovine, koja je potvrdila odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK) o oduzimanju mandata, Milorad Dodik je prestao biti predsjednik Republike Srpske (RS) i izgubio sve ustavne i zakonske ovlasti povezane s funkcijom.
Ova presuda ima dalekosežne posljedice za politički sistem RS. To znači da Dodik više nema pravo da predstavlja entitet, raspolaže budžetom Kancelarije predsjednika RS niti donosi ključne odluke u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Pravni stručnjaci ističu da bi svako odbijanje da napusti funkciju moglo otvoriti Dodiku put ka dodatnim krivičnim prijavama, posebno uz postojeću istragu Tužilaštva BiH, kojom je sumnjičen za napad na ustavni poredak zemlje.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH je zvanično objavilo da Dodik ima rok od 15 dana da vrati službeni pasoš Bosne i Hercegovine, što je dodatno pojačalo pravnu poziciju institucija države u ovom slučaju.
Pravni vakuum u RS
Dok se čeka da CIK BiH raspisuje prijevremene izbore u roku od 90 dana, entitet RS se suočava sa značajnim pravnim vakuumom. Ni Ustav RS, ni zakoni ovog entiteta ne predviđaju ko može preuzeti predsjedničku funkciju u slučaju prisilnog prestanka mandata. Takođe, Sud BiH i CIK nisu dali jasne instrukcije ko bi trebao sprovesti pravosnažnu odluku.
Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović naglašava da situacija predstavlja neregulisano pravno područje. On apeluje na CIK BiH da promptno preduzme sve zakonom predviđene korake kako bi se funkcija predsjednika RS popunila u što kraćem roku. Prema njegovim riječima, visoki predstavnik u BiH mogao bi eventualno nametnuti rješenje ukoliko bi se nepopunjenost funkcije pokazala štetnom za civilnu implementaciju Dejtonskog sporazuma.
“Postoji jasan pravni problem, jer trenutna situacija oko mandata oduzetog Dodiku ne može biti nadomještena klasičnim pravnim tumačenjem. CIK BiH bi trebala koordinisati s institucijama kako bi se spriječile potencijalne zloupotrebe”, pojašnjava Ademović.
Svaki Dodikov potez može predstavljati krivično djelo
Advokat Vlado Adamović upozorava na ozbiljne pravne posljedice u slučaju da Dodik odbije da napusti funkciju predsjednika RS. Prema njegovim riječima, svaka aktivnost koja se suprotstavlja pravosnažnoj odluci Suda BiH i CIK-a, uključujući sprječavanje prijevremenih izbora ili nelegalne referendume, može predstavljati više krivičnih djela.
“Njegovi potpisi na dokumentima, zakonima i odlukama više ne važe. Svaki pokušaj izdavanja ovih dokumenata predstavlja potencijalno krivično djelo”, naglašava Adamović.
On dodaje da bi nasljednik, koji bude izabran na prijevremenim predsjedničkim izborima u RS, trebao imati pravnu obavezu da preduzme sve potrebne mjere kako bi spriječio Dodika da ilegalno obavlja funkciju.
Dodikove prijetnje su pravno neodržive
Analitičar Davor Gjenero ističe da, iako Dodik javno najavljuje zabranu održavanja izbora ili održavanje referenduma, pravni okvir BiH jasno postavlja granice njegovih ovlasti. Entitet RS nije država i ne može donositi odluke koje se suprotstavljaju Ustavu BiH niti bi one prošle test ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH.
“Dodik sada nema mogućnost raspisivati referendum niti donositi bilo kakve odluke koje se kose s Ustavom BiH. Njegove prijetnje i pokušaji manipulacije instrumentima vlasti u RS su pravno i politički neodrživi”, zaključuje Gjenero.
Koje nadležnosti je Dodik izgubio?
Odluka Suda BiH i CIK-a dovela je do toga da Dodik više ne može:
- Predstavljati entitet RS u zemlji i inostranstvu.
- Predlagati mandatara za formiranje Vlade RS.
- Sazivati sjednice Vlade niti uticati na dnevni red.
- Predlagati kandidate za Ustavni sud RS ili vršiti izmjene u visokoj sudskoj i tužilačkoj vlasti.
- Proglašavati zakone, postavljati ili opozivati šefove entitetskih predstavništava u inostranstvu.
- Davati pomilovanja, predlagati promjene Ustava, dodjeljivati odlikovanja ili predsjedavati Senatom entiteta.
- Raspoređivati sredstva iz budžeta Kancelarije predsjednika RS, koji iznosi 77,5 miliona KM.
Sve odluke i potpisivanje akata u njegovom imenu sada su pravno nevažeće, a eventualno nastavljanje obavljanja funkcije bez mandata može ga izložiti krivičnoj odgovornosti.
Uloga potpredsjednika RS
Republika Srpska ima dva potpredsjednika, koji mogu privremeno preuzeti funkciju predsjednika samo ako ih ovlasti legitimni predsjednik. Trenutni potpredsjednici su Ćamil Duraković i Davor Pranjić, ali nijedan ne može automatski zamijeniti Dodika bez formalnog ovlaštenja.
U slučaju privremene spriječenosti predsjednika, legalni predsjednik RS sam određuje koji će ga potpredsjednik zamijeniti. Prošle godine, tokom operacije Milorada Dodika u Beogradu, ovlastio je potpredsjednika Davora Pranjića za privremeno obavljanje dužnosti.
Presedan: privremeni predsjednik RS
Posljednji presedan vezan za privremeno nasljeđivanje desio se 2007. godine nakon smrti predsjednika RS Milana Jelića, kada je Igor Radojičić imenovan vršiocem dužnosti predsjednika RS od strane Narodne skupštine. Iako odluka nije bila eksplicitno predviđena zakonima, praktično je popunila funkciju dok novi predsjednik nije izabran. Tada je 9. decembra 2007. godine na prijevremenim izborima izabran Rajko Kuzmanović, također kadar SNSD-a.
