Kako mediji u Republici Srpskoj predstavljaju Milorada Dodika: predsjednik bez funkcije ili politička manipulacija?

Selektivno navođenje titule u medijima

U posljednje vrijeme, Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) i novinska agencija Srna sve češće u svojim prilozima i tekstovima Milorada Dodika nazivaju jednostavno “predsjednik”, bez dodatnog pojašnjenja na koju instituciju se to tačno odnosi.

Prema analizi dostupnih izvještaja i priloga, primjetno je da se više ne koristi precizna titula “predsjednik Republike Srpske”, već se Dodik predstavlja općenito. Ovakav način izvještavanja može dovesti u zabludu javnost, jer ne precizira da Dodik trenutno obavlja isključivo funkciju predsjednika političke stranke SNSD, dok mu je mandat predsjednika entiteta RS pravosnažno oduzet odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH).

Šta znači ovakvo izvještavanje?

Na prvi pogled, izostavljanje precizne titule može se tumačiti kao tehnički propust. Međutim, činjenica da se praksa ponavlja i koristi kontinuirano sugerira namjeru da se u javnosti održi privid kako Dodik i dalje obavlja funkciju predsjednika entiteta.

Ovaj pristup uklapa se u narativ koji sam Dodik posljednjih mjeseci gradi – da neće priznati odluke državnih institucija koje dovode u pitanje njegov legitimitet. Time se u javnosti stvara politička konfuzija. Građani koji prate samo medije pod kontrolom vlasti mogu steći dojam da se ništa nije promijenilo i da Dodik i dalje obavlja funkciju predsjednika RS.

Takvo izvještavanje izaziva zabrinutost opozicionih političara, koji smatraju da je riječ o manipulaciji i širenju pogrešne percepcije.

Reakcija opozicije

Zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a, Igor Crnadak iz Partije demokratskog progresa (PDP), reagovao je na ovu pojavu i upozorio na opasnost kontinuiranog zanemarivanja profesionalnih standarda u javnom servisu.

“Njihovo širenje mržnje i podjela mora prestati što prije. Pored toga, svaki dan nove blamaže, sramota su profesije! Od danas su izbrisali Republiku Srpsku. Dodik je samo predsjednik. Ne zna se čega. Bravo stručnjaci,” napisao je Crnadak na svom profilu na društvenoj mreži X.

Njegova izjava jasno pokazuje stav opozicije – ovakvim načinom izvještavanja ne samo da se manipuliše javnošću, već se i dodatno urušava kredibilitet medija koji bi trebali biti objektivni servis svim građanima.

Pravne činjenice: mandat Dodika pravosnažno oduzet

Podsjetimo, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku na funkciji predsjednika RS, a odluka je pravosnažna nakon što su iscrpljene sve žalbene procedure. Time je Dodik formalno izgubio status predsjednika entiteta, ali je i dalje predsjednik svoje političke stranke SNSD.

Uprkos tome, njegovi medijski istupi i politički nastupi nastoje stvoriti percepciju da je on i dalje predsjednik RS. Iz tog razloga, praksa RTRS-a i Srne da ga nazivaju samo “predsjednik” mnogi smatraju nastavkom političke kampanje i pokušajem očuvanja autoriteta.

Širi značaj i utjecaj na javnu percepciju

Način na koji mediji izvještavaju o političkim liderima ima direktan utjecaj na javno povjerenje u institucije i pravni sistem. Kada se izostavljaju ključne informacije, građani gube mogućnost da donesu informisane odluke, što dugoročno može erodirati povjerenje ne samo u medije, već i u čitav pravni okvir države.

Selektivno izvještavanje i namjerno pojednostavljivanje titula političkih lidera, kao što je slučaj s Miloradom Dodikom, stvara zamagljenu sliku realnosti u očima javnosti. Građani koji nisu svjesni pravosnažnih odluka državnih institucija mogu formirati pogrešan utisak da politički sistem funkcioniše onako kako je prikazano u medijima pod kontrolom vlasti. Ovo može dovesti do lažnog osjećaja legitimnosti kod pojedinih političkih aktera, ali i kod dijela stanovništva, što dodatno destabilizira politički ambijent.

Opozicija upozorava da ovakav način izvještavanja produbljuje društvene podjele. Postoje najmanje dvije paralelne percepcije stvarnosti:

1. Građani koji prate nezavisne i objektivne izvore medija jasno su svjesni pravosnažnih odluka CIK-a i činjenice da Dodik više nije predsjednik entiteta.

2. Građani koji prate medije pod kontrolom vlasti i dalje vjeruju da je Dodik aktivni predsjednik RS-a, jer mediji kontinuirano koriste selektivnu terminologiju i ne ističu relevantne pravne odluke.

Ova situacija stvara paralelne realnosti, u kojima različiti dijelovi populacije funkcionišu s različitim informacijama i percepcijom političke legitimnosti. Takva fragmentacija informacija ne samo da otežava politički dijalog i saradnju među građanima, već može dovesti i do povećane polarizacije i napetosti u društvu.

Dugoročno, ovakvo ponašanje medija može rezultirati ozbiljnim posljedicama:

• Slabljenje povjerenja u državne institucije, jer građani koji vjeruju alternativnoj verziji stvarnosti mogu smatrati odluke institucija nelegitimnim.

• Erozija demokratskih standarda, jer javnost koja nije informisana o stvarnom stanju ne može kvalitetno participirati u demokratskim procesima, uključujući izbore i javne rasprave.

• Normalizacija političke manipulacije, gdje politički lideri koriste medijsku podršku za očuvanje autoriteta, bez obzira na pravni status svojih funkcija.

Stoga, selektivno izvještavanje nije samo pitanje medijskog standarda ili profesionalne etike – ono ima direktne političke i društvene posljedice. Transparentno, tačno i nepristrasno informisanje građana ključno je za očuvanje stabilnosti društva, povjerenja u institucije i poštovanja pravnog poretka.

Ovakve prakse također podižu važna pitanja o ulozi javnih servisa u Republici Srpskoj. Javni mediji bi trebali biti servis svih građana, a ne instrument političke promocije, jer njihova selektivnost u izvještavanju može dugoročno ugroziti povjerenje javnosti i demokratski dijalog u entitetu.

Analiza profesionalnih standarda u medijima

Praksa RTRS-a i Srne da Dodika nazivaju samo “predsjednikom” bez preciziranja institucije izazvala je kritike i pokrenula pitanja o profesionalnim standardima u medijima.

Dok Dodik i dalje koristi političku moć kao lider SNSD-a, činjenica je da mu je pravosnažno oduzet mandat predsjednika RS. Transparentno i tačno izvještavanje o ovakvim odlukama ključno je za očuvanje medijskog kredibiliteta i informisane javnosti.

Potencijalne političke posljedice

Ako ovakva praksa medija bude nastavljena, mogla bi imati višestruke posljedice:

• Dodatno jačanje političkog autoriteta Dodika unutar njegove stranke.

• Kreiranje percepcije nepromijenjene situacije u entitetu RS, što može uticati na ponašanje građana i birača.

• Podjela javnosti na one koji razumiju pravosnažne odluke i one koji vjeruju u “alternativnu realnost”, što može dovesti do političke nestabilnosti.

Zaključak

Medijsko predstavljanje Milorada Dodika u RS-u pokazuje kako selektivno izvještavanje može uticati na javnu percepciju i povjerenje u institucije. Iako Dodik više nije predsjednik RS, način na koji ga mediji oslovljavaju – bez preciziranja funkcije – može stvoriti dojam da se situacija nije promijenila.

Ovo nije samo pitanje medijskog standarda, već i političke odgovornosti i utjecaja na demokratiju, jer pravovremene i tačne informacije građanima omogućavaju da donose informisane odluke i razumiju realno stanje u političkom sistemu Republike Srpske.

Ostaje da se vidi hoće li RTRS i Srna nastaviti ovu praksu i kakav će dugoročni utjecaj imati na povjerenje građana u medije i političke institucije u entitetu.