“Mali nerealizirani fašisto? Oštra javna poruka Hadžihafizbegovića Stanivukoviću”

Mural Ratku Mladiću i burne reakcije javnosti

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković ponovo je izazvao intenzivne reakcije javnosti nakon što je na nedavnoj press konferenciji upitan da li će ukloniti mural posvećen osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. Umjesto odmjerenog odgovora koji bi odražavao diplomatski pristup ili težnju ka smirivanju tenzija, Stanivuković je vrlo kratko i direktno poručio:

„Nećemo uklanjati. Dalje…”

Ova izjava odmah je izazvala reakcije javnosti, medija i političkih analitičara, jer tematizira pitanje suočavanja sa prošlošću, politike sjećanja i simbolike u javnom prostoru. Dok jedni smatraju da je gradonačelnik time pokazao čvrst stav, drugi upozoravaju da ovakva retorika produbljuje etničke i političke podjele u Bosni i Hercegovini.

Hadžihafizbegović: oštra kritika

Poznati bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović javno je reagovao na Stanivukovićev stav, koristeći društvene mreže za snažnu kritiku:

„Draško Stanivukoviću, mali nerealizirani fašisto. Čekamo sliku tebe ispod murala. Bez te slike posao nisi dovršio. Monstrume jadni, bijedni. Ološu.”

Hadžihafizbegovićev istup izazvao je lavinu komentara, kako podrške, tako i osude. Dok su neki korisnici društvenih mreža pohvalili hrabrost glumca i otvorenu kritiku, drugi su je označili kao pretjeranu retoriku koja dodatno podgrijava tenzije.

Analitičari napominju da ovakva reakcija, iako vrlo emotivna, pomjera fokus javnosti s same političke odluke na ličnu odgovornost i moralne aspekte političara, čime se dodatno produbljuje debata o kulturnim i političkim simbolima u Banja Luci.

Kontekst: mural kao simbol podjela

Mural Ratku Mladiću u Banjoj Luci već godinama izaziva duboke podjele unutar društva. Sa jedne strane, građanske inicijative, udruženja žrtava rata i međunarodne organizacije traže njegovo uklanjanje, naglašavajući potrebu za kulturom sjećanja, pomirenjem i uspostavom javnog prostora u skladu s evropskim vrijednostima.

S druge strane, vlasti u Banjoj Luci, uključujući i gradonačelnika Stanivukovića, pokazuju nepopustljiv stav, opravdavajući mural kao simbol istorijske interpretacije i nacionalnog identiteta. Analitičari ističu da ovakvi potezi, iako predstavljaju politički izraz, produbljuju jaz među zajednicama i otežavaju proces izgradnje međunacionalnog povjerenja.

Posebno je značajno što je Ratko Mladić pravosnažno osuđen pred Haškim tribunalom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, a mural mu i dalje stoji u javnom prostoru, što mnogi tumače kao simbol prkosa i glorifikaciju zločina.

Reakcije javnosti i međunarodne zajednice

Odluka da se mural održi ne ostaje bez posljedica. Reakcije su stigle i od domaće i od međunarodne javnosti. Diplomatske misije u BiH više puta su upozoravale da veličanje ratnih zločinaca direktno ugrožava procese pomirenja i evropske integracije zemlje.

Na društvenim mrežama građani ističu da ovakvim ponašanjem Banja Luka i cijeli entitet RS riskiraju dalju izolaciju i negativnu percepciju međunarodne zajednice. Pojedini komentatori navode:

• “Ovo nije samo pitanje murala, ovo je pitanje kulture i poruka koje šaljemo mladima.”

• “Dokle god ovakvi simboli stoje, ne možemo govoriti o pomirenju i normalizaciji života u Bosni i Hercegovini.”

Istovremeno, udruženja žrtava rata upozoravaju da ovakvi grafiti i murali ponižavaju preživjele i vrijeđaju sjećanje na žrtve. Svaka izjava i potez vlasti sada se pažljivo analizira, jer ima potencijal da utiče na politički i društveni konsenzus o tome kako se Bosna i Hercegovina suočava s naslijeđem rata.

Političke i društvene implikacije

Odluka da mural ostane na mjestu nije samo estetsko ili kulturno pitanje, već duboko političko. Ona pokazuje stav gradske administracije prema historiji, pravdi i procesima pomirenja. Ovakav simbol u javnom prostoru odražava političku poruku koja može imati višestruke posljedice na društvo.

Stručnjaci napominju da mural može:

• Ojačati identitarne podjele među građanima, jer simbolizira glorifikaciju osobe osuđene za najteže ratne zločine, što mnoge podsjeća na traumatična iskustva rata i dovodi do polarizacije unutar lokalne zajednice.

• Poslati pogrešnu poruku mladima o tome šta je prihvatljivo ili herojsko, čime se potencijalno utiče na formiranje vrijednosnih sistema nove generacije.

• Utjecati na međunarodni imidž Banja Luke i Republike Srpske, otežavajući evropske integracije i saradnju, jer prisustvo simbola osuđenih ratnih zločinaca šalje negativne signale o spremnosti lokalnih vlasti na suočavanje s prošlošću i prihvatanje međunarodnih normi.

S druge strane, oni koji podržavaju mural često tvrde da je riječ o pitanju slobode izražavanja i nacionalnog identiteta, što dodatno komplicira dijalog između različitih društvenih i političkih aktera.

Dodatno, neki analitičari ističu da zadržavanje murala može imati psihološki efekat na lokalnu zajednicu – poticanje nostalgije za prošlim ratnim događajima kod određenih grupa i osjećaj nepravde ili ignorisanja kod žrtava i njihovih porodica. Ova simbolika može indirektno utjecati na političke izbore, mobilizaciju određenih biračkih baza i oblikovanje javnog mnijenja.

U konačnici, mural Ratku Mladiću nije samo umjetnički ili ideološki izraz; on je politički instrument koji oblikuje percepciju pravde, moralnosti i društvenih vrijednosti unutar Banja Luke i šire. Njegovo prisustvo u javnom prostoru izaziva stalnu diskusiju o tome kako društvo treba tretirati prošlost i koliko je spremno graditi budućnost na principima pomirenja i međunacionalnog povjerenja.

Šta slijedi?

Stanivukovićeva izjava da „neće uklanjati mural” jasno pokazuje da gradska administracija ne planira mijenjati stav u kratkom roku. Međutim, pod pritiskom javnosti, nevladinih organizacija i međunarodne zajednice, ovo pitanje ostaje otvoreno i nezaobilazno.

Mogući scenariji uključuju:

1. Dalju polemiku na društvenim mrežama i u medijima, gdje će svaki potez ili izjava gradonačelnika biti pažljivo analizirani.

2. Pritisak međunarodnih institucija i ambasada da se promijeni pristup simbolima osuđenih ratnih zločinaca.

3. Inicijative lokalnih nevladinih organizacija i građanskih udruženja da se promijeni legislativa ili kulturna politika u pogledu javnih simbola.

Ovo nije samo pitanje murala, već šire društveno i političko pitanje – kako se društvo odnosi prema prošlosti, kakve vrijednosti prenosi na mlade i da li je spremno da gradi kulturu mira i pomirenja.

Zaključak: simbolika, moral i budućnost

Slučaj murala Ratku Mladiću u Banjoj Luci još jednom otvara duboku ranu bosanskohercegovačkog društva. Reakcija Emira Hadžihafizbegovića, iako oštra i emotivna, pokazuje koliko su snažne emocije kada se radi o veličanju osoba osuđenih za najteže ratne zločine.

Stanivukovićevo odbijanje da ukloni mural stavlja ga direktno u središte političke i društvene polemike. Dok jedni smatraju da je to način očuvanja nacionalnog identiteta, drugi jasno upozoravaju da se zapravo radi o glorifikaciji zločina i vrijeđanju sjećanja na žrtve.

Bosna i Hercegovina se, ponovno, suočava s teškim pitanjem: hoće li izabrati put suočavanja s prošlošću i poštovanja žrtava, ili će nastaviti održavati simbole koji podsjećaju na najcrnje stranice njene historije. Odgovor na ovo pitanje oblikovat će političku klimu, društvenu koheziju i percepciju zemlje u međunarodnoj zajednici u godinama koje dolaze.

U konačnici, mural Ratku Mladiću nije samo grafit na zidu, već simbol neriješenih društvenih tenzija, izazov za kulturu sjećanja i test za moral i etiku lokalnih vlasti. Njegovo prisustvo u javnom prostoru svakako će nastaviti izazivati debatе, prosvjede i diskusije, a reakcije građana, javnih ličnosti i međunarodnih faktora oblikovat će budućnost kulture pamćenja u Banja Luci i šire.