“Mali nerealizirani fašisto? Oštra javna poruka Hadžihafizbegovića Stanivukoviću”
Foto: Arhiv
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon što je na press konferenciji upitan da li će ukloniti mural posvećen ratnom zločincu Ratku Mladiću. Umjesto odmjerenog i očekivanog odgovora, Stanivuković je vrlo kratko i bahato poručio:
„Nećemo uklanjati. Dalje…”
Ova izjava naišla je na osudu velikog dijela javnosti, a posebno među onima koji smatraju da veličanje osuđenih ratnih zločinaca nema mjesta u jednom gradu koji pretenduje da bude evropski, moderan i otvoren.
Hadžihafizbegović: „Mali nerealizirani fašisto”
Na Stanivukovićev stav reagovao je i poznati bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović. Na društvenim mrežama objavio je oštar komentar, ne birajući riječi:
„Draško Stanivukoviću, mali nerealizirani fašisto. Čekamo sliku tebe ispod murala. Bez te slike posao nisi dovršio. Monstrume jadni, bijedni. Ološu.”
Njegova objava izazvala je lavinu komentara – dok su jedni podržali glumca zbog hrabrog stava i otvorene kritike, drugi su ga optužili za pretjeranu retoriku. Ipak, ono što je sigurno jeste da je Hadžihafizbegovićev istup dodatno skrenuo pažnju javnosti na mural i na političke stavove gradske administracije.
Kontekst: Mural kao simbol podjela
Mural Ratku Mladiću u Banjoj Luci već godinama stoji kao tačka podjela i kontroverzi. Građanske inicijative, udruženja žrtava rata i međunarodne organizacije više puta su tražile njegovo uklanjanje, tvrdeći da je to neophodno za kulturu sjećanja i pomirenje.
S druge strane, vlasti u Banjoj Luci, uključujući i gradonačelnika Stanivukovića, pokazuju nepopustljiv stav. Umjesto da šalju poruku zajedništva, ovakvi potezi – prema mišljenju analitičara – produbljuju jaz među narodima i sprječavaju izgradnju povjerenja.
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Mladić pravosnažno osuđen pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Uprkos tome, mural mu se i dalje održava i tretira kao svojevrsni simbol prkosa.
Reakcije javnosti i međunarodne zajednice
Ovakve situacije redovno izazivaju reakcije ne samo domaće javnosti, već i međunarodnih faktora. Diplomatske misije u BiH više puta su isticale da veličanje ratnih zločinaca direktno ugrožava procese pomirenja i evropske integracije zemlje.
Mnogi građani na društvenim mrežama ističu da se ovakvim ponašanjem Banja Luka i cijeli entitet RS guraju u još dublju izolaciju. U isto vrijeme, udruženja žrtava rata podsjećaju da murali i grafiti posvećeni ratnim zločincima ponižavaju preživjele i vrijeđaju sjećanje na žrtve.
Šta slijedi?
Stanivukovićeva izjava da „neće uklanjati mural” jasno pokazuje da gradska administracija ne planira mijenjati stav. Međutim, pod pritiskom javnosti, nevladinih organizacija i međunarodne zajednice, pitanje uklanjanja simbola koji veličaju ratne zločince ostaje otvoreno i nezaobilazno.
Za mnoge ovo nije samo pitanje murala, već šire društveno i političko pitanje – kako se odnosimo prema prošlosti, kakve poruke šaljemo mladima i da li je društvo spremno okrenuti se istinskoj kulturi mira.
Zaključak
Slučaj murala Ratku Mladiću u Banjoj Luci još jednom otvara duboku ranu bosanskohercegovačkog društva. Reakcija Emira Hadžihafizbegovića, iako oštra, pokazuje koliko su emocije jake kada se radi o veličanju osoba osuđenih za najteže ratne zločine.
Stanivukovićevo odbijanje da ukloni mural stavlja ga direktno u središte političke i društvene polemike. Dok jedni smatraju da se radi o „očuvanju nacionalnog identiteta”, drugi jasno upozoravaju da se zapravo radi o glorifikaciji zločina i vrijeđanju žrtava.
BiH se, ponovo, našla pred teškim pitanjem: hoće li izabrati put suočavanja s prošlošću i poštovanja žrtava, ili će nastaviti održavati simbole koji podsjećaju na najcrnje stranice njene historije.
