“Krivične prijave protiv Dodika: Vukanović otkrio detalje”

Politički sukob prerasta u pravnu bitku

Predsjednik Liste za pravdu i red i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), Nebojša Vukanović, najavio je da će protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podnijeti dvije krivične prijave – prvu zbog prijetnji koje mu je, kako tvrdi, Dodik uputio tokom posljednje sjednice NSRS, i drugu zbog, kako navodi, “lažnog predstavljanja” na funkciji predsjednika entiteta.
Ova najava dolazi u trenutku kada je politička scena u Republici Srpskoj već uzdrmana odlukama donesenim na nedavnoj posebnoj sjednici Skupštine, a Vukanovićeve riječi dodatno produbljuju krizu u kojoj se isprepliću politika, pravo i lične netrpeljivosti.

Prema riječima Vukanovića, tokom burne skupštinske rasprave Milorad Dodik je izjavio da je on “zlo koje treba ukloniti”, što je opozicioni poslanik shvatio kao direktnu prijetnju po ličnu bezbjednost.
– “To je klasično krivično djelo. Ne smijemo dozvoliti da se prijetnje iz skupštinskih klupa normalizuju i guraju pod tepih. Ako institucije ne reaguju na ovakav govor, onda to šalje opasnu poruku svim građanima”, rekao je Vukanović za medije, ističući da očekuje da Tužilaštvo BiH i MUP RS reaguju bez političkih pritisaka.

“Dodik se lažno predstavlja” – novi pravni front

Druga krivična prijava, prema najavi Vukanovića, odnosi se na “nezakonito postupanje i lažno predstavljanje” Milorada Dodika.
Kako tvrdi, Centralna izborna komisija BiH (CIK) je ranije donijela odluku o oduzimanju mandata Dodiku, no on, uprkos toj odluci, nastavlja da se ponaša i djeluje kao legitimni predsjednik Republike Srpske – donosi odluke, potpisuje akte i, najvažnije, imenuje mandatara za sastav nove vlade.

– “Centralna izborna komisija BiH je jasno i nedvosmisleno odlučila da Dodiku oduzme mandat predsjednika Republike Srpske. Uprkos tome, on se i dalje predstavlja kao predsjednik, donosi odluke i imenuje mandatara za sastav nove vlade. To je pravno neutemeljeno i opasno po funkcionisanje institucija”, izjavio je Vukanović.

On podsjeća da je Dodik, i pored odluke CIK-a, imenovao Savu Minića za mandatara, čime je, prema njegovim riječima, nastavio da “krši zakone i ignoriše institucije države Bosne i Hercegovine”.
Vukanović dodaje da će, ukoliko institucije ne reaguju, “pravni sistem Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ući u stanje potpune blokade”.

Posebna sjednica NSRS i odluka o referendumu – okidač političke eskalacije

Podsjetimo, političke tenzije u Republici Srpskoj dodatno su pojačane nakon posebne sjednice Narodne skupštine RS, održane u petak uveče, na kojoj su usvojene odluke koje su izazvale snažne reakcije kako u zemlji, tako i u međunarodnoj javnosti.
Na toj sjednici usvojene su tri ključne tačke:

• odluka o raspisivanju referenduma 25. oktobra povodom presude Suda BiH i odluke CIK-a BiH,

• stav o odbijanju presuda Suda BiH,

• te neprihvatanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Ove odluke, prema ocjeni brojnih analitičara, dodatno produbljuju političku i institucionalnu krizu u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko se referendum zaista održi, smatraju stručnjaci, mogao bi izazvati lančanu reakciju – od blokade rada državnih institucija, do mogućih sankcija međunarodne zajednice prema zvaničnicima RS.

U tom kontekstu, Vukanovićeva najava krivičnih prijava protiv Dodika ne dolazi izolovano, već kao dio šireg otpora opozicije protiv, kako kažu, “političke samovolje i zloupotrebe funkcije predsjednika RS”.

“Institucije i građani uvlače se u haos” – upozorenje opozicije

U obraćanju javnosti, Nebojša Vukanović je naglasio da postupci Milorada Dodika predstavljaju direktnu prijetnju ustavnom poretku i vladavini prava.
– “Ne možemo normalno funkcionisati ako se zakoni ne poštuju i ako neko ignorira odluke državnih institucija. To vodi ka anarhiji. Uloga predsjednika ili bilo kog izabranog zvaničnika ne može biti iznad zakona. Moramo stati u kraj ovakvoj praksi”, rekao je lider Liste za pravdu i red.

Prema njegovim riječima, Dodik svojim ponašanjem sve više uvlači institucije i građane Republike Srpske u haos, a svaki naredni korak bez zakonskog uporišta “produbljuje krizu i udaljava entitet od stabilnosti i pravne sigurnosti”.
Vukanović najavljuje da neće odustati i da će, zajedno sa svojim saradnicima, nastaviti političku i pravnu borbu kako bi “zaustavio zloupotrebu funkcija i razaranje institucija Republike Srpske”.

Reakcije pravnih stručnjaka i mogući ustavni spor

Brojni pravni eksperti i politički analitičari smatraju da bi ovakve odluke i postupci mogli dovesti do ozbiljne ustavne krize u Republici Srpskoj, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Ako Ustavni sud BiH potvrdi da Dodik nema pravo da imenuje mandatara, to bi značilo da je cijeli proces formiranja nove vlade RS pravno nevažeći, što bi moglo imati dalekosežne posljedice na funkcionisanje entitetskih institucija.

S druge strane, Milorad Dodik tvrdi da ima ustavna ovlašćenja i da će nastaviti da vrši funkciju predsjednika u skladu s članom 80 Ustava Republike Srpske, bez obzira na odluku CIK-a.
U javnim nastupima poručuje da se radi o “politički motivisanim odlukama” i pokušaju da se RS stavi pod kontrolu međunarodnih institucija.
Njegovi saradnici Dodikovu poziciju opisuju kao “odbranu institucija i prava naroda RS da odlučuje samostalno”, dok opozicija to naziva “opasnim populizmom i rušenjem pravnog poretka”.

Uloga CIK-a i sudskih institucija – ključni test sistema

Odluka Centralne izborne komisije BiH da Dodiku oduzme mandat otvorila je niz pravnih dilema.
Pravni stručnjaci ukazuju da je ovo presedan u postdejtonskoj BiH, jer nikada ranije nije došlo do situacije da se aktuelnom entitetskom predsjedniku formalno ospori mandat.
Ako se potvrdi da Dodik zaista nema pravo obavljati funkciju, sve njegove odluke od trenutka oduzimanja mandata mogle bi biti poništene.

To bi uključilo i imenovanje Savе Minića za mandatara, čime bi formiranje nove vlade RS bilo pravno nevažeće.
U tom slučaju, pred institucijama BiH bi se otvorila ustavna kriza bez presedana, sa mogućnošću da međunarodna zajednica zatraži intervenciju Visokog predstavnika u BiH, što bi dodatno podiglo političke tenzije u zemlji.

Opozicija poziva na odgovornost, Dodik uzvraća optužbama

Dok opozicija insistira da se poštuju odluke CIK-a i zakoni države BiH, Dodik i njegovi saradnici tvrde da su odluke “nelegalne i nelegitimne”.
Predsjednik RS u više navrata je izjavio da neće priznati odluke institucija koje “narušavaju integritet Republike Srpske”, poručivši da će nastaviti da donosi odluke “u skladu s voljom naroda”.

Vukanović, međutim, upozorava da “volja naroda ne može biti izgovor za nepoštovanje zakona” i dodaje da će, ako se ovakav trend nastavi, “građani postati taoci političkih ambicija jednog čovjeka”.
Opozicija najavljuje i moguće tužbe pred međunarodnim institucijama, ukoliko domaće pravosuđe ne reaguje na prijave koje će biti podnesene.

Zaključak – pravni i politički test za institucije BiH

Najava Nebojše Vukanovića da će podnijeti dvije krivične prijave protiv Milorada Dodika otvara novo poglavlje u već napetim političkim odnosima unutar Republike Srpske.
Ovaj slučaj prelazi granice običnog političkog sukoba – riječ je o pravnom testu sposobnosti institucija Bosne i Hercegovine da reaguju na poteze visokih zvaničnika i zaštite princip vladavine prava.

Bez obzira na ishod, jedno je jasno: politička scena Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ulazi u period dubokih tenzija i pravne neizvjesnosti.
Da li će pravosuđe imati snage da reaguje, ili će prevladati politička volja – pitanje je koje će u narednim sedmicama dominirati javnim prostorom.