(FOTO) Filozofski fakutet pretvoren u “deponiju zaraze”, glodari i psi lutalice šetaju hodnicima!
Šokantni prizori u centru Novog Sada
Tekst se nastavlja ispod promocije!
Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, nekoć simbol akademske izvrsnosti, kritičke misli i intelektualne slobode, danas se suočava s alarmantnim problemima koji ugrožavaju kako obrazovni proces, tako i sigurnost studenata i osoblja. Zgrada fakulteta postala je mjesto tone smeća, prašine i otpada, dok su pacovi i lisice sve češći „posjetioci“ hodnika. Ovakvi prizori izazivaju šok, strah i bes među studentima, profesorima i administrativnim osobljem, a stanje je posebno alarmantno zbog mogućnosti širenja bolesti i zaraze.
Nastavnici traže povratak normalnom radu
Nakon višenedeljne blokade zgrade i niza nereda, većina profesora koji su ranije podržavali proteste shvatila je da je trenutak za povratak funkcionalnosti i obnove rada fakulteta. Oni pozivaju na smirivanje strasti, dijalog i obnovu akademskog života, naglašavajući da ovakvi prizori nisu samo neprihvatljivi, već i opasni po javno zdravlje. Profesori smatraju da se obrazovna zajednica mora fokusirati na kvalitet nastave i akademske standarde, a ne na eskalaciju sukoba i destruktivno ponašanje pojedinaca.
“Svinjac” i “leglo zaraze” – dramatična ocjena stanja
Opis stanja na fakultetu često je bio dramatičan, ali ne i preuveličan. Osim tone otpada i gomile prljavštine, prostorom su šetali pacovi i lisice, što dodatno ugrožava sigurnost i zdravlje svih prisutnih. Studenti su zabrinuti zbog mogućih zaraza, a osoblje se suočava s fizičkim i psihološkim opterećenjem. Istraživački rad i predavanja, koja zahtijevaju fokus i sigurnost, postali su gotovo nemogući u ovakvom okruženju.
Šta je dovelo do ovakvog stanja?
Sve je eskaliralo nakon što je grupa osoba, uključujući i one koji nemaju status studenata, blokirala fakultetsku zgradu. Protesti su prvobitno pokrenuti zbog zahtjeva za smjenu profesora Dinka Gruhonjića, optuženog za navodni govor mržnje. Međutim, situacija se ubrzo pretvorila u de facto okupaciju objekta, čime su prekršeni akademski standardi i narušeni temelji institucije. Nedostatak jasne komunikacije i koordinacije s rukovodstvom fakulteta dodatno je pogoršao situaciju.

Akademska zajednica u podjeli
Dok su studenti tražili pravdu i promjene, među profesorima i administrativnim osobljem raslo je razočarenje, frustracija i osjećaj stida. Osim što su svjedočili degradaciji prostora koji bi trebao biti simbol znanja i slobodne misli, mnogi su se osjećali nemoćno pred eskalacijom sukoba unutar fakulteta. Poslovodstvo fakulteta optuženo je da je ignoriralo akademske procedure, a manjak transparentne komunikacije dodatno je omogućio eskalaciju konflikta, čime je narušeno povjerenje u instituciju i njen ugled u akademskim i društvenim krugovima.
Podjele unutar akademske zajednice postale su sve izraženije, jer su se sukobi prenijeli na svakodnevni rad, nastavu, komunikaciju sa studentima, istraživačke projekte, pa čak i međunarodne akademske aktivnosti fakulteta. Neki profesori i istraživači izjavili su da se osjećaju prisiljeni birati strane u konfliktu, što stvara dodatni psihološki pritisak i otežava saradnju među kolegama. Uz to, mladim akademcima i studentima šalje se poruka da institucija nije stabilna, što može dugoročno narušiti motivaciju i povjerenje u obrazovni sistem.
Širi implikacije i opasnosti
Kada istraživačka i obrazovna mjesta postanu legla nehigijene i zaraze, ugroženi su ne samo studenti i profesori, već i šira zajednica koja koristi usluge fakulteta i okruženje u kojem se odvijaju nastava i istraživanja. Pacovi i lisice, zajedno s tonama smeća, ne predstavljaju samo vizuelni problem već i realnu prijetnju širenju zaraznih bolesti, uključujući bakterijske i virusne infekcije, što može imati ozbiljne posljedice po javno zdravlje.
Stručnjaci za higijenu i javno zdravlje upozoravaju da hitna sanacija, dezinfekcija i uvođenje preventivnih mjera nisu opcija, već obaveza, kako bi se spriječile dugoročne posljedice po zdravlje svih prisutnih. Pored zdravstvenih opasnosti, ovakvo stanje stvara i psihološki teret za studente i osoblje – osjećaj nesigurnosti, strah od bolesti i frustraciju zbog nefunkcionalnog radnog okruženja.
Dugoročno, ovakvi incidenti ugrožavaju kredibilitet institucije i njen ugled, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Fakulteti su mjesta gdje se razvijaju intelektualne elite i gdje mladi stiču ne samo znanje već i vrijednosti odgovornosti i društvene svjesnosti. Ako prostor u kojem se odvija obrazovanje postane nesiguran, prljav i nefunkcionalan, cijeli sistem obrazovanja gubi povjerenje, što može uticati na broj upisanih studenata, saradnju sa stranim univerzitetima i istraživačkim institutima, te finansijsku podršku državnih i privatnih donatora.
U konačnici, obnova higijene, strukture i funkcionalnosti fakulteta ne smije biti odgođena. Hitna reakcija, uključujući sanaciju objekta, regulisanje pristupa, edukaciju studenata i osoblja o odgovornom ponašanju te jačanje akademskih procedura, ključni su koraci kako bi se obnovilo povjerenje i omogućilo normalno funkcionisanje institucije. Samo kroz integrisani pristup – koji uključuje zdravstvene, obrazovne i administrativne mjere – moguće je spriječiti ponavljanje ovakvih kriznih situacija i osigurati da Fakultet zadrži svoj status centra znanja, istraživanja i akademske izvrsnosti.

Šta dalje?
Otvoreno pitanje ostaje da li će fakultet uspjeti obnoviti kapacitete za nastavu i povratiti povjerenje studenata, profesora i šire javnosti. Povratak normalnom akademskom životu zahtijeva mnogo više od same sanacije fizičkog prostora – riječ je o obnovi institucijske strukture, jačanju procedura i ponovnom uspostavljanju kulture dijaloga i poštovanja unutar akademske zajednice. Dugoročno, potrebna je temeljna sanacija objekta, uključujući uklanjanje otpada, dezinfekciju prostora, kontrolu štetočina i implementaciju sigurnosnih standarda koji će osigurati da studenti i osoblje mogu nesmetano obavljati svoje aktivnosti.
Organizovan akcioni plan mora biti detaljno definisan i proveden u saradnji sa svim relevantnim akterima – od fakultetskog rukovodstva i profesora, preko studentskih predstavnika, do lokalnih zdravstvenih i sigurnosnih službi. Samo koordinirani pristup može osigurati da se hitno reaguje na sadašnje probleme, ali i da se uvedu preventivne mjere koje će spriječiti slične situacije u budućnosti. Transparentnost u sprovođenju plana i redovno informisanje javnosti ključno je za povratak povjerenja i osjećaja sigurnosti unutar zajednice.
Pridržavanje akademskih standarda mora postati nepokolebljiva norma. To uključuje striktno poštovanje procedura u odlučivanju, jasno definisanu odgovornost svih učesnika u nastavnom procesu, te preventivne mjere protiv nasilnih blokada i nepropisnih okupljanja. Fakultet mora jasno pokazati da su demokratski procesi, profesionalna etika i poštovanje institucija prioriteti, kako bi studenti i osoblje mogli razvijati akademske i lične kompetencije u sigurnom okruženju.
Takođe, važan je rad na prevenciji budućih sukoba. To podrazumijeva edukaciju studenata o odgovornom ponašanju, uspostavljanje kanala za dijalog i rješavanje nesuglasica bez eskalacije sukoba, te definisanje sankcija za one koji krše pravila. Fakultet treba uspostaviti jasne procedure za rješavanje nesuglasica i pojačati nadzor nad prostorima kako bi se spriječile nelegalne okupacije i blokade.
Povratak na put akademske izvrsnosti zahtijeva i obnovu povjerenja među članovima zajednice. Studenti moraju osjetiti da su njihovi interesi i bezbjednost zaštićeni, dok profesori i administrativno osoblje trebaju imati podršku za nesmetano obavljanje svojih dužnosti. Samo kroz ovakav sveobuhvatan pristup moguće je stvoriti okruženje u kojem se znanje i istraživanje mogu razvijati, a akademske vrijednosti očuvati.
Na kraju, cilj je da Fakultet povrati svoj status centra znanja i intelektualnog razvoja, da postane primjer kako se krizne situacije mogu prevazići organizovano i odgovorno, te da jasno pokaže da ovakvo stanje ne smije postati nova norma niti predložak za buduće sukobe. Obnova povjerenja, disciplina i higijene – kako u fizičkom, tako i u institucionalnom smislu – predstavlja ključni korak ka stabilnom i produktivnom akademskom okruženju koje može služiti generacijama studenata.
