“Kako odluke ministara utiču na novčanik građana – prijevremeni izbori u fokusu”

Sarajevo, 27. avgust 2025. – Zamjenik ministra finansija Bosne i Hercegovine, Muhamed Hasanović, izjavio je da će preuzeti punu odgovornost za finansiranje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske u slučaju da ministar finansija Srđan Amidžić ne potpiše odluku o obezbjeđivanju sredstava u zakonskom roku.

Ova izjava dolazi u trenutku kada su političke tenzije unutar institucija BiH ponovo u fokusu, a pitanje sprovođenja prijevremenih izbora postaje test institucionalne odgovornosti i poštovanja zakona u zemlji.

Procedura finansiranja izbora: Ko je zakonski odgovoran

Zakon o finansiranju institucija BiH jasno propisuje postupak osiguravanja sredstava za izbore. Nakon što Centralna izborna komisija (CIK) raspisuje izbore, Ministarstvo finansija i trezora BiH dužno je u roku od 15 dana obezbijediti finansijska sredstva i potpisati odluku o njihovom korištenju.

Ukoliko ministar ne potpiše odluku, zakonski okvir omogućava zamjeniku ministra da preuzme odgovornost i potpiše odluku u njegovo ime, čime se sprečava blokada izbornog procesa.

Hasanović je podsjetio da se slična situacija već dogodila prije godinu dana, kada tadašnji ministar nije potpisao odluku o finansiranju opštih izbora.
„Tada sam, po zakonu, kao zamjenik ministra preuzeo odgovornost i obezbijedio sredstva. Ako se situacija ponovi, uradiću isto. Ovdje nije riječ o politici, nego o zakonu koji se mora poštovati“, rekao je Hasanović za medije.

Prema njegovim riječima, uloga Ministarstva finansija nije da ulazi u političke odluke, nego da garantuje stabilnost i kontinuitet demokratskih procedura. „Zakon mora biti iznad svakog pojedinca, bez obzira na političke razlike. Građani moraju imati povjerenje da će izbori biti održani bez kašnjenja i blokada“, dodao je.

Troškovi izbora i način pokrivanja

Procjene Ministarstva finansija pokazuju da će prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske koštati oko 6,4 miliona KM, što predstavlja oko 40% troškova redovnih izbora u cijeloj zemlji.

Hasanović je objasnio da su troškovi raspoređeni na više ključnih stavki:

• priprema i ažuriranje biračkih spiskova,

• štampanje i distribucija glasačkih listića,

• angažovanje biračkih odbora i nadzornih tijela,

• tehnička podrška CIK-u i lokalnim izbornim komisijama,

• logistika, sigurnost i transport izbornog materijala.

„Troškovi su značajni, ali su predviđeni zakonom i moraju biti obezbijeđeni. Izbori su temelj demokratije i njihovo odgađanje bi poslalo pogrešnu poruku ne samo građanima BiH nego i međunarodnoj zajednici“, istakao je Hasanović.

On je dodao da sredstva mogu biti osigurana iz tekuće rezerve, a po potrebi i rebalansom budžeta, bez ugrožavanja drugih budžetskih obaveza.

Budžet BiH: Transparentnost i prioriteti

Pored pitanja izbora, Hasanović je govorio i o problemu neusvajanja državnog budžeta za tekuću godinu. Iako su političke nesuglasice usporile proces, zamjenik ministra je naglasio da novi prijedlog budžeta predstavlja jedno od najtransparentnijih i najpreciznije strukturisanih rješenja u posljednjih nekoliko godina.

„Ovaj budžet je rezultat detaljne analize potreba svih institucija. Dobit Centralne banke BiH raspoređena je tako da se sredstva usmjeravaju tamo gdje su najpotrebnija. Jedna od institucija koja će dobiti podršku je BHRT, za koji je planirano 22 miliona KM. Time želimo osigurati stabilnost javnog servisa, ali i ispunjavanje međunarodnih obaveza“, rekao je Hasanović.

On je istakao da su prioriteti novog budžeta jasni – finansijska stabilnost, servisiranje međunarodnih obaveza, podrška institucijama i ulaganje u digitalizaciju javnog sektora.
„Budžet nije samo knjigovodstveni dokument. On odražava našu sposobnost da planiramo i upravljamo državom odgovorno“, naglasio je Hasanović.

Političke blokade i uloga zakona

Situacija sa finansiranjem izbora ponovo otvara pitanje političkih blokada unutar državnih institucija. Prema ocjenama analitičara, eventualno odbijanje ministra Amidžića da potpiše odluku o finansiranju izbora moglo bi izazvati institucionalnu krizu, ali Hasanović smatra da zakon pruža jasan mehanizam zaštite.

„Zakonski okvir BiH je jasan – niko ne može blokirati izbore. Ako ministar ne izvrši svoju obavezu, zamjenik je dužan da reaguje. To je osnov funkcionisanja države“, pojašnjava Hasanović.

On je dodao da je politička odgovornost u BiH često zamijenjena ličnim i stranačkim interesima, zbog čega građani gube povjerenje u institucije. „Naš cilj mora biti da institucije rade u korist svih građana, a ne da postanu talac političkih sukoba. Kada zakon kaže da nešto mora biti urađeno – to se mora sprovesti, bez izuzetka“, istakao je.

Demokratska stabilnost i poruka javnosti

Hasanović je svojim izjavama poslao jasnu poruku da se izborni proces ne smije dovoditi u pitanje. „Zakon postoji da bi se poštovao, a ne tumačio u zavisnosti od političkih okolnosti. BiH mora pokazati da je sposobna da sprovodi demokratske procese bez miješanja politike u tehnička pitanja“, rekao je.

Naglasio je da je finansijska odgovornost neraskidivo povezana s demokratskom stabilnošću. „Ako institucije ne poštuju rokove i zakonske procedure, to urušava povjerenje građana i kredibilitet zemlje pred međunarodnim partnerima“, dodao je.

Reakcije javnosti i političkih subjekata

Izjava Muhameda Hasanovića izazvala je brojne reakcije u javnosti i među političkim predstavnicima. Dok su pojedine opozicione partije u Republici Srpskoj ovu izjavu okarakterisale kao „neprimjereno miješanje u entitetska pitanja“, analitičari ukazuju da je Hasanović postupio u skladu sa državnim zakonom, koji ima primat nad političkim tumačenjima.

Predstavnici opozicije u RS su, s druge strane, podržali stav da izbori moraju biti finansirani bez obzira na političke nesuglasice. „Izbori su ustavna kategorija. Ako ministar odbija da ih finansira, dužnost zamjenika je da reaguje. To nije politika, to je zakon“, rekao je jedan od poslanika opozicije.

Iz Centralne izborne komisije BiH također je poručeno da je važno da sredstva budu dostupna na vrijeme, jer svako kašnjenje može ugroziti tehničku pripremu izbora. „CIK mora imati finansijsku sigurnost kako bi proces bio sproveden u skladu sa standardima i zakonima“, navodi se u njihovom saopštenju.

Uloga međunarodne zajednice

Pitanje izbora u Republici Srpskoj i njihovo finansiranje pažljivo prate i međunarodni partneri BiH, uključujući Delegaciju Evropske unije i OSCE. Iz ovih institucija ranije je više puta poručeno da održavanje izbora u zakonskom roku predstavlja osnovnu obavezu svake demokratske države, te da eventualne opstrukcije mogu imati ozbiljne posljedice po kredibilitet Bosne i Hercegovine.

Hasanović je istakao da međunarodni partneri očekuju dosljednost i institucionalnu odgovornost, naglašavajući da će njegova odluka, ukoliko bude potrebna, biti u potpunosti usklađena sa evropskim demokratskim principima.
„BiH mora pokazati da je sposobna da riješi unutrašnje izazove bez pritiska izvana. Ako sami poštujemo svoje zakone, onda jačamo i povjerenje međunarodnih partnera“, poručio je.

Zakon, red i odgovornost kao temelji države

U završnom dijelu svog obraćanja, Hasanović je ponovio da u njegovom djelovanju nema političke dimenzije, već isključivo odgovornost prema zakonu i građanima.
„Kao državni službenik, moj posao je da poštujem zakone i garantujem kontinuitet institucija. Ako to znači da moram potpisati odluku o finansiranju izbora – ja ću to učiniti bez oklijevanja“, rekao je.

Dodao je i da je transparentnost ključna za očuvanje povjerenja u institucije. „Građani moraju znati da novac koji se izdvaja iz budžeta ide u zakonite svrhe, da je svaka odluka dokumentovana i javno dostupna. Samo tako možemo vratiti povjerenje koje je u posljednjim godinama ozbiljno narušeno“, poručio je Hasanović.

Zaključak: Izbori kao ogledalo države

Odluka o finansiranju prijevremenih izbora nije samo tehničko pitanje – to je, kako kažu stručnjaci, ogledalo institucionalne zrelosti BiH.
U zemlji koja teži članstvu u Evropskoj uniji, pravovremeno sprovođenje izbora, odgovorno budžetiranje i poštovanje zakona predstavljaju osnovni preduslov političke stabilnosti.

Hasanovićev stav da će, ukoliko bude potrebno, preuzeti finansijsku odgovornost, poslao je snažnu poruku o tome da državne institucije ne smiju biti paralizovane političkim sukobima.
Njegove riječi – da je „zakon iznad pojedinca“ – u ovom trenutku predstavljaju podsjetnik na to da demokratski procesi u Bosni i Hercegovini moraju funkcionisati bez obzira na političke tenzije i lične interese.

„Država ne može čekati političke dogovore. Zakon se mora primjenjivati. Samo tako možemo graditi sistem koji služi građanima, a ne političkim elitama“, zaključio je Hasanović.