Dodik priznao Šmita: Službeni glasnik RS otkriva šokantnu odluku!

Od septembra 2025. godine, penzioneri u Bosni i Hercegovini dobiće značajno povećanje penzija. Prema najavama nadležnih institucija, iznosi će rasti između 40 i 130 KM, zavisno od visine dosadašnjih primanja i osnovnog obračuna. Ova mjera prvenstveno se odnosi na korisnike penzija koje su ostvarili u Republici Hrvatskoj, a kojih je u BiH izuzetno mnogo. Za veliki broj porodica u BiH, hrvatske penzije predstavljaju ne samo dodatak kućnom budžetu, već često i osnovni izvor prihoda, posebno u starijim domaćinstvima.

Koliko iznosi povećanje penzija?

Najnoviji podaci pokazuju da je stopa usklađivanja penzija u Hrvatskoj iznosila 6,46 posto. Prema tome, mnogi korisnici već u septembru osjetit će povećanje svojih penzija na računu:

• Penzija od 300 eura raste na 319,39 eura.

• Penzija od 400 eura sada iznosi 425 eura.

• Penzija od 500 eura povećava se na 532 eura.

• Penzija od 600 eura iznosi 638 eura.

• Penzija od 800 eura povećava se za dodatnih 51 euro.

• Penzija od 1000 eura raste na 1065 eura.

Uz septembarsku isplatu, penzioneri će dobiti i razliku za juli, što znači da će prvi povećani iznosi biti još veći i imati direktan uticaj na svakodnevni život korisnika.

Nova formula usklađivanja penzija u Hrvatskoj

Od 1. jula 2025. godine, u Hrvatskoj se primjenjuje nova formula poznata kao 85:15, koja prati kretanja indeksa cijena i prosječne plate u proteklom polugodištu. Pritom se penzionerima uvijek obračunava povoljnija varijanta, što osigurava da povećanja budu realna i odražavaju stvarne troškove života. U ovom slučaju, rast cijena i inflacija bili su glavni faktori zbog kojih su penzije rasle, dok su plate u jednom periodu čak zabilježile blagi pad, što je dodatno uticalo na konačnu stopu usklađivanja.

Ko sve ima pravo na povećane penzije?

Prema zvaničnim podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje (HZMO), najveći broj korisnika inozemnih penzija iz Hrvatske živi upravo u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U BiH se isplaćuje više od 67.000 penzija, ukupne vrijednosti od preko 192 miliona eura godišnje, što čini oko 374,4 miliona KM. U Srbiju ide više od 61.000 penzija, u vrijednosti većoj od 158 miliona eura. Nakon BiH i Srbije, najviše hrvatskih penzija ide u Njemačku, Sloveniju i Australiju. Ukupno, Hrvatska trenutno isplaćuje više od 177.000 inozemnih penzija u više od 50 zemalja širom svijeta.

Pad broja korisnika – trend koji se nastavlja

Iako broj korisnika u BiH i Srbiji i dalje raste, ukupan broj inozemnih penzija koje Hrvatska isplaćuje bilježi pad. Samo prošle godine broj korisnika smanjen je za oko 8.000 u odnosu na godinu ranije. Razlozi su demografske prirode – sve veći broj starijih korisnika izlazi iz sistema, dok mlađe generacije uglavnom stiču radni staž u drugim državama zapadne Evrope, što dovodi do smanjenja broja korisnika koji ostvaruju inozemne penzije u regionu.

Šta ovo znači za građane BiH?

Za veliki broj porodica u Bosni i Hercegovini, penzije iz Hrvatske nisu samo dodatak budžetu već i osnovni izvor prihoda. U zemlji gdje su troškovi života u stalnom porastu, a plate često nedovoljne, ovo povećanje od 40 do 130 KM predstavlja značajnu olakšicu. Penzioneri ističu da će im dodatni novac pomoći da lakše pokriju troškove grijanja, lijekova, prehrane i režija. Za mnoge od njih, penzija je jedini stabilni prihod u domaćinstvu, a svako povećanje direktno utiče i na životne uslove njihovih porodica.

Socijalni i ekonomski uticaj povećanja penzija

Povećanje penzija iz Hrvatske ima i značajan socijalni uticaj. Penzioneri u BiH često su uključeni u više generacija unutar porodice – pomažu svojoj djeci, unucima ili drugim članovima domaćinstva. Svako povećanje penzije direktno povećava njihov kapacitet za podršku porodici, što doprinosi boljem životnom standardu šire zajednice.

Finansijska sredstva koja penzioneri dobiju dodatno stimulišu lokalnu ekonomiju. Kada penzioneri imaju veće raspoložive prihode, oni ih u najvećem dijelu troše u lokalnoj zajednici – kupuju hranu, lijekove, plaćaju račune i usluge. To povećava promet u trgovinama, apotekama i servisima, što pozitivno utiče na mala i srednja preduzeća, ali i na ukupnu ekonomsku aktivnost u regiji.

Novi sistem obračuna električne energije – blok-tarife

JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine upozorava potrošače da zbog tehničkih i kadrovskih ograničenja nije moguće istovremeno očitati više od 741.000 mjernih uređaja na dan početka primjene novog sistema obračuna potrošnje električne energije. Radijus informacija odnosi se na korisnike u Federaciji BiH, gdje od 1. septembra 2025. godine stupaju na snagu blok-tarife.

Novi model cijena usvojen je na prijedlog Elektroprivrede BiH, uz saglasnost Regulatorne komisije za energiju u FBiH. Cilj je stimulisati racionalnu potrošnju u domaćinstvima i smanjiti opterećenje elektroenergetskog sistema, posebno u periodima visoke potrošnje.

Tri nivoa potrošnje — novi blok-tarifni model:

• Zelena blok-tarifa: do 350 kWh

• Plava blok-tarifa: 351 do 1000 kWh

• Crvena blok-tarifa: preko 1000 kWh

Ova podjela omogućava transparentniju naplatu energije, gdje je najniža tarifa za osnovnu potrošnju, a viši nivoi oporezuju se progresivno, što bi trebalo podsticati štedljivije ponašanje. Potrošači su obavezni da sami očitaju stanje brojila na dan 1. septembra, kako bi potrošnja do tog datuma bila precizno razgraničena prema starom sistemu.

Službeni glasnik RS i odluka Visokog predstavnika BiH

Službeni glasnik Republike Srpske (broj 71, datum 15.08.2025. godine) objavio je odluku Visokog predstavnika BiH Kristijana Šmita o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, koja uvodi nove izborne tehnologije u izborni proces u Bosni i Hercegovini. Ova odluka označava ključni pravni i politički trenutak, jer formalno priznaje autoritet visokog predstavnika, što do sada Milorad Dodik i njegov režim javno nisu činili.

Šef poslaničkog kluba SDS u NSRS, Ognjen Bodiroga, prenio je informaciju putem društvene mreže X, ističući kontradikciju između onoga što vlast u RS javno propagira i onoga što praktično sprovodi. Bodiroga je poručio: „Odlukom Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini donosi se zakon o izmjenama i dopunama Zakona i finansiranju institucija BiH, a sve u cilju uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces. Kao što se može vidjeti, nema ni stranog turista, ni neizabranog stranca. Ovo je samo jedan od primjera kako naša vlast jedno priča, a drugo radi!“

Šta donosi Schmidtova odluka?

• Uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u proces glasanja, čime se podiže nivo transparentnosti i sigurnosti izbornog procesa.

• Izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija BiH, što omogućava formalno provođenje odluka visokog predstavnika.

• Potpuno provođenje odluka koje direktno utiču na izborni proces i funkcionisanje državnih institucija.

Objavljivanje odluke šalje snažnu poruku: čak i entitetske vlasti koje su ranije osporavale autoritet visokog predstavnika sada su formalno primorane da ga priznaju, što stvara presedan za buduće političke odluke.

Politički značaj za Dodika i RS

Milorad Dodik je dugo negirao legalnost visokog predstavnika, tvrdeći da se radi o strancu bez ovlašćenja u BiH. Njegova retorika često je uključivala i oštre optužbe protiv međunarodnih institucija. Međutim, objavljivanje odluke u Službenom glasniku RS znači da se ova percepcija mijenja, a Šmitove odluke stiču pun pravni efekat u entitetu.

Politički analitičari naglašavaju da uvođenje novih izbornih tehnologija može značajno povećati transparentnost i regularnost budućih izbora u BiH, posebno u složenom višestranačkom sistemu gdje je ranije bilo prostora za manipulacije i nesigurnost.

Zaključak

Uvođenje blok-tarifa u Federaciji BiH, povećanje penzija za korisnike iz Hrvatske i formalno priznavanje odluka Visokog predstavnika u RS-u predstavljaju tri važna momenta koja direktno utiču na život građana i funkcionalnost države.

• Penzije iz Hrvatske donose značajnu finansijsku pomoć za starije građane i njihove porodice, povećavajući standard i stabilnost.

• Blok-tarife uvode novi sistem naplate električne energije koji nagrađuje racionalnu potrošnju i smanjuje pritisak na elektroenergetski sistem.

• Odluke visokog predstavnika jačaju institucionalni okvir BiH, uvodeći nove izborne tehnologije i povećavajući transparentnost i poštovanje međunarodnih standarda.

Kombinacija ovih mjera pokazuje da Bosna i Hercegovina ulazi u period prilagođavanja novim socijalnim, ekonomskim i političkim realnostima. Građani, penzioneri, korisnici energije i politički akteri sada imaju jasniji okvir u kojem se mogu odvijati prava, obaveze i očekivanja. Transparentnost, samostalnost institucija i odgovorno upravljanje resursima ključni su za stabilnost i prosperitet države u narednom periodu.