Orban izazvao buru izjavom o svojatanju teritorije Hrvatske — neočekivana reakcija HDZ-ovaca

IMG_7744

BNC News

Izjava mađarskog premijera Viktora Orbana ponovo je uzburkala političku scenu u regiji. Ovaj put radi se o komentarima koji sugerišu da Mađarska ima historijski interes za dijelove hrvatskog teritorija, što je izazvalo niz reakcija u javnosti i u političkim krugovima. Ipak, ono što posebno privlači pažnju jeste način na koji su članovi HDZ-a odlučili da odgovore na ovu provokaciju.

Orbanove provokativne poruke

Orban već godinama koristi narativ o tzv. “Velikoj Mađarskoj”, a njegove izjave često se doživljavaju kao otvorene provokacije prema susjednim državama. Na jednoj od posljednjih javnih manifestacija podsjetio je na “historijske granice” koje, prema njegovom tumačenju, uključuju dijelove Hrvatske. Riječ je o regijama koje su nekada bile u sastavu Kraljevine Mađarske, poput Rijeke i područja uz jadransku obalu.

Iako se takve izjave u međunarodnoj zajednici najčešće tretiraju kao politička retorika namijenjena unutrašnjim biračima, u zemljama regiona one izazivaju nelagodu i otvaraju bolna historijska pitanja. Hrvatska, kao članica Evropske unije i NATO-a, ovakve poruke doživljava kao nepotrebno podizanje tenzija.

Reakcija HDZ-a — oprez umjesto oštrih riječi

Za razliku od očekivane burne reakcije, članovi HDZ-a odlučili su da nastupe vrlo suzdržano. Umjesto žestokih osuda, dominantan ton u njihovim istupima bio je diplomatski oprez.

Jedini koji je donekle konkretnije reagovao bio je Oleg Butković, istaknuti HDZ-ovac, koji je izjavio da se “ne smije tolerisati nijedna provokacija koja zadire u teritorijalni integritet Hrvatske”. Ipak, i njegov ton bio je znatno blaži u odnosu na ono što je u ovakvim situacijama uobičajeno. Takva šutnja i smirenost u interpretaciji mnogih analitičara pokazuju da HDZ želi izbjeći otvoreni sukob s Budimpeštom.

Zašto šutnja?

Razlozi za ovakav oprez leže u složenim odnosima Hrvatske i Mađarske. S jedne strane, dvije zemlje imaju različite interese kada je riječ o energetici, naročito oko vlasništva i upravljanja INA-om i saradnje s MOL-om. S druge strane, Hrvatska i Mađarska su saveznice u okviru EU i NATO-a, pa je otvoreni sukob politički riskantan.

Hungary’s Prime Minister Viktor Orban, left is welcomed by Spain’s acting Prime Minister Pedro Sanchez on arrival for the second day of the Europe Summit in Granada, Spain, Friday, Oct. 6, 2023. European Union leaders have pledged Ukrainian President Volodymyr Zelenskyy their unwavering support. On Friday, they will face one of their worst political headaches on a key commitment. How and when to welcome debt-laden and war-battered Ukraine into the bloc. (AP Photo/Manu Fernandez)

Osim toga, Orban je poznat po tome da koristi bilateralne sporove kako bi ojačao svoj unutrašnji politički položaj. Direktna konfrontacija Zagreba mogla bi mu samo dodatno pomoći da se predstavi kao lider koji “brani mađarske interese” pred svojim biračima.

Regionalni kontekst i reakcije susjeda

Dok je Zagreb ostao suzdržan, susjedne zemlje reagovale su znatno oštrije. Slovenija je ranije u sličnim situacijama jasno osudila objavljivanje karata koje pokazuju teritorijalne pretenzije, ističući da takvi potezi ugrožavaju stabilnost regiona i evropske vrijednosti. U Bosni i Hercegovini, gdje se pažljivo prate svi potezi iz Budimpešte, analitičari upozoravaju da ovakva retorika može otvoriti prostor za nove političke tenzije.

Historijska pozadina Orbanove retorike

“Velika Međarska”

Izjave poput ove nisu novost. Još 2020. godine Orban se našao u centru pažnje nakon što je u svom kabinetu objesio kartu “Velike Mađarske”, na kojoj se jasno vide teritoriji današnje Hrvatske, Srbije, Slovenije i Rumunije unutar nekadašnje državne zajednice. Taj potez izazvao je niz diplomatskih nota i protesta.

Za Orbana, evociranje prošlosti predstavlja moćan politički alat. Time mobilizira nacionalistički nastrojene birače u Mađarskoj, a istovremeno skreće pažnju s unutrašnjih problema, poput ekonomskih izazova i sukoba s Evropskom komisijom.

HDZ između politike i pragmatizma

Hrvatska vladajuća stranka svjesna je da javnost očekuje zaštitu nacionalnih interesa, ali je jednako svjesna i potrebe za održavanjem stabilnih odnosa s Budimpeštom. Zato HDZ balansira između dvije krajnosti — jasne osude i potpune šutnje.

Zagreb, 031218. Markov trg. Banski dvori. Andrej Plenkovic, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske primio je predsjednika Vlade Madjarske Viktora Orbana. Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Politički pragmatizam nalaže da se ne ulazi u otvoreni verbalni rat s Orbanom, jer to ne bi donijelo nikakvu korist Hrvatskoj. Umjesto toga, Zagreb će vjerovatno nastaviti insistirati na evropskim mehanizmima i savezništvu unutar NATO-a kako bi spriječio da ovakve provokacije prerastu u ozbiljniji problem.

Zaključak

Orbanove izjave o hrvatskom teritoriju ponovo su otvorile staru temu granica i historijskih pretenzija, koja je u regiji uvijek osjetljiva. Dok su susjedne zemlje reagovale oštro, HDZ je odabrao suzdržanost i diplomatski oprez. To pokazuje da Hrvatska trenutno bira strategiju smirivanja tenzija, svjesna da Orban često koristi provokacije kao političko oružje unutar Mađarske.

Ipak, postavlja se pitanje koliko dugo će ovakav pristup biti održiv. Ako se ovakve izjave budu ponavljale, pritisak na hrvatske vlasti da zauzmu oštriji stav postajat će sve veći. U konačnici, na potezu je HDZ, koji mora dokazati da balans između diplomatije i zaštite nacionalnog interesa ne znači i odricanje od čvrste politike prema susjedu koji sve češće prkosi evropskim principima.