PIO potvrdio datum isplate penzija: Donosimo detalje o najnižoj, prosječnoj i najvećoj penziji

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (FZPIO) potvrdio je da će isplata penzija za august 2024. godine početi u petak, 5. septembra. Za tu namjenu osigurana su sredstva u iznosu od 313 miliona KM, a penzije će primiti ukupno 460.260 korisnika. Ova informacija predstavlja jednu od ključnih vijesti za penzionere u Federaciji BiH, jer mnogi od njih čekaju penziju s velikim nestrpljenjem kako bi mogli podmiriti svakodnevne troškove života – od hrane i lijekova do režijskih troškova.

Kolike su penzije za august 2024.?

Prema podacima Zavoda, augustovske penzije iznose:

• Najniža penzija: 599,28 KM

• Zajamčena penzija: 715,21 KM

• Najviša penzija: 2.996,40 KM

• Prosječna samostalna penzija: 760,64 KM

Na isplati za august biće 372.364 korisnika samostalne penzije, koji će u prosjeku primiti 760,64 KM. Ove brojke jasno pokazuju da su penzije u FBiH i dalje relativno skromne, posebno kada se uporede s prosječnom potrošačkom korpom koja, prema posljednjim podacima, prelazi 2.900 KM. Drugim riječima, i penzioneri s prosječnom penzijom mogu pokriti tek manji dio mjesečnih troškova.

Život penzionera s trenutnim penzijama

Najniže penzije, koje prima značajan broj korisnika, daleko su ispod nivoa potrebnog za dostojanstven život. Udruženja penzionera godinama upozoravaju da su ovi iznosi nedovoljni i da penzioneri često jedva spajaju kraj s krajem. Posebno su problematični troškovi lijekova, grijanja i hrane, koji su posljednjih godina konstantno u porastu. Svaka marka postaje od velike važnosti, jer može značiti razliku između preživljavanja mjeseca ili suočavanja s neplaćenim računima i osnovnim životnim potrebama.

Mnogi penzioneri ističu da je teško planirati mjesečne troškove, jer, iako se penzije redovno isplaćuju, one ne prate inflaciju i rast osnovnih životnih troškova. S obzirom na stalni rast cijena energenata, lijekova i prehrambenih proizvoda, starije osobe su primorane da biraju između lijekova i hrane ili da dodatno traže podršku od porodice.

Povećanje penzija iz Hrvatske za korisnike u BiH

Pored domaćih penzija, dio penzionera u BiH ostvaruje pravo na penzije iz Republike Hrvatske. Za njih stižu dobre vijesti – najavljeno je novo usklađivanje penzija koje bi moglo donijeti povećanje od oko 6,5%. Konačnu odluku donijet će Upravni odbor Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje (HZMO) do kraja augusta, a prve procjene pokazuju da će povećanje biti značajno za sve korisnike.

Ako se rast potvrdi na 6,46%, novi iznosi penzija bi izgledali ovako:

• Penzija od 300 eura → 319,39 eura

• Penzija od 400 eura → 425,84 eura

• Penzija od 500 eura → 532,30 eura

• Penzija od 600 eura → 638,76 eura

• Penzija od 800 eura → 851,68 eura

• Penzija od 1.000 eura → 1.065 eura

Za korisnike u BiH ovo povećanje znači dodatnih 40 do 130 KM, što mnogim penzionerima može značajno olakšati plaćanje osnovnih životnih troškova. Posebno je važno naglasiti da su za mnoge starije osobe ove penzije ključni dodatni izvor prihoda, jer domaće penzije često ne pokrivaju ni osnovne potrebe.

Koliko penzionera u BiH prima hrvatske penzije?

Na hiljade građana BiH ostvaruje pravo na hrvatsku penziju – neki zahvaljujući godinama provedenim u radu u Hrvatskoj, a drugi putem međunarodnih sporazuma između BiH i Hrvatske. Za mnoge porodice ovo je ne samo dodatni prihod, već i stabilnost u situacijama kada domaće penzije nisu dovoljne.

Uzimajući u obzir ekonomske izazove u BiH, hrvatske penzije mogu predstavljati značajnu podršku starijim građanima. Ove penzije omogućavaju kupovinu lijekova, plaćanje režija i održavanje osnovnog standarda života, što je za penzionere od presudne važnosti.

Zašto su povećanja važna?

Inflacija i rast cijena najviše pogađaju upravo penzionere, jer oni imaju fiksne prihode koji se usklađuju tek nekoliko puta godišnje. Troškovi života rastu mnogo brže od redovnih penzijskih primanja, što dovodi do smanjenja realne vrijednosti penzija i otežava svakodnevni život.

Čak i povećanja od 40 do 100 KM mogu donijeti značajnu razliku – omogućiti kupovinu osnovnih životnih namirnica, lijekova ili plaćanje režija, što bi ranije bilo gotovo nemoguće bez dodatne pomoći porodice. Za mnoge penzionere, ovo povećanje predstavlja olakšanje i osjećaj sigurnosti u periodu kada im je prihod ograničen i nepromjenjiv.

Problemi penzionera u BiH i dugoročni izazovi

Iako vijest o redovnoj isplati i najavljenom povećanju hrvatskih penzija donosi kratkoročno olakšanje, problemi penzionera u BiH i dalje ostaju. Najniža penzija od 599 KM jedva pokriva osnovne troškove, a realno je potrebno mnogo više da bi stariji građani mogli živjeti dostojanstveno.

Udruženja penzionera već godinama traže sveobuhvatnu reformu penzionog sistema. Cilj reforme je osigurati da penzije prate realne troškove života, a ne samo prosječne plate. Trenutni sistem ne pruža adekvatnu zaštitu za najranjivije, a penzioneri su često primorani da se oslanjaju na dodatne izvore prihoda, uključujući pomoć porodice, da bi preživjeli mjesec.

Problemi uključuju neadekvatnu vezu između visine penzije i stvarnih troškova života, neusklađenost s inflacijom, te dugotrajno zanemarivanje potrebnih prilagodbi u skladu s ekonomskom situacijom. Uz to, komplikovana administracija i spora procedura dodatno otežavaju situaciju, što dovodi do stresa i nesigurnosti među penzionerima.

Penzioneri i socijalna uključenost

Osim finansijskih izazova, penzioneri se suočavaju i s problemom socijalne izolacije. Mnogi stariji građani žive sami ili u porodicama koje nemaju dovoljno sredstava da pruže adekvatnu podršku. Povećanje penzija, iako značajno, samo djelomično rješava probleme jer ne pokriva sve aspekte kvaliteta života, uključujući pristup zdravstvenoj zaštiti, socijalnim uslugama i obrazovanju za starije osobe.

Upravo zbog toga, stručnjaci naglašavaju važnost kombinacije finansijske pomoći i socijalne podrške, kako bi penzioneri imali dostojanstven život i aktivno učestvovali u društvu. Penzioneri s višim primanjima imaju veću mogućnost za participaciju u kulturnim, obrazovnim i društvenim aktivnostima, što pozitivno utiče na njihovu psihološku i fizičku dobrobit.

Reakcije javnosti i politika

Isplata penzija i povećanje iz Hrvatske izazvali su brojne reakcije u javnosti. Dok pojedini ističu da se radi o zakonskoj proceduri i pravima penzionera, drugi ukazuju na politički i simbolički značaj ovih mjera. Penzioneri i njihove porodice prate situaciju s velikim interesom, jer svaki dodatni iznos znači mogućnost za bolju brigu o sebi i članovima porodice.

Politički kontekst također igra značajnu ulogu. Vlade Federacije BiH i Hrvatske koriste ovakve mjere kako bi pokazale brigu o građanima i osigurale stabilnost u penzijskom sistemu. Penzioneri, s druge strane, očekuju transparentnost i pravednost u raspodjeli sredstava, kako bi bili sigurni da njihova prava nisu ugrožena ili da nisu predmet političkih manipulacija.

Dugoročne perspektive

Penzioneri u BiH suočeni su s brojnim izazovima i u narednim godinama. Bez sveobuhvatne reforme penzijskog sistema, povećanja poput ovog iz Hrvatske neće u potpunosti riješiti problem. Stručnjaci savjetuju da se razmotri uvođenje mehanizama koji će omogućiti redovnu indeksaciju penzija u skladu s inflacijom, rastom cijena i životnim standardom.

Reforma penzionog sistema trebala bi uključivati:

• Usklađivanje penzija s realnim životnim troškovima

• Poboljšanje socijalne zaštite za najranjivije korisnike

• Transparentnost i pravednost u dodjeli sredstava

• Edukaciju i informisanje penzionera o njihovim pravima

• Dugoročnu strategiju održivosti penzijskog sistema

S obzirom na demografske promjene i starenje populacije, održivost penzijskog sistema postaje još važnija. Bez odgovarajućih mjera, pritisak na javne financije će rasti, a penzioneri će biti izloženi sve većoj nesigurnosti.

Zaključak

Početak isplate augustovskih penzija u FBiH i najavljeno povećanje hrvatskih penzija za korisnike u BiH donose dobre vijesti i kratkoročno olakšanje. Međutim, ovo je samo privremeno rješenje za složene probleme penzionera. Najniže penzije ostaju nedovoljne za dostojanstven život, dok prosječne penzije pokrivaju tek dio troškova.

Dugoročno rješenje zahtijeva sveobuhvatnu reformu penzionog sistema, koja će osigurati da penzioneri ne samo preživljavaju, nego i kvalitetno žive. Transparentna politika, redovna indeksacija, socijalna zaštita i poštovanje prava penzionera ključni su faktori za stabilan i pravedan sistem.

Za sada, dobra vijest je da će mnogi penzioneri u septembru osjetiti barem minimalno finansijsko olakšanje, što im omogućava da podmire osnovne troškove i osjete osjećaj sigurnosti u teškim ekonomskim okolnostima. No, bez dugoročnih mjera i reformske strategije, penzioneri će i dalje biti izloženi izazovima koji zahtijevaju hitnu i ozbiljnu pažnju državnih institucija.