Milijarde KM nestale u senci političkih igara, koga štite političari?!

Načelnik općine Istočna Ilidža i istaknuti član Srpske demokratske stranke (SDS), Marinko Božović, uputio je snažnu poruku putem svoje objave na društvenoj mreži X (bivši Twitter), u kojoj je otvoreno progovorio o onome što, prema njegovim riječima, predstavlja stvarne prijetnje stabilnosti i budućnosti Republike Srpske.

Božović je poručio da fokus aktuelne vlasti na teme poput pravnih procedura, sudskih presuda, odluka Centralne izborne komisije, apelacija i referenduma odvlači pažnju javnosti od mnogo dubljih i opasnijih problema koji se godinama gomilaju – sistematske korupcije, kriminala i uništavanja javnih resursa.

„Budžeti su prazni, bisage tajkuna pune“

U svom istupu, Božović je bio izuzetno direktan:

„Budžeti su prazni, a bisage tajkuna pune“, naglasio je, ističući dramatičan kontrast između osiromašene javne sfere i bogatstva privilegovanih pojedinaca koji su, prema njegovim riječima, izgradili imperije na račun građana Republike Srpske.

Prema Božoviću, korupcija i kriminal dostigli su vrhunac kroz višegodišnje zloupotrebe javnih preduzeća, institucija i koncesija. Naveo je niz konkretnih primjera koji ilustriraju kako je javni interes potisnut pred privatnim interesima političkih i ekonomskih elita.

Primjeri sistemske zloupotrebe

Božović je istakao slučajeve koji su postali simboli neefikasnosti, neodgovornosti i kriminala u upravljanju javnim dobrima. Spomenuo je:

• aferu Viadukt,

• slučaj Serdarov u Ugljeviku,

• projekat zgrade Uprave za indirektno oporezivanje,

• propale banke i preduzeća u stečaju,

• nenaplative plasmane Investiciono-razvojne banke (IRB RS),

• dugove javnih preduzeća i sumnjive koncesije.

Prema njegovim procjenama, više od milijardu konvertibilnih maraka izvučeno je iz Republike Srpske kroz koruptivne mehanizme i loše upravljanje. Takav sistem, tvrdi on, ne samo da ugrožava finansijsku stabilnost, nego i dugoročno razara institucionalne temelje entiteta.

Gubitak povjerenja građana i urušavanje institucija

Božović upozorava da korupcija ne pogađa samo budžete – ona potkopava povjerenje građana u institucije. Kada javnost svjedoči višemilionskim aferama bez sankcija, gubi vjeru da pravda postoji, a to vodi apatiji, odlasku mladih i slabljenju društvene kohezije.

„Ukoliko se nastavi praksa selektivne pravde i političke zaštite određenih struktura, građani će izgubiti svaku nadu da Republika Srpska može opstati kao funkcionalan i pravedan sistem“, dodaje Božović.

Političke i pravne manipulacije kao dimna zavjesa

Prema njegovom mišljenju, aktuelna vlast u RS-u koristi pravne i političke teme kao oruđe za manipulaciju javnošću. Rasprave o presudama, apelacijama i referendumima služe, tvrdi on, da se fokus građana skrene sa stvarnih problema.

„Svaki put kad se otvori pitanje odgovornosti za javni novac, odmah se pojavi nova pravna ili politička kriza koja zaokupi javnost. Dok se priča o referendumima i apelacijama, milioni maraka nestaju kroz kriminalne ugovore i fiktivne projekte“, poručuje Božović.

Ovakva strategija, kaže on, pretvara javni diskurs u beskonačan krug skretanja pažnje, dok ključna pitanja – ekonomski pad, siromaštvo i urušavanje institucija – ostaju netaknuta.

Politički kontekst i reakcije vlasti

Božovićeve izjave dolaze u trenutku kada je Narodna skupština Republike Srpske potvrdila novu vladu, uz istovremeno najavljeni referendum u vezi s presudom Suda BiH kojom je predsjedniku SNSD-a, Miloradu Dodiku, zabranjeno obavljanje političkih funkcija.

U javnosti se postavlja pitanje da li su ovakve inicijative doista izraz borbe za autonomiju, ili pokušaj političke kontrole nad percepcijom građana. Božović smatra da je riječ o „političkoj magli“ koja skriva činjenicu da sistemski problemi – korupcija, loše upravljanje i netransparentnost – uništavaju temelje društva.

Korupcija kao kočnica razvoja

Ekonomski stručnjaci saglasni su s Božovićem da je korupcija u RS-u postala glavna prepreka razvoju. Prema procjenama, više od 20% javnih nabavki svake godine prolazi kroz netransparentne procedure.

To znači da ogroman dio budžetskih sredstava odlazi u privatne džepove, umjesto u infrastrukturu, zdravstvo i obrazovanje.

Jedan ekonomista iz Banje Luke koji je želio ostati anoniman, rekao je:

„Republika Srpska ima budžet manji od 6 milijardi KM, ali ima troškove kao da je riječ o mnogo većem sistemu. To pokazuje koliko novca se gubi u netransparentnim poslovima. Dok se raspravlja o pravnim pitanjima, javna preduzeća su pred kolapsom.“

Posljedice po građane

Građani, tvrdi Božović, plaćaju cijenu lošeg upravljanja kroz povećane poreze, skuplje komunalne usluge i smanjen kvalitet života. Prazni budžeti znače manje ulaganja u zdravstvo, školstvo, socijalne programe i infrastrukturu.

„Dok pojedinci kupuju luksuzne stanove i vile, u isto vrijeme škole nemaju grijanje, a bolnice lijekove“, rekao je Božović, dodajući da se društvena nejednakost produbljuje iz dana u dan.

Medijski pritisci i pokušaji diskreditacije

Nakon njegovih izjava, dio provladinih medija pokušao je diskreditovati Božovića, nazivajući njegove komentare političkom propagandom i „napadom na institucije RS-a“. Međutim, brojni građani i aktivisti na društvenim mrežama izrazili su podršku njegovom istupu, smatrajući ga „glasom razuma u vremenu šutnje“.

Politički analitičari ističu da je Božovićev nastup rijedak primjer unutarstranačke hrabrosti, budući da dolazi iz opozicione partije koja je ranije bila nosilac vlasti, ali sada ima ograničen politički utjecaj.

Komparativni pogled: regionalna iskustva

Slični obrasci viđeni su i u drugim zemljama regiona. U Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, političke elite su često koristile nacionalna i pravna pitanja kako bi prikrile ekonomske afere i korupciju.

Analitičar iz Sarajeva komentariše:

„U regionu se nacionalna retorika često koristi kao štit protiv odgovornosti. Kada se pojavi afera ili optužba za korupciju, političari odmah otvaraju temu patriotizma, nacionalnih prava ili spora sa centralnom vlašću. Isti obrazac sada vidimo i u RS-u.“

Erozija povjerenja i odlazak mladih

Dugoročne posljedice korupcije su vidljive u demografskim trendovima. Mladi i obrazovani ljudi napuštaju zemlju jer ne vide perspektivu u sistemu bez meritokratije.

Božović upozorava da će, ukoliko se ovakav trend nastavi, „Republika Srpska ostati bez najproduktivnijeg dijela stanovništva, što će dugoročno urušiti i ekonomiju i identitet“.

Potreba za institucionalnim reformama

U svojim porukama, Božović poziva na sveobuhvatnu reformu institucija: jačanje pravosuđa, nezavisnih regulatora, revizorskih organa i depolitizaciju javnih preduzeća.

Tvrdi da se borba protiv korupcije ne može svesti samo na hapšenja i afere, već mora uključiti sistemsku promjenu načina na koji se troši javni novac.

„Ako želimo stabilnu Republiku Srpsku, moramo imati institucije koje ne zavise od volje pojedinaca“, ističe on.

Građanska odgovornost i informisanost

Božović naglašava da je informisan građanin najbolji čuvar javnog interesa. On poziva građane da prate izvještaje o trošenju budžeta, ugovore javnih nabavki i izvještaje o radu preduzeća, te da ne nasjedaju na medijske spinove i političke spektakle.

„Svaki građanin ima pravo znati kako se troši njegov novac. Dokle god budemo šutjeli, korupcija će napredovati“, poručuje Božović.

Zaključak

Poruka Marinka Božovića predstavlja važan podsjetnik da politička stabilnost i budućnost Republike Srpske ne zavise od referendumskih pitanja, već od sposobnosti da se uspostavi pravedan i transparentan sistem.

Njegove riječi „budžeti su prazni, a bisage tajkuna pune“ odjekuju kao metafora za društvo u kojem su javne vrijednosti privatizovane, a odgovornost zamijenjena propagandom.

Republika Srpska, ako želi održivu budućnost, mora se suočiti sa svojim unutrašnjim slabostima – korupcijom, neefikasnošću i partijskim interesima.

Božovićev apel nije samo politička kritika – to je poziv na buđenje, da građani ponovo preuzmu ulogu kontrolora vlasti i zahtijevaju da javni interes bude iznad ličnih ambicija.