Drama pred Sudom BiH: Preokret u predmetu prijetnji protiv sutkinje Seni Uzunović

Bosanskohercegovačko pravosuđe ovih dana nalazi se u središtu pažnje domaće i međunarodne javnosti zbog slučaja prijetnji upućenih sutkinji Seni Uzunović, predsjedavajućoj vijeća u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Ovaj slučaj ne otvara samo pitanje lične sigurnosti nosilaca pravosudnih funkcija, već i mnogo dublje dileme: koliko je pravosudni sistem u BiH zaista nezavisan, da li je sposoban da izdrži političke pritiske i kakve posljedice sve to može imati na stabilnost institucija države.

Hronologija događaja: od hapšenja do sudnice

Prijetnje sutkinji Uzunović pojavile su se upravo tokom procesa protiv Milorada Dodika, što je izazvalo sumnje da se radi o pokušaju direktnog pritiska na rad Suda BiH.

• Marko Plavšić, jedan od osumnjičenih, uhapšen je u akciji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

• On je optužen da je prijetnjama pokušao uticati na rad sudskog vijeća i zastrašiti nosioce pravosudnih funkcija.

• Paralelno s njim, u postupak je uključen i Ljuban Vuković, koji se također tereti za povezanost s prijetnjama.

Sud BiH je zakazao ročište za 26. septembar 2025. godine, na kojem će se razmatrati sporazum o priznanju krivnje koji je Plavšić sklopio s Tužilaštvom BiH. Ovaj datum mnogi nazivaju “danom istine” za cijeli slučaj.

Mogući preokret: sporazum o priznanju krivnje

Najavljena sjednica Suda BiH mogla bi donijeti veliki preokret u cijelom predmetu. Ako Sud prihvati sporazum:

• Plavšić bi mogao dobiti blažu kaznu u zamjenu za priznanje i eventualnu saradnju s Tužilaštvom.

• Tužilaštvu BiH otvorila bi se vrata da proširi istragu na druge aktere, uključujući moguće političke nalogodavce.

• Cijeli slučaj mogao bi biti značajno ubrzan, ali bi se istovremeno otvorila pitanja o političkim i društvenim implikacijama.

Ukoliko, pak, Sud odbije sporazum, predmet bi se vratio na početak i ušao u dugotrajnu fazu suđenja – proces koji bi mogao trajati mjesecima, pa i godinama, a time dodatno opteretiti ionako spor pravosudni sistem u BiH.

Politički kontekst i osjetljivost slučaja

Prijetnje upućene sutkinji Uzunović ne mogu se posmatrati izolovano. One dolaze u trenutku kada je pravosuđe pod izuzetnim pritiskom zbog procesa protiv visokih zvaničnika, među kojima je najeksponiraniji upravo Milorad Dodik.

• Dodik već mjesecima ponavlja da su postupci protiv njega “politički motivisani” i da predstavljaju “napad na Republiku Srpsku”.

• Paralelno, dio opozicije u RS tvrdi da Dodik koristi pravosudne procese kako bi homogenizovao biračko tijelo i skrenuo pažnju sa ekonomskih i socijalnih problema.

• U takvoj atmosferi, prijetnje sutkinji mogu se shvatiti i kao pokušaj stvaranja atmosfere straha, kojom bi se obeshrabrilo svako nepristrasno vođenje procesa.

Analitičari upozoravaju da bi eventualno povezivanje prijetnji s političkim strukturama dodatno destabilizovalo krhku političku scenu u BiH i dalo signal da institucije nisu sposobne zaštititi ni vlastite nosioce funkcija.

Sigurnosna i društvena dimenzija

Prijetnje sutkinji Uzunović imaju dvostruku posljedicu:

1. Sigurnosni izazov – pokazuju ranjivost pravosudnih institucija i izloženost sudija pritiscima. Ako se sudije ne osjećaju sigurno, teško mogu donijeti nepristrasne odluke u politički osjetljivim predmetima.

2. Društveni problem – smanjuju povjerenje građana u nepristrasnost i efikasnost sudskog sistema. Građani sve češće izražavaju skepticizam: “Ako ni sutkinje nisu sigurne, kako onda obični ljudi mogu vjerovati da će imati zaštitu?”

Ovaj slučaj, dakle, nije samo pravosudni proces – on postaje test zrelosti društva i države.

Reakcije javnosti i međunarodne zajednice

Reakcije na prijetnje bile su burne.

• Udruženje sudija i tužilaca BiH ocijenilo je da se radi o “nedopustivom napadu na pravosudni sistem” i zatražilo da država pokaže odlučnost.

• Delegacija Evropske unije u BiH podsjetila je da “ne može biti govora o napretku ka EU dok pravosuđe ne bude zaštićeno od političkih i sigurnosnih pritisaka”.

• Američka ambasada također je reagovala, poručivši da je “nezavisno pravosuđe temelj svake demokratske države” i da prijetnje sutkinji predstavljaju direktan napad na vladavinu prava.

• Građani su na društvenim mrežama izrazili solidarnost sa sutkinjom, uz poruke da “pravda ne smije biti ućutkana prijetnjama”.

Zašto je slučaj važan za evropske integracije?

Bosna i Hercegovina je u martu 2024. dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU, ali su reformski prioriteti ostali jasni: borba protiv korupcije, jačanje vladavine prava i nezavisnog pravosuđa.

Ako BiH ne pokaže da može osigurati sigurnost i nezavisnost sudija, proces evropskih integracija mogao bi usporiti. Evropska komisija već godinama upozorava da je “pravosuđe BiH podložno političkim pritiscima i ranjivo na korupciju”. Slučaj Uzunović mogao bi poslužiti kao lakmus papir za stvarnu spremnost vlasti da zaštite pravosuđe.

Šta slijedi 26. septembra?

Sud BiH sada je pred ključnom odlukom:

• Ako prihvati sporazum o priznanju krivnje, proces protiv Plavšića mogao bi se završiti relativno brzo. Fokus bi tada prešao na istragu protiv drugih aktera i potencijalne veze prijetnji sa širim političkim strukturama.

• Ako odbije sporazum, predmet ulazi u novu fazu – dugotrajno suđenje, svjedoci, dokazi i novi rokovi. Time bi se proces produžio, a javnost bi ostala u iščekivanju.

Bez obzira na ishod, jasno je da će slučaj pratiti i domaća i međunarodna javnost, jer predstavlja test zrelosti pravosudnog sistema BiH.

Mogući scenariji i posljedice

1. Pozitivan scenario – institucije odlučno procesuiraju prijetnje, sutkinja i pravosuđe dobijaju zaštitu, a javnost povrati povjerenje. Ovo bi moglo ojačati pregovaračku poziciju BiH u procesu evropskih integracija.

2. Negativan scenario – proces se otegne, prijetnje ostanu nekažnjene ili se svedu na simbolične kazne. Građani bi to doživjeli kao dokaz da pravda u BiH nije jednaka za sve, što bi dodatno urušilo povjerenje u institucije.

3. Politički scenario – ako se pokaže da iza prijetnji stoje šire strukture, moglo bi doći do ozbiljne političke krize u zemlji, s nesagledivim posljedicama.

Zaključak

Predmet prijetnji sutkinji Seni Uzunović mnogo je više od izolovanog incidenta. On je indikator koliko je pravosudni sistem Bosne i Hercegovine izložen političkim i društvenim turbulencijama.

Septembar bi mogao označiti dan preokreta – ili prema jačanju pravosudne nezavisnosti, ili ka dubljoj krizi povjerenja u institucije. Odluka Suda BiH biće presudna ne samo za optužene Plavšića i Vukovića, već i za širu percepciju vladavine prava u cijeloj zemlji.

Ako institucije pokažu da su spremne da se odupru pritiscima, BiH bi mogla ući u novu fazu stabilizacije i približavanja EU. Ako ne – ova prijetnja sutkinji ostaće zapisana kao simbol nemoći države da zaštiti vlastite temelje.