Znakovi koje nikad ne biste povezali s običnom solju – znanstvenici otkrivaju neočekivanu istinu.

Nekad smo mislili da je sol samo začin bez kojeg jelo nema okus. No, novo istraživanje otkriva da prekomjeran unos može pokrenuti niz nevidljivih promjena u tijelu, koje ne pogađaju samo srce i krvne žile, nego i mozak, raspoloženje i osjetila.

Iako se već godinama upozorava da višak soli povisuje krvni tlak i povećava rizik od srčanih bolesti, znanstvenici sada ističu mnogo širi spektar posljedica – od depresije i tjeskobe, do mogućeg razvoja demencije i gubitka sluha.

Preporučena dnevna količina soli za odrasle iznosi najviše 6 grama, što odgovara jednoj čajnoj žličici. Ipak, većina ljudi premašuje tu granicu i unosi oko 8,4 grama dnevno, navodi British Heart Foundation. Glavni izvor nisu kristali koje sami dodajemo jelu, već skrivena sol u prerađenim proizvodima: kruhu, suhomesnatim mesnim prerađevinama, gotovim jelima i grickalicama.

Sol i mentalno zdravlje

Profesor Matthew Bailey sa Sveučilišta u Edinburghu naglašava da višak soli može poremetiti i kemijsku ravnotežu u mozgu. Velika britanska studija, provedena na više od 270 tisuća ispitanika, pokazala je da osobe koje često dosoljavaju hranu imaju 20 do 45 posto veći rizik od depresije. Slične rezultate potvrdila su i istraživanja u Kini, gdje je zabilježena veća učestalost anksioznosti i depresije kod osoba koje redovito koriste dodatnu sol.

Pretjerani unos soli može potaknuti stvaranje upalnog proteina IL-17A, koji, osim što povećava tlak, djeluje i na neurone te mijenja raspoloženje. Pokusi na životinjama pokazali su da visoke razine tog proteina dovode do ponašanja sličnog stresu i depresiji, a znanstvenici sada planiraju potvrditi isti učinak i na ljudima.

Povezanost s demencijom i oštećenjem sluha

Višak soli ne pogađa samo mozak nego i kognitivne funkcije. Studije pokazuju da osobe koje često dosoljavaju hranu imaju i do 73 posto veći rizik od razvoja demencije. Razlog se najčešće povezuje s povišenim krvnim tlakom, koji oštećuje krvne žile u mozgu.

Nadalje, istraživanje u Južnoj Koreji otkrilo je da stalno dosoljavanje može povećati rizik od gubitka sluha za oko 23 posto, zbog poremećaja u ravnoteži tekućine u unutarnjem uhu.

Kako smanjiti unos soli

Smanjiti unos soli teže je nego što se čini. Čak i oni koji izbjegavaju soljenje hrane često premašuju preporuke zbog „skrivene soli” u industrijskim proizvodima. Stručnjaci savjetuju da se izbjegava gotova i prerađena hrana, da se pažljivo čitaju deklaracije i biraju proizvodi s oznakom low salt.

Najveći „skriveni izvori” soli su: prerađeno meso, kruh, pizza, konzervirane namirnice, umaci i grickalice.

Previše soli ne mora odmah pokazati posljedice, ali dugoročno može potkopati zdravlje tiho i neprimjetno – od srca do mozga. Znanstvenici upozoravaju: upravo ta tišina čini sol jednim od najpodcjenjenijih neprijatelja suvremenog čovjeka.