HISTORIJSKA TAJNA HITLERA: DNK otkrila detalje iz najmračnije strane Hitlerovog života i ono zbog čega su ga neprijatelji ismijavali
Nova genetska analiza otkrila je da je nacistički diktator Adolf Hitler imao Kallmannov sindrom, koji utiče na razvoj spolnih organa i pubertet. Istraživanje je otkrilo i druge zanimljive detalje o njegovom porijeklu i mogućim mentalnim stanjima.
Novi dokumentarac “Hitlerova DNK: Nacrt diktatora” koji će biti prikazan na britanskom Kanalu 4, donosi šokantne nalaze o genetskom profilu Adolfa Hitlera. Naučnici su analizirali uzorak krvi sa tkanine na kojoj je Hitler izvršio samoubistvo 1945. godine, a rezultati pokazuju da je imao Kallmannov sindrom — rijedak genetski poremećaj koji ometa normalan pubertet i razvoj spolnih karakteristika.
Tekst se nastavlja ispod promocije!
Prema riječima profesora Turija Kinga, poznatog po identifikaciji ostataka kralja Richarda III, ovo istraživanje je urađeno “izuzetno odmjereno i rigorozno”, s ciljem da se jednom zauvijek razjasne mitovi o Hitlerovom genetskom nasljeđu.
Tekst se nastavlja ispod promocije!
“Da je pogledao vlastite genetske rezultate, gotovo sigurno bi se sam poslao u gasne komore”, rekao je King, dodajući da projekat ima i etičku dimenziju — jer otkrivanje ovih podataka ne bi smjelo glorifikovati Hitlerovu ličnost.
Kontroverze i dodatni nalazi
Prema dokumentarcu, medicinski pregled iz 1923. godine pokazao je da je Hitler imao nespušten testis, što potvrđuje glasine koje su kružile još tokom Prvog svjetskog rata. Naučnici sada vjeruju da je njegovo stanje moglo imati značajan uticaj na njegovu ličnost i odnos prema seksualnosti.
Historičar Alex J. Kay sa Univerziteta u Potsdamu izjavio je da bi ovo moglo objasniti Hitlerovu “potpunu predanost politici i gotovo potpuno odsustvo privatnog života”.

DNK testiranje takođe je opovrgnulo tvrdnje o njegovom navodnom jevrejskom porijeklu, ali je otkrilo da je Hitler imao genetske predispozicije za autizam, šizofreniju i bipolarni poremećaj.
Upozorenje naučnika
Stručnjaci upozoravaju da rezultati ne smiju biti korišteni za stigmatizaciju osoba sa sličnim stanjima. Profesor Simon Baron-Cohen sa Univerziteta u Cambridgeu rekao je da “povezivanje Hitlerove okrutnosti s ovim dijagnozama može dovesti do opasnih predrasuda, jer većina osoba s tim stanjima nije nasilna”.
Zaključak
Ova genetska analiza možda neće promijeniti način na koji svijet gleda na Hitlera, ali svakako nudi novi uvid u to kako su biološki i psihološki faktori mogli oblikovati jednog od najzloglasnijih ljudi u historiji.
