Dok Hrvatska već početkom sljedeće godine uvodi obavezno dvomjesečno služenje vojnog roka, u Srbiji se ponovo otvara pitanje povratka obavezne vojne službe. Međutim, Predlog izmena i dopuna Zakona o Vojsci Srbije, koji će se sutra naći pred poslanicima, ne sadrži odredbe o obaveznom služenju, iako je ta mogućnost prethodno više puta najavljivana.
U Srbiji se već godinama govori o povratku regrutnog sistema — najprije je kao datum pominjan septembar ove godine, zatim naredna godina, a planirani model podrazumijevao bi vojni rok od 75 dana, uz 15 dana obuke na terenu.
Ipak, formalne izmjene zakona koje bi to omogućile još uvijek ne postoje.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Hrvatska priprema prve regrute – ali stručnjaci sumnjaju u efekat
Hrvatska će, nakon gotovo dvije decenije pauze, ponovo slati mlade u kasarne u Knin, Slunj i Požegu. Ministarstvo odbrane uputilo je na javnu raspravu set propisa čiji je cilj motivisati mlade da ispune dvomjesečne obaveze, iako dio analitičara tvrdi da će ovaj potez biti više simboličan nego funkcionalan.
Profesor Fakulteta bezbednosti Zoran Dragišić smatra da uvođenje obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj neće ojačati vojsku:
Tekst se nastavlja ispod promocije
“Za dva mjeseca možete naučiti samo da vežete čizme. Regruti neće donijeti jačanje vojske, već samo dodatno opterećenje za budžet. Hrvatska odbranu ionako zasniva na profesionalnoj vojsci, NATO-u i EU,” kaže Dragišić.
On dodaje da se na ovaj način prije svega pokušava podići “patriotski naboj”, ali da bi sredstva bila efikasnije utrošena u jačanje civilne zaštite.
Za Srbiju važnija procjena Generalštaba nego političke poruke
Kada je riječ o Srbiji, Dragišić ističe da se savremene prijetnje ne mogu suzbiti regrutnim sistemom:
“Savremeni ratovi zahtijevaju profesionalne, dobro obučene vojnike. Jedan dobrovoljac vrijedi više nego 10 regruta. Ako vojni rok traje samo dva ili tri mjeseca, nema stvarnog efekta.”
Zbog toga smatra da je puno važnije ulagati u plate, opremu, obuku i uslove za profesionalne vojnike nego u skupi sistem regrutacije koji ne donosi rezultat.
Izmjene zakona idu drugim putem – jačanje profesionalizacije
Sutrašnje izmjene Zakona o Vojsci Srbije fokusiraju se na potpuno drugi cilj — motivaciju mladih da uđu u vojsku profesionalno, a ne obavezno.
Balkan
VUČIĆ POD NOVIM UDAROM: Najavljena krivična prijava i u Beogradu zbog “Sarajevo safarija” - ko stoji iza ovog poteza?
22.11.2025. u 19:02
Prema novom modelu, mladi koji se prijave mogu postati vojnici po ugovoru i neograničeno ga produžavati, uz mogućnost:
-
dalje obuke,
-
napredovanja,
-
školovanja za podoficirske dužnosti,
-
ostvarivanja pune karijere i penzije u vojsci.
Do sada su dobrovoljci mogli potpisati samo ugovor tri puta po tri godine, nakon čega se nisu mogli trajno zadržati u vojsci, što je odvraćalo mnoge mlade koji su željeli stabilno zaposlenje.
Regrutni sistem u Srbiji realno nije izvodiv?
Dragišić podsjeća na podatak iz 2010. godine kada se više od 90% regruta opredijelilo za civilnu službu, što pokazuje da motivacija mladih za klasičnu vojnu obuku nije visoka.
“Mnogi koji su dolazili u JNA nisu bili spremni ni motivisani — samo su opterećivali sistem. Ljubav prema zemlji nije dovoljna da biste bili vojnik,” zaključuje on.
I dok Hrvatska već uvodi novi model, u Srbiji se čini da će odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka ostati otvorena tema — i da će profesionalizacija, a ne regrutacija, biti put kojim se vojska razvija u narednim godinama.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.