NOVI SKANDAL TUŽILAŠTVA BIH, GDJE SU I ŠTA RADE BOŠNJACI U TUŽILAŠTVU!?: Evo o čemu se radi i šta je prošlo bez krivičnog djela “… da ti dođem kući sa četničkom …!”

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je 12. decembra prošle godine naredbu o nesprovođenju istrage po prijavi zbog javnog govora mržnje, prijetnji i poticanja na nasilje na nacionalnoj osnovi. Odluka je donesena uz obrazloženje da prijavljeno djelo ne predstavlja krivično djelo u smislu važećeg zakonodavstva.

Na čelu Tužilaštva BiH nalazi se Milanko Kajganić, a iz ove institucije navode da prijavljeni sadržaj ne ispunjava zakonske kriterije za krivično gonjenje.

Šta je bila prijava

Tužilaštvo BiH je sredinom 2025. godine zaprimilo e-mail prijavu protiv korisnika jednog Instagram profila, zbog komentara ispod objave koja se odnosila na incident u Zvorniku u vezi sa „Cvijetom Srebrenice“.

U komentaru su, prema prijavi, korištene otvoreno prijeteće i uvredljive riječi na nacionalnoj osnovi, uz pominjanje četničkih obilježja i direktne prijetnje osobi kojoj je komentar bio upućen.

Podnosilac prijave dostavio je screenshot komentara, naveo da je sadržaj kasnije obrisan i zatražio anonimnost.

Postupanje SIPA-e i problemi s dokazima

Po zaprimljenoj prijavi, Tužilaštvo BiH je izdalo naredbu Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) da izvrši provjere navoda. Kako izvještaj nije dostavljen u roku, Tužilaštvo je uputilo urgenciju.

U naknadno dostavljenom izvještaju SIPA-e navedeno je:

• da zbog lošeg kvaliteta dostavljenih fotografija nije bilo moguće jasno utvrditi sadržaj komentara

• da sporni Instagram profil nije pronađen

• da je komentar u međuvremenu izbrisan i više nije bio dostupan javnosti

Obrazloženje Tužilaštva BiH

Pozivajući se na član 145a stav 1. Krivičnog zakona BiH, Tužilaštvo navodi da u ovom slučaju nisu ostvarena obilježja krivičnog djela.

Upravo se čita: Balkan Tri države sa Balkana formirale "VOJNI SAVEZ", međutim stigle su reakcije Aleksandra Vučića! Evo šta je rekao... 06.01.2026. u 20:50

Ključni dio obrazloženja glasi:

„Komentar na društvenoj mreži Instagram ne predstavlja dovoljno izraženu, jasnu ni javnu radnju kojom bi se moglo govoriti o javnom izazivanju ili raspirivanju nacionalne, rasne ili vjerske mržnje ili netrpeljivosti, naročito jer je veoma brzo izbrisan i nije bio dostupan većem broju korisnika.“

Drugim riječima, Tužilaštvo smatra da brisanje spornog komentara i ograničen domet njegove vidljivosti isključuju krivičnu odgovornost.Kritike: „Piši pa briši“ princip

Ovakvo obrazloženje izazvalo je oštre kritike. U suštini, poruka odluke se tumači kao princip:

Prijetnje i govor mržnje nisu krivično djelo ako se naknadno izbrišu.

Upravo na ovaj obrazac reagovao je portal Raport u tekstu „Dosje Kajganić: Anatomija Milankove pravde“, ističući da problem nije u zakonima, već u selektivnoj primjeni istih.

Raniji slični slučajevi

Podsjeća se i na odluku Tužilaštva BiH iz novembra prošle godine, kada nije provedena istraga po krivičnoj prijavi Ćamila Durakovića zbog murala ratnog zločinca Ratka Mladića u Banjoj Luci.

Tada je obrazloženo da se radi o „čovjeku u uniformi“, a ne o identifikovanom ratnom zločincu, te da nije bilo moguće utvrditi krivičnu odgovornost.

Odluka Tužilaštva BiH u ovom slučaju dodatno je otvorila pitanje granica slobode govora na društvenim mrežama, ali i kriterija po kojima se u praksi tumači javno poticanje mržnje.

Kritičari upozoravaju da ovakav pristup može poslati opasnu poruku – da su prijetnje, uvrede i govor mržnje dozvoljeni dok se ne zadrže dovoljno dugo ili ne postanu „previše vidljivi“.