Sporna odluka CIK-a digla alarm: Stigla oštra reakcija, pitanja se gomilaju
Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku kojom je odbila akreditovanje dodatnih nestranačkih posmatrača za ponovne prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 8. februar 2026. godine, što je izazvalo oštre reakcije Koalicije Pod lupom, ali i zabrinutost dijela javnosti zbog mogućeg narušavanja integriteta izbornog procesa.
Tekst se nastavlja ispod promocije!
Iz Koalicije Pod lupom, koja okuplja organizacije za slobodne i poštene izbore, navode da su planirali provesti građansku, nestranačku posmatračku misiju na svih 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica, ali da im je odlukom CIK-a BiH onemogućeno da osiguraju puni nadzor izbornog dana.
Tekst se nastavlja ispod promocije!
Kako ističu, Koalicija trenutno nema dovoljan broj već akreditovanih posmatrača u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu, zbog čega, prema njihovim riječima, neće biti moguće pokriti sva biračka mjesta. Smatraju da takva odluka šteti izbornom procesu i ograničava prava posmatrača, dodajući da se, prema Instrukciji CIK-a i dostupnim informacijama, u sličnoj situaciji nalaze i stranački posmatrači.
Iz Koalicije naglašavaju da Izborni zakon BiH jasno propisuje da se ponovni izbori provode na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima, ali da se takva odredba ne odnosi na posmatrače, što, kako tvrde, ostavlja prostor za drugačije tumačenje i postupanje.
Posebno podsjećaju da je CIK BiH 2021. godine, tokom ponovnih izbora u Doboju i Srebrenici, bez prepreka akreditovao dodatne posmatrače, što, prema njihovoj ocjeni, dovodi u pitanje dosljednost sadašnje odluke. Zbog toga smatraju da je aktuelno postupanje proizvoljno i da predstavlja samovolju na štetu javnog interesa i izbornog integriteta.
Koalicija Pod lupom zbog toga traži hitnu izmjenu člana 6. stav (1) Instrukcije o postupku provedbe ponovnih izbora za predsjednika Republike Srpske, kako bi se omogućilo dodatno akreditovanje posmatrača na dan izbora.
Na kraju poručuju da je nadzor izbora od strane nestranačkih posmatrača u interesu svih aktera – prije svega građana-birača, ali i izborne administracije, političkih stranaka i kandidata, te da takva praksa direktno doprinosi povjerenju javnosti i ukupnom integritetu izbornog procesa.
