PROCURILI NOVI DETALJI, ŠTA TO ZNAČI ZA GRAĐANE?: Američki projekt u BiH od čak 1,5 milijardi eura, evo šta je u pitanju
Bosna i Hercegovina se nalazi pred jednom od najvažnijih odluka u svojoj novijoj historiji. Dok se u političkim krugovima lome koplja oko nadležnosti, struka je jasna – projekat Južne plinske interkonekcije nije samo pitanje infrastrukture, već potpuni geopolitički zaokret i energetska nezavisnost države.
Tekst se nastavlja ispod promocije!
Šah-mat ruskom monopolu: Američki plin preko Krka
Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, u razgovoru za medije upozorava da BiH trenutno visi o jednom koncu – ruskom plinu. Godišnje trošimo oko 230 miliona kubika, dok bi kapacitet novog plinovoda bio čak 1,5 milijardi kubnih metara.
Tekst se nastavlja ispod promocije!
Izgradnjom ove konekcije, koja bi nas povezala s LNG terminalom na Krku, BiH dobija pristup globalnom tržištu i američkom LNG-u. To znači da plin prestaje biti sredstvo ucjene, a zemlja se iz “slijepog crijeva” transformiše u potencijalnu tranzitnu zonu.
Tri gasne elektrane: Polovina struje za cijelu državu
Da bi se puni kapacitet cijevi iskoristio, plan je ambiciozan – izgradnja tri savremene CCGT gasne elektrane ukupne snage 1.200 megavata.
Šta to donosi bh. građanima i privredi?
-
Energetski gigant: Ove elektrane bi proizvodile oko 6 TWh struje, što pokriva polovinu ukupne godišnje potrošnje Bosne i Hercegovine.
-
Čuvari sistema: Za razliku od termoelektrana na ugalj, plinska postrojenja su fleksibilna – uključuju se brzo i balansiraju sistem kada “zakažu” sunce i vjetar.
-
Dekarbonizacija: Ovo je ključni prelazni korak ka gašenju prljavih blokova na ugalj, uz zadržavanje stabilnosti mreže.
Investicioni ciklus od 1,5 milijardi eura
Cifre su vrtoglave, ali investicije bi mogle preporoditi privredu. Sam plinovod košta oko 350 miliona eura, dok bi tri elektrane zahtijevale dodatnu milijardu eura. Uz prateću infrastrukturu (poput kraka Kladanj–Tuzla), ukupni ciklus dostiže 1,5 milijardi eura.
Eksperti ističu da ovakvi projekti drastično podižu međunarodni kredibilitet države. To je jasna poruka finansijskim institucijama da BiH želi biti dio stabilnog evropskog sistema, a ne energetski izolovana enklava.
Zašto je važan krak prema Banjoj Luci?
Zanimljivo je da Bajramović naglašava i značaj kraka prema Banjoj Luci. Osim što bi omogućio direktnu gasifikaciju industrijskih zona u RS-u, ovaj pravac je ekonomski povoljnije rješenje od bilo kojih alternativnih opcija, uključujući i istočnu konekciju. Geopolitički, to bi značilo unutrašnju energetsku integraciju i sigurnost za cijelu državu.
Strateški preokret ili propuštena prilika?
Realizacija Južne interkonekcije značila bi stabilne cijene za industriju, toplifikaciju gradova i razvoj novih poslovnih zona. Uz smanjenje zavisnosti od politički osjetljivih dobavljača, BiH bi se pozicionirala u centar regionalne energetske arhitekture.
Pitanje koje ostaje u zraku je – hoće li politika prepoznati ovaj “strateški preokret” ili će BiH ostati talac zastarjelih modela dok susjedi uveliko grabe ka energetskoj budućnosti.
