SUD U STRASBOURGU PRESUDIO: Odredbe o izboru rukovodstva FBiH diskriminatorne
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je presudu kojom je utvrđeno da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koje regulišu izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, diskriminatorne. Presuda se odnosi na predmet Zlatan Begić protiv Bosne i Hercegovine i ima dalekosežne političke i pravne posljedice.
Sud je zaključio da postojeće ustavne odredbe krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima jer diskriminišu građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
Sporne Schmidtove izmjene iz 2022. godine
U fokusu presude nalaze se izmjene Ustava Federacije BiH koje je u izbornoj noći 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Upravo zahvaljujući tim izmjenama, HDZ BiH je stekao odlučujući uticaj nad formiranjem vlasti u Federaciji BiH.
Prema važećim ustavnim odredbama, Federacija BiH ima predsjednika i dva potpredsjednika, koji moraju dolaziti isključivo iz reda konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba ili Hrvata.
Kako funkcioniše sporni mehanizam
Nametnutom odredbom propisano je da:
„Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata.“
Evropski sud je ocijenio da ovakav sistem isključuje pripadnike ostalih naroda, ali i građane koji se ne žele nacionalno izjašnjavati, čime se direktno krši princip jednakosti pred zakonom.
Presuda: Diskriminacija potvrđena
U presudi je jasno navedeno da je način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, te da država ima obavezu da izmijeni postojeće ustavne odredbe.
Time je potvrđeno da Schmidtove izmjene, kao i sve pravne posljedice koje iz njih proizilaze, moraju biti usklađene s evropskim standardima.
Političke posljedice tek slijede
Ova odluka dodatno otvara pitanje legitimiteta postojećeg ustavnog rješenja u FBiH, ali i uloge visokog predstavnika u nametanju rješenja koja kasnije padaju na međunarodnim sudovima.
Iako presuda ne poništava automatski postojeće mandate, ona stvara snažan pravni i politički pritisak da se Ustav Federacije BiH ponovo mijenja – ovaj put u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
