MOGU LI KOMANDOSI PROMIJENITI TOK RATA? Tajni plan Washingtona i Tel Aviva otkriven – na stolu operacija kakva još nije viđena
Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost slanja specijalnih snaga u Iran s ciljem da zaplijene zalihe visoko obogaćenog uranija, prenijelo je više američkih medija pozivajući se na izvore upoznate s planovima iz Washingtona.
Prema tim navodima, potencijalna operacija američkih i izraelskih specijalaca razmatra se kao jedna od opcija u slučaju daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Plan bi uključivao ulazak elitnih jedinica u duboko ukopana iranska nuklearna postrojenja kako bi osigurali ili neutralizirali opasan nuklearni materijal.
Portal Semafor navodi da je racija specijalnih operacija za zapljenu iranskog nuklearnog materijala među scenarijima o kojima se raspravlja u Washingtonu. Istovremeno, Axios piše da Sjedinjene Države i Izrael razmatraju mogućnost raspoređivanja kopnenih snaga koje bi fizički osigurale materijal u iranskim nuklearnim objektima.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da “neko mora otići i pribaviti” visoko obogaćeni uranij za koji američke procjene govore da ga Iran trenutno ima najmanje 460 kilograma.
Predsjednik SAD Donald Trump također je spomenuo tu mogućnost tokom razgovora s novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One.
“Ljudi će morati otići i zaplijeniti ga. To bi bilo sjajno, ali trenutno ih samo desetkujemo. Nismo krenuli za tim, ali to možemo učiniti kasnije”, rekao je Trump.
Još prošle sedmice NBC News je izvijestio da je američki predsjednik privatno pokazao ozbiljan interes za slanje manjeg kontingenta američkih vojnika u Iran radi posebnih strateških operacija.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi takva operacija bila izuzetno složena i rizična.
Prema procjenama, oko 200 kilograma visoko obogaćenog uranija nalazi se u nuklearnom postrojenju Isfahan, dok je ostatak smješten u postrojenju Natanz. Oba objekta su duboko ukopana pod zemljom, u tunelima koji se nalaze stotinama metara ispod površine, što ih čini izuzetno teškim ciljevima za klasične zračne napade.
Za razliku od nekih drugih nuklearnih objekata, ova postrojenja nemaju ventilacijske otvore koji bi predstavljali ranjive tačke za bombardovanje, što dodatno otežava svaku vojnu operaciju.
Zbog toga se razmatra scenarij u kojem bi elitne jedinice američkog Zajedničkog zapovjedništva za specijalne operacije, eventualno zajedno s izraelskim komandosima, fizički ušle u podzemne objekte i osigurale nuklearni materijal.
Ipak, problem nije samo ulazak u postrojenja. Transport stotina kilograma nuklearnog materijala zahtijevao bi posebne sigurnosne kontejnere i složenu logistiku, što bi operaciju dodatno zakompliciralo.
Zbog toga se razmatra i mogućnost da se materijal neutralizira na licu mjesta. Za takve zadatke zadužen je američki Tim za nuklearno razoružavanje, specijaliziran za uklanjanje nuklearnih i radioloških prijetnji.
CRVENI ALARM KOJI ĆE NAJVIŠE OSJETITI GRAĐANI! PREDSJEDNICA EUROPSKE KOMISIJE ŠOKIRALA EUROPU: Europa u samo 10 dana potrošila...
Međutim, stručnjaci upozoravaju da razrjeđivanje visoko obogaćenog uranija zahtijeva kompleksne industrijske procese, specijaliziranu opremu i značajno vrijeme.
U takvoj operaciji vjerovatno bi morali sudjelovati i naučnici, najvjerovatnije iz Međunarodne agencije za atomsku energiju, jer se fisibilni materijal ne može jednostavno uništiti eksplozijom kao konvencionalno oružje.
Dodatni problem predstavlja sigurnost operacije. Dok bi naučnici radili na neutralizaciji materijala, vojnici bi morali osiguravati područje, potencijalno usred aktivne ratne zone i pod stalnom prijetnjom iranskih napada.
Prema navodima CNN-a, među jedinicama koje se razmatraju za ovakvu operaciju nalaze se Delta Force i SEAL Team 6, elitne američke specijalne snage obučene za borbu protiv oružja za masovno uništenje.
Iako američke i izraelske specijalne jedinice godinama treniraju za ovakve scenarije, analitičari upozoravaju da bi rizici operacije bili izuzetno visoki.
“Logistika i uključeni rizik bili bi, blago rečeno, golemi”, rekao je za CNN jedan izvor upoznat s raspravama.
Postoji i ozbiljna mogućnost da bi vojnici i stručnjaci mogli ostati zarobljeni na teritoriji Irana, što bi imalo velike političke posljedice u Sjedinjenim Državama, posebno uoči izbora za Kongres.
Zbog toga analitičari procjenjuju da bi Washington i Tel Aviv na ovakav potez mogli krenuti tek ako procijene da iranska vojska više ne predstavlja ozbiljnu prijetnju na terenu.
Prema posljednjoj procjeni Međunarodne agencije za atomsku energiju iz juna 2025. godine, Iran raspolaže s oko 440 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto čistoće.
Stručnjaci upozoravaju da je prelazak sa 60 na 90 posto čistoće, što je nivo potreban za izradu nuklearnog oružja, tehnički relativno brz proces.
Procjenjuje se da bi ta količina mogla biti dovoljna za 10 do 11 nuklearnih bombi, dok Iran dodatno posjeduje oko 1000 kilograma uranija obogaćenog na 20 posto, koji se ne može koristiti za nuklearno oružje, ali bi mogao poslužiti za takozvanu prljavu bombu, eksplozivnu napravu koja širi radioaktivni materijal.
