NEŠTO SE SPREMA! Kina se naglo aktivirala: Analitičari upozoravaju: “Ovo nije slučajno…”

Tajvan je zabilježio nagli porast broja kineskih vojnih aviona u blizini otoka — 26 u jednom danu — nakon dvosedmičnog perioda zatišja koje je među analitičarima izazvalo brojna pitanja o namjerama Pekinga. Od tog broja 16 aviona ušlo je u sjevernu, središnju i jugozapadnu identifikacijsku zonu tajvanske protuzračne odbrane, a uz njih je uočeno i sedam plovila kineske ratne mornarice, piše Politico.

Zašto je vladalo zatišje — i zašto je sad gotovo?

Pad aktivnosti vremenski se poklopio s godišnjim zasjedanjem kineskog parlamenta. U sedmici od 27. februara do 5. marta Tajvan nije zabilježio nijedan kineski vojni avion koji bi prešao središnju liniju — tek 6. marta primijećena su dva aviona, a potom je opet vladalo zatišje. Analitičari smatraju da zasjedanje parlamenta ipak ne može biti jedino objašnjenje ovako izrazitog smanjenja aktivnosti.

Trumpov posjet Kini — ključni faktor?

Jedan od mogućih razloga mogla bi biti želja Pekinga da privremeno smanji napetosti s Washingtonom uoči planiranog posjeta predsjednika Trumpa Kini. Bijela kuća najavila je da će Trump boraviti u Kini od 31. marta do 2. aprila, iako kineske vlasti to još nisu zvanično potvrdile.

Pročitajte i:
IRAN NIJE SAM: Moćni saveznik spreman za najveći udar: "Svi brodovi koji se kreću ka..."

Druga teorija — zatišje bi moglo biti povezano s prelaskom kineske vojske na novu fazu obuke i modernizacije, pri čemu se ispituju novi modeli združenih vojnih vježbi.

Kina nije promijenila stav — Tajvan ostaje meta

Uprkos kratkom zatišju Kina nije promijenila svoj stav. Peking već godinama tvrdi da će Tajvan staviti pod svoju kontrolu — ako bude potrebno i silom. Tajvanski ministar odbrane Wellington Koo istakao je da je kineska mornarica ostala aktivna u obližnjim vodama čak i tokom perioda smanjene aktivnosti aviona te da zatišje nije uticalo na tajvansku odbrambenu spremnost.

Kina i Tajvan imaju odvojene vlade od 1949. godine, kada je Komunistička partija preuzela vlast u Pekingu, a poražene snage Nacionalističke stranke pobjegle na Tajvan koji je postupno prešao na višestranačku demokratiju.