NAJNOVIJA VIJEST!: Amerikanci odredili datum kraja rata s Iranom? Evo što su žestoko poručili!

Pitanje mogućeg završetka rata između SAD-a, Izraela i Irana ponovno je došlo u fokus nakon novih diplomatskih i vojnih signala iz međunarodnih krugova. Iako službenog datuma kraja sukoba nema, u diplomatskim se izvorima sve glasnije spominje rok u kojem bi Iran, prema američkim i savezničkim očekivanjima, trebao dobiti još jednu priliku za deeskalaciju i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. 

Prema informacijama koje prenose strani mediji, Vijeće sigurnosti UN-a raspravlja o prijedlogu rezolucije kojim bi se državama omogućila upotreba “svih potrebnih sredstava” radi osiguravanja slobode plovidbe u Hormuškom tjesnacu. Riječ je o prijedlogu koji je predstavio Bahrein, a koji dolazi u trenutku kada je pomorski promet kroz jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta ozbiljno poremećen. 

Takav razvoj događaja otvorio je nagađanja da Washington pokušava postaviti jasan vremenski okvir za rasplet sukoba. No važno je naglasiti da se zasad ne radi o službeno potvrđenom “datumu kraja rata”, nego o političko-diplomatskom pritisku kojim se Iran pokušava natjerati na popuštanje, prije svega kada je riječ o prolazu kroz Hormuški tjesnac i sigurnosti međunarodne plovidbe. 

Istodobno, Donald Trump posljednjih je dana slao proturječne poruke. Najprije je Iranu postavio ultimatum da u roku od 48 sati potpuno otvori Hormuški tjesnac, uz prijetnju napadima na iranska energetska postrojenja, a zatim je objavio da odgađa dio planiranih udara zbog mogućih pregovora. Teheran, s druge strane, tvrdi da nikakvih izravnih razgovora nema i da je riječ o pritisku, a ne o stvarnom mirovnom procesu. 

Pročitajte i:
TELEFONSKI POZIV IZMEĐU NETANJAHUA I TRAMPA! Netanjahu poručio: “Do srži uništavamo…”

U cijeloj priči ključna točka ostaje upravo Hormuški tjesnac. Kroz taj morski prolaz u mirnodopskim uvjetima prolazi oko petine svjetske nafte i plina, pa svaki zastoj odmah izaziva potrese na tržištu energenata, rast cijena i zabrinutost država koje ovise o stabilnoj opskrbi. Zato se rasprava o vojnoj i diplomatskoj reakciji više ne vodi samo kao pitanje sigurnosti Bliskog istoka, nego i kao pitanje globalne ekonomije. 

Dodatnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da su neke europske zemlje i saveznici već osudili iranske poteze prema komercijalnim brodovima, dok se istodobno dio međunarodne zajednice protivi izravnoj vojnoj intervenciji. Francuska je, primjerice, ranije jasno poručila da neće sudjelovati u operacijama deblokade Hormuškog tjesnaca dok traju otvorena neprijateljstva, što pokazuje da ni među zapadnim partnerima ne postoji potpuna suglasnost o sljedećem koraku. 

Zbog svega toga, priča o “određenom datumu kraja rata” zasad više izgleda kao pokušaj stvaranja posljednjeg pritiska na Iran nego kao potvrđen dogovor o završetku sukoba. Jasno je tek jedno: naredni dani mogli bi biti presudni, ne samo za Bliski istok nego i za svjetsko tržište energije, cijene goriva i ukupnu geopolitičku stabilnost.