UŽIVO / STIŽE NOVI POREZ!: Vlada predstavila najstrožiji paket mjera do sada koje će utjecati na sve u Hrvatskoj

Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi paket antiinflacijskih mjera kojim želi ublažiti rast troškova života, zaštititi građane i gospodarstvo te postupno vratiti inflaciju na razine koje su bile uobičajene prije velikih globalnih kriza posljednjih godina. Paket mjera predstavljen je na redovitoj sjednici Vlade održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a premijer Andrej Plenković poručio je da je riječ o najopsežnijem pokušaju dosad da se obuzdaju inflacijski pritisci koji već godinama pogađaju hrvatske građane.

Premijer je istaknuo kako cilj Vlade nije samo kratkoročno pomoći građanima, nego i očuvati gospodarsku stabilnost, socijalnu sigurnost i ravnotežu između rasta plaća, cijena i javne potrošnje.

Vlada želi zaštititi standard građana

Na početku sjednice premijer Plenković podsjetio je na obilježavanje Dana Hrvatske vojske i nadolazeći Dan državnosti, istaknuvši kako su to važni trenuci za hrvatski narod i državu. Zahvalio je članovima Vlade i institucijama uključenima u organizaciju državnih aktivnosti, ali je najveći dio obraćanja posvetio gospodarskim pitanjima i rastu cijena.

Naglasio je da Vlada već godinama kroz različite pakete pomoći pokušava zaštititi građane od posljedica globalnih poremećaja poput pandemije koronavirusa, energetske krize, rata u Ukrajini i nestabilnosti na svjetskom tržištu energenata.

“Cilj paketa antiinflacijskih mjera je da nastojimo kao Vlada napraviti korake koji će omogućiti potporu građanima i gospodarstvu”, poručio je premijer.

Dodao je kako su dosadašnje mjere pomogle očuvanju socijalne kohezije i gospodarske stabilnosti, ali da inflacija i dalje ostaje jedan od najvećih izazova za hrvatsko društvo.

Plaće rasle više od 100 posto

Plenković je tijekom sjednice iznio i najnovije gospodarske pokazatelje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u ožujku iznosila je 1555 eura, dok je medijalna plaća dosegnula 1317 eura.

Premijer je istaknuo da je prosječna plaća tijekom deset godina mandata njegove Vlade nominalno porasla za čak 108 posto, dok je realni rast, kada se uračuna inflacija, iznosio 49 posto.

Također je naglasio da je broj zaposlenih dosegnuo više od 1,75 milijuna ljudi, dok je nezaposlenost na povijesno niskim razinama.

Ipak, unatoč rastu plaća, velik dio građana smatra kako povećanje primanja nije dovoljno da prati rast cijena hrane, energenata i stanovanja.

Novi paket mjera protiv inflacije

Središnji dio sjednice odnosio se na predstavljanje novog paketa antiinflacijskih mjera koji je detaljno obrazložio ministar financija Tomislav Ćorić.

Prema njegovim riječima, hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina raste brže od prosjeka europodručja, što s jedne strane pokazuje snagu ekonomije, ali s druge strane povećava rizik od dodatnih inflacijskih pritisaka.

Ministar je istaknuo kako Vlada želi spriječiti prelijevanje visokih cijena energenata na ostale sektore gospodarstva te zaustaviti daljnje jačanje inflacije.

Paket uključuje nekoliko ključnih područja:

proračunsku disciplinu,
zamrzavanje administrativnih cijena,
porezne promjene,
nastavak subvencija za energente,
zaštitu umirovljenika,
promjene u oporezivanju obrta i turizma.

Država će usporiti rast potrošnje

Jedna od najvažnijih mjera odnosi se na usporavanje rasta državne potrošnje. Vlada planira zadržati određena proračunska ograničenja sve do prvog kvartala 2027. godine.

Ćorić je naglasio kako država želi poslati poruku odgovornog upravljanja javnim financijama te pokazati da i sama sudjeluje u borbi protiv inflacije.

“U ovom setu mjera polazimo od sebe”, rekao je ministar.

Dodao je da je Vlada već provela niz internih racionalizacija, preraspodjela sredstava i smanjenja troškova te da je time ostvarena ušteda od oko 1,3 milijarde eura.

Zamrzavanje administrativnih cijena

Veliku pažnju izazvala je najava privremenog moratorija na administrativne cijene koje određuju država, javna poduzeća i razna regulatorna tijela.

To znači da tijekom ove godine neće biti povećanja cijena brojnih javnih usluga i naknada koje su pod kontrolom države.

Vlada smatra da bi takav potez mogao pomoći u smanjenju ukupnih inflacijskih pritisaka i stabilizaciji troškova života.

Istodobno će država preuzeti dio financijskog tereta kako javne institucije ne bi bile ugrožene zbog zamrzavanja cijena.

Novi porez na prekomjernu dobit

Jedna od najvažnijih i najkontroverznijih mjera odnosi se na uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti.

Prema prijedlogu Vlade, taj porez odnosit će se na velike i srednje tvrtke koje ostvaruju iznimno visoke profite.

Dobit kompanija u 2026. godini uspoređivat će se s prosječnom dobiti ostvarenoj tijekom 2023., 2024. i 2025. godine.

Ako profit premaši dopušteno odstupanje od 15 posto, razlika će biti oporezovana stopom od 50 posto.

Ministar Ćorić naglasio je da se mjera neće odnositi na izvoznike koji više od polovice prihoda ostvaruju izvan Hrvatske.

Upravo se čita:

SELAK RASPUDIĆ UDARILA NA TOMAŠEVIĆA: “Da je političkog poštenja, danas bi ..”

“To je jasna poruka da želimo zaštititi hrvatske izvoznike i njihovu konkurentnost”, rekao je.

Promjene za paušalne obrte

Vlada planira i izmjene u sustavu paušalnog oporezivanja obrtnika.

Broj paušalnih obrta posljednjih godina snažno je rastao, a prema podacima Ministarstva financija krajem 2025. bilo ih je više od 101.000.

Ćorić tvrdi kako je dio poslodavaca koristio paušalne obrte za prikriveni nesamostalni rad, odnosno za izbjegavanje klasičnog zapošljavanja.

Zbog toga će se mijenjati porezni tretman viših prihodovnih razreda, a planiraju se i izmjene koeficijenata za obračun doprinosa.

Ministar je ipak naglasio da paušalni obrti ostaju važan dio hrvatskog poduzetništva te da će i dalje imati povoljniji tretman u odnosu na klasični radni odnos.

Veći porezi za kratkoročni najam

Promjene čekaju i privatne iznajmljivače.

Vlada planira povećati minimalni paušal za kratkoročni turistički najam.

U drugoj skupini turističke razvijenosti minimalni porez povećat će se sa 70 na 100 eura, dok će u prvoj skupini porasti sa 100 na 150 eura.

Cilj ove mjere je djelomično smanjenje pritiska na tržište nekretnina i usporavanje rasta cijena stanovanja.

Umirovljenici bez poreza na mirovine

Jedna od najpozitivnijih vijesti za umirovljenike jest najava ukidanja poreza na dohodak na mirovine od 1. siječnja sljedeće godine.

Tom mjerom bit će obuhvaćeno gotovo 550.000 hrvatskih umirovljenika.

Prema procjenama Ministarstva financija, umirovljenik s bruto mirovinom od 1000 eura mogao bi imati oko 46 eura veću neto mirovinu.

Vlada tvrdi kako je cilj ove mjere zaštita najosjetljivijih skupina građana od inflacijskih udara.

Ograničene cijene i subvencije ostaju na snazi

Uz nove mjere, nastavljaju se i postojeće subvencije za plin, struju i gorivo.

Na snazi ostaju i ograničene cijene za stotinu proizvoda i kategorija proizvoda, kao i sustav objave cjenika i transparentnosti cijena.

Vlada također nastavlja sa sniženim stopama PDV-a za određene proizvode i usluge.

Ćorić je poručio da bi kombinacija svih ovih mjera tijekom sljedeće godine trebala dovesti do postupnog spuštanja inflacije prema razini europodručja od oko dva posto.

Kazne za neprijavljeni rad bit će veće

Na sjednici Vlade predstavljen je i novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada.

Njime se povećavaju novčane kazne za poslodavce koji koriste neprijavljene radnike, a zakon se dodatno usklađuje s novim Zakonom o strancima.

Planira se i proširenje sustava elektroničke evidencije rada na dodatne djelatnosti.

Vrijeme solidarnosti

Premijer Plenković i ministar Ćorić više su puta tijekom predstavljanja mjera naglasili važnost solidarnosti.

Vlada smatra da teret inflacije ne smiju snositi samo građani, već da odgovornost trebaju podijeliti država, privatni sektor, trgovci i poslodavci.

“Ne može se netko ponašati da misli samo na sebe i svoj vlastiti profit”, poručio je ranije Plenković.

Hoće li novi paket mjera doista uspjeti smanjiti inflaciju i olakšati život građanima, pokazat će mjeseci koji dolaze. Građani se nadaju da će rast cijena konačno usporiti, dok ekonomisti upozoravaju da će uspjeh mjera ovisiti i o globalnim gospodarskim okolnostima, cijenama energenata i stabilnosti europskog tržišta.

Jedno je ipak jasno – borba protiv inflacije ostaje jedan od najvećih izazova hrvatske Vlade i gospodarstva u narednom razdoblju.

Broj pregleda: 3.849

Najnovije iz Balkan