Demokratska Republika Kongo suočava se s novim ozbiljnim valom epidemije ebole nakon što su zdravstvene vlasti u petak objavile da je u samo 24 sata potvrđen čak 71 novi slučaj zaraze. Stručnjaci upozoravaju da se bolest sve brže širi među stanovništvom, što izaziva zabrinutost međunarodnih zdravstvenih organizacija i humanitarnih agencija.
Prema najnovijem dnevnom izvješću Ministarstva zdravstva Demokratske Republike Kongo, ukupan broj potvrđenih slučajeva dosegnuo je 452 od proglašenja epidemije 15. svibnja. Riječ je o rijetkom soju virusa poznatom kao Bundibugyo ebola, koji je u prošlosti uzrokovao nekoliko ozbiljnih epidemija na afričkom kontinentu.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Broj smrtnih slučajeva raste
Zdravstvene vlasti potvrdile su da je do sada od posljedica bolesti preminulo 82 ljudi. Strahuje se da bi broj žrtava mogao dodatno rasti ako se ne uspije zaustaviti prijenos virusa unutar zajednice.
Ebola je jedna od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti na svijetu. Virus se prenosi izravnim kontaktom s tjelesnim tekućinama zaražene osobe ili kontaminiranim predmetima. Simptomi uključuju visoku temperaturu, jaku slabost, bolove u mišićima, povraćanje, proljev te u težim slučajevima unutarnja i vanjska krvarenja.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Najteža situacija u pokrajini Ituri
Najveći broj oboljelih i dalje dolazi iz pokrajine Ituri na sjeveroistoku zemlje. To područje već godinama pati od nedostatka zdravstvene infrastrukture, siromaštva i sigurnosnih problema povezanih s djelovanjem brojnih naoružanih skupina.
Zbog otežanog pristupa mnogim selima i naseljima zdravstveni djelatnici imaju velikih poteškoća u identificiranju novih slučajeva i izolaciji zaraženih osoba. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da stvarni broj oboljelih može biti i veći od službeno potvrđenih podataka.
Mnogi stanovnici udaljenih područja nemaju brz pristup bolnicama ni zdravstvenim centrima, što dodatno otežava kontrolu širenja bolesti.
WHO pokrenuo plan vrijedan 518 milijuna dolara
Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, Tedros Adhanom Ghebreyesus, najavio je ambiciozan šestomjesečni plan borbe protiv epidemije vrijedan 518 milijuna američkih dolara.
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica mora hitno osigurati dodatna sredstva kako bi se spriječilo daljnje širenje zaraze. Plan uključuje povećanje kapaciteta za testiranje, nabavu zaštitne opreme, edukaciju lokalnog stanovništva te jačanje zdravstvenih ustanova u najpogođenijim područjima.
Tedros je upozorio da je riječ o jednoj od najvećih zdravstvenih prijetnji s kojima se regija trenutno suočava te da bi bez odlučne reakcije posljedice mogle biti katastrofalne.
Sjedinjene Države šalju dodatnih 38 milijuna dolara
Američki State Department objavio je da će osigurati gotovo 38 milijuna dolara dodatne pomoći za borbu protiv epidemije. Time ukupna izravna financijska pomoć Sjedinjenih Država u odgovoru na aktualnu zdravstvenu krizu prelazi 200 milijuna dolara.
Američke vlasti također su najavile posebne mjere za svoje državljane koji su mogli biti izloženi virusu. Osobe bez simptoma, ali s mogućim kontaktom sa zaraženima, bit će smještene u karantenski centar u Keniji koji je trenutno u izgradnji.
Svijet
Dvije balkanske zemlje mogle bi biti nove iranske mete: “Nećete mirno spavati”!
04.06.2026. u 08:20
Ovakve mjere imaju za cilj spriječiti potencijalno širenje virusa izvan granica pogođenih područja.
Stručnjaci upozoravaju na mogućnost jedne od najgorih epidemija
Posebnu zabrinutost izazvalo je upozorenje američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Njihovi računalni modeli pokazuju da bi aktualna epidemija mogla postati jedna od najtežih u povijesti ako broj izoliranih pacijenata ostane nizak.
Modeli sugeriraju da se virus trenutno širi brže nego što zdravstveni sustav uspijeva identificirati i izolirati nove slučajeve. To povećava rizik nekontroliranog prijenosa unutar zajednica.
Stručnjaci naglašavaju kako su rana dijagnostika, brzo praćenje kontakata i učinkovita izolacija ključni za zaustavljanje širenja bolesti.
Zašto je Bundibugyo soj poseban?
Soj Bundibugyo prvi je put identificiran 2007. godine u Ugandi. Iako ima nešto nižu stopu smrtnosti od nekih drugih oblika ebole, i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju.
Znanstvenici ističu da svaka nova epidemija pruža dodatne podatke o ponašanju virusa, ali i pokazuje koliko je važno ulagati u zdravstvene sustave zemalja koje se nalaze na prvoj liniji obrane od zaraznih bolesti.
Globalna zabrinutost zbog širenja bolesti
Iako je epidemija trenutno koncentrirana u Demokratskoj Republici Kongo, međunarodne organizacije pomno prate situaciju zbog mogućnosti prekograničnog širenja virusa.
Iskustva iz prethodnih epidemija pokazala su da ebola može imati ozbiljne posljedice ne samo za zdravstveni sustav već i za gospodarstvo, obrazovanje i svakodnevni život stanovništva pogođenih područja.
Zbog toga WHO, međunarodni partneri i lokalne vlasti pozivaju na hitnu koordinaciju i dodatnu pomoć kako bi se spriječilo da aktualna epidemija preraste u jednu od najvećih zdravstvenih kriza posljednjih godina.
Dok broj zaraženih nastavlja rasti, stručnjaci upozoravaju da će sljedećih nekoliko tjedana biti ključno za određivanje smjera razvoja epidemije i uspješnost globalnih napora u njezinu suzbijanju.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.