Njemačka se nalazi pred jednom od najvećih reformi penzionog sistema u posljednjih nekoliko decenija. Nakon godina rasprava o održivosti postojećeg modela, sindikati, finansijski stručnjaci i politički predstavnici sve glasnije zagovaraju uvođenje obaveznog dodatnog penzionog osiguranja preko poslodavaca za milione zaposlenih.
Promjene bi mogle direktno utjecati na veliki broj stranih radnika, uključujući i desetine hiljada građana Bosne i Hercegovine koji rade ili su radili u Njemačkoj te tamo ostvaruju pravo na penziju.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Njemački penzioni sistem suočen s velikim izazovima
Njemački model penzionog osiguranja tradicionalno se zasniva na tri stuba. Prvi stub predstavlja državno penziono osiguranje, drugi obuhvata penzijske programe koje nude poslodavci, dok treći uključuje privatnu štednju za starost.
Ideja ovog sistema bila je da građanima osigura stabilne prihode nakon završetka radnog vijeka kombinacijom više izvora primanja.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Međutim, nakon više od dvadeset godina primjene pokazalo se da rezultati nisu ispunili očekivanja.
Starenje stanovništva, duži životni vijek i manji broj zaposlenih koji uplaćuju doprinose stvaraju sve veći pritisak na državni penzioni fond. Istovremeno, milioni radnika nikada nisu uključeni u dodatne oblike penzijske štednje.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da bi mnogi budući penzioneri mogli imati znatno niža primanja nego što očekuju.
Oko 20 miliona zaposlenih nema dodatnu penzijsku zaštitu
Jedan od najvećih problema njemačkog sistema jeste činjenica da veliki broj zaposlenih nema pristup dodatnoj penziji preko poslodavca.
Prema dostupnim podacima, tek približno polovina zaposlenih koristi ovu vrstu dodatne zaštite za starost.
To znači da oko 20 miliona radnika trenutno nema dodatnu penzijsku štednju koja bi im mogla povećati prihode nakon odlaska u penziju.
Najčešće se radi o zaposlenima u manjim kompanijama ili firmama koje nisu obuhvaćene kolektivnim ugovorima.
Stručnjaci upozoravaju da upravo ove grupe radnika predstavljaju kategoriju koja bi mogla biti najizloženija riziku od siromaštva u starijoj dobi.
Sindikati traže obavezno uključivanje svih radnika
Njemački sindikati smatraju da dobrovoljni sistem nije dao željene rezultate.
Zbog toga predlažu uvođenje obaveznog dodatnog penzionog osiguranja za sve zaposlene, uz postojeći državni sistem.
Prema prijedlozima koji se razmatraju, svaki radnik bio bi automatski uključen u određeni oblik dodatne penzijske štednje bez obzira na veličinu kompanije u kojoj radi.
Zagovornici reforme smatraju da bi takav model dugoročno povećao sigurnost građana i smanjio rizik od niskih penzija.
Posebno naglašavaju da troškove ne bi trebali snositi samo zaposleni.
Poslodavci bi mogli snositi dio troškova
Jedno od ključnih pitanja buduće reforme odnosi se na finansiranje.
Iako konačan model još nije predstavljen, sindikati insistiraju da poslodavci preuzmu dio odgovornosti za dodatne uplate.
Prema prijedlozima koji se trenutno razmatraju, doprinosi bi se mogli dijeliti između radnika i poslodavca.
Na taj način zaposleni bi tokom radnog vijeka postepeno stvarali dodatnu finansijsku rezervu za starost.
Pristalice reforme smatraju da bi takav sistem povećao stabilnost penzionog sistema i smanjio pritisak na javne finansije u budućnosti.
Privatna štednja nije dala očekivane rezultate
Dodatni razlog za reformu predstavlja činjenica da privatni modeli štednje nisu ostvarili očekivani uspjeh.
Veliki broj građana nije pokazao interes za privatne penzione proizvode, dok su mnogi korisnici bili nezadovoljni ostvarenom zaradom i složenošću sistema.
Zbog toga se od 2027. godine planira uvođenje novih i jednostavnijih oblika privatne penzijske štednje.
Svijet
Stižu drastične promjene u Njemačkoj, na udaru i stotine tisuća Hrvata
09.06.2026. u 07:55
Cilj je građanima ponuditi proizvode koji će biti transparentniji, pristupačniji i lakši za korištenje.
Razmatra se automatsko uključivanje zaposlenih
Jedan od prijedloga koji izaziva veliku pažnju jeste takozvani model automatskog uključivanja.
Prema toj ideji, svi zaposleni bili bi automatski uključeni u dodatni penzioni program.
Oni koji ne žele učestvovati morali bi podnijeti službeni zahtjev za izlazak iz sistema.
Pristalice ovog modela navode da iskustva drugih zemalja pokazuju kako većina ljudi ostaje uključena kada je članstvo automatsko.
Na taj način povećava se broj građana koji štede za starost, dok se istovremeno zadržava mogućnost izbora.
Poslodavci upozoravaju na rast troškova
S druge strane, brojni poslodavci izražavaju zabrinutost zbog mogućeg povećanja troškova poslovanja.
Posebno su zabrinute male i srednje kompanije koje bi morale izdvajati dodatna sredstva za penzijske programe zaposlenih.
Prema procjenama, više od polovine njemačkih poslodavaca trenutno ne nudi dodatne penzione programe svojim radnicima.
Zbog toga upozoravaju da bi obavezni model mogao predstavljati značajan finansijski teret za mnoge firme.
Lakši prijenos penzijskih prava između poslodavaca
Među prijedlozima reforme nalazi se i stvaranje posebnog penzionog depozita.
Takav sistem omogućio bi zaposlenima da bez komplikacija prenose svoja stečena prava kada promijene poslodavca.
Mnogi radnici tokom karijere više puta mijenjaju radno mjesto, što često stvara administrativne poteškoće.
Novi model trebao bi pojednostaviti upravljanje penzijskom štednjom i omogućiti veću transparentnost.
Šta bi promjene značile za građane BiH?
Njemačka je već godinama jedna od najpoželjnijih destinacija za radnike iz Bosne i Hercegovine.
Veliki broj državljana BiH radi ili je radio u Njemačkoj te tamo ostvaruje penzijski staž.
Ukoliko reforma bude usvojena, mnogi građani BiH mogli bi biti obuhvaćeni novim pravilima, zavisno od vrste zaposlenja i statusa u njemačkom sistemu osiguranja.
Stručnjaci smatraju da bi dodatna penzijska štednja mogla povećati ukupne prihode budućih penzionera, posebno onih koji veći dio radnog vijeka provedu u Njemačkoj.
Ključne odluke očekuju se krajem juna
Radna grupa zadužena za pripremu reforme trebala bi predstaviti svoje zaključke do kraja juna.
Nakon toga očekuju se političke rasprave i izrada konkretnih zakonskih prijedloga.
Iako još nije poznato koje će mjere biti usvojene, jasno je da Njemačka traži nova rješenja za očuvanje stabilnosti penzionog sistema u narednim decenijama.
Pitanje dodatne penzijske štednje postaje sve važnije zbog demografskih promjena i sve većeg pritiska na javne finansije.
U narednim mjesecima bit će poznato hoće li milioni radnika zaista dobiti obaveznu dodatnu penziju preko poslodavca i kakve će posljedice nova pravila imati za domaće i strane radnike koji svoju budućnost grade u Njemačkoj.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.