Njemačka se nalazi pred jednom od najvećih reformi mirovinskog sustava u posljednjih nekoliko desetljeća. Nakon godina rasprava o održivosti postojećeg modela, sindikati, financijski stručnjaci i politički predstavnici sve glasnije zagovaraju uvođenje obveznog dodatnog mirovinskog osiguranja preko poslodavaca za milijune zaposlenih.
Promjene bi mogle izravno utjecati na velik broj stranih radnika, uključujući i stotine tisuća građana Hrvatske koji rade ili su radili u Njemačkoj te ondje ostvaruju mirovinska prava.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Njemački mirovinski sustav suočen s ozbiljnim izazovima
Njemački model mirovinskog osiguranja tradicionalno se temelji na tri stupa. Prvi stup čini zakonsko državno mirovinsko osiguranje, drugi stup odnosi se na strukovne odnosno poslodavačke mirovine, dok treći stup obuhvaća privatnu mirovinsku štednju.
Ideja ovog sustava bila je osigurati građanima dovoljno prihoda u starosti kombiniranjem različitih izvora mirovinskih primanja.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Međutim, nakon više od dva desetljeća pokazalo se da sustav ne funkcionira onako kako se očekivalo.
Demografske promjene, starenje stanovništva i sve manji broj radno aktivnih osoba stvaraju veliki pritisak na državni mirovinski sustav. Istovremeno, milijuni zaposlenika nikada nisu uključeni u dodatne oblike mirovinske štednje.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da bi velik broj budućih umirovljenika mogao imati znatno niže prihode od očekivanih.
Oko 20 milijuna zaposlenih nema dodatnu mirovinu
Jedan od najvećih problema njemačkog sustava jest činjenica da velik broj radnika nema pristup takozvanoj strukovnoj mirovini koju organizira poslodavac.
Prema dostupnim podacima, samo oko polovice zaposlenih koristi ovaj oblik dodatne mirovinske zaštite.
To znači da približno 20 milijuna radnika ostaje izvan sustava dodatne štednje za starost.
Najčešće je riječ o zaposlenima u tvrtkama koje nisu obuhvaćene kolektivnim ugovorima ili poslodavcima koji svojim radnicima ne nude mogućnost uključivanja u takve programe.
Stručnjaci upozoravaju da upravo te skupine zaposlenika predstavljaju najveći rizik od siromaštva u starijoj životnoj dobi.
Sindikati traže obvezan sustav za sve radnike
Njemački savez sindikata smatra da dosadašnji dobrovoljni model nije dao očekivane rezultate.
Zbog toga sindikalni predstavnici predlažu uvođenje obveznog sustava dodatne mirovine uz postojeće državno osiguranje.
Prema njihovoj ideji, svaki zaposleni radnik bio bi uključen u određeni oblik poslodavačke mirovine, bez obzira radi li u velikoj korporaciji ili malom poduzeću.
Zagovornici reforme smatraju da bi takav model dugoročno povećao financijsku sigurnost građana te smanjio rizik od nedovoljnih mirovinskih primanja.
Posebno ističu kako teret financiranja ne bi smio pasti isključivo na zaposlenike.
Poslodavci bi također morali sudjelovati
Jedno od ključnih pitanja reforme odnosi se na način financiranja.
Iako konačni prijedlog još nije predstavljen, sindikati inzistiraju na tome da poslodavci preuzmu dio financijske odgovornosti.
Prema prijedlozima koji se razmatraju, doprinosi za dodatnu mirovinu mogli bi se dijeliti između radnika i poslodavca.
Na taj bi način zaposlenici tijekom radnog vijeka postupno stvarali dodatnu štednju koja bi im bila dostupna nakon odlaska u mirovinu.
Pristalice reforme tvrde da bi takav model osigurao veću stabilnost mirovinskog sustava i smanjio budući pritisak na državni proračun.
Neuspjeh privatne mirovinske štednje
Dodatni razlog za reformu nalazi se u slabim rezultatima privatne mirovinske štednje.
Program koji je godinama promoviran kao važan dio njemačkog mirovinskog sustava nije ostvario očekivanu popularnost među građanima.
Velik broj ljudi nikada nije otvorio privatne mirovinske račune, dok su mnogi koji jesu bili nezadovoljni ostvarenom dobiti i složenošću sustava.
Zbog toga njemačke vlasti planiraju od 2027. godine predstaviti nove oblike privatnih mirovinskih proizvoda koji bi trebali biti jednostavniji i pristupačniji građanima.
Svijet
VIDEO Pogledajte zastrašujuće videozapise udara snažnog potresa: Ruše se zidovi, ljudi bježe
08.06.2026. u 08:23
Cilj je povećati interes za dugoročnu štednju i pružiti građanima dodatne mogućnosti financijskog planiranja za starost.
Razmatra se automatsko uključivanje radnika
Među prijedlozima koji privlače veliku pozornost nalazi se takozvani opt out model.
Prema toj ideji, svaki zaposleni radnik automatski bi bio uključen u sustav dodatne mirovinske štednje.
Ako netko ne želi sudjelovati, morao bi podnijeti službeni zahtjev za izlazak iz sustava.
Zagovornici ovog modela ističu kako iskustva drugih država pokazuju da većina građana ostaje uključena kada je upis automatski.
Na taj način znatno se povećava broj osoba koje stvaraju dodatnu štednju za starost.
Istovremeno, građanima ostaje sloboda da sami odluče žele li ostati u programu ili ga napustiti.
Poslodavci upozoravaju na rast troškova
Dok sindikati i dio političara podržavaju reformu, poslodavci izražavaju zabrinutost.
Mnoge tvrtke upozoravaju da bi dodatni doprinosi mogli povećati troškove poslovanja, posebno za mala i srednja poduzeća.
Prema procjenama, više od polovice poslodavaca trenutačno svojim radnicima ne nudi poslodavačku mirovinu.
Uvođenje obveznog sustava za njih bi moglo predstavljati značajan financijski izazov.
Zbog toga se razmatraju različiti modeli koji bi omogućili jednostavniju provedbu reforme bez prevelikog opterećenja za gospodarstvo.
Novi prijedlog za lakši prijenos mirovinskih prava
Jedna od ideja koja dobiva sve veću podršku jest stvaranje posebnog mirovinskog depozita.
Takav sustav omogućio bi zaposlenicima da bez komplikacija prenose svoja stečena prava prilikom promjene poslodavca.
Mnogi radnici tijekom karijere nekoliko puta mijenjaju radno mjesto, zbog čega dolazi do administrativnih problema i gubitka dijela pogodnosti.
Novi model trebao bi omogućiti jednostavnije upravljanje mirovinskom štednjom i veću transparentnost.
Što promjene znače za hrvatske radnike?
Njemačka je već desetljećima jedno od najvažnijih odredišta za hrvatske radnike.
Velik broj građana Hrvatske radi ili je radio u Njemačkoj te ondje ostvaruje mirovinski staž.
Ako reforma bude usvojena, i oni bi mogli biti obuhvaćeni novim pravilima, ovisno o vrsti zaposlenja i statusu u njemačkom sustavu osiguranja.
Stručnjaci smatraju da bi dodatna mirovinska štednja mogla povećati ukupna primanja budućih umirovljenika, posebno onih koji veći dio radnog vijeka provedu na njemačkom tržištu rada.
Ključni zaključci očekuju se krajem lipnja
Radna skupina koja priprema prijedloge reforme trebala bi tijekom lipnja predstaviti svoje zaključke.
Nakon toga očekuje se početak političkih rasprava o konkretnim zakonskim rješenjima.
Iako još nije poznato hoće li svi prijedlozi biti prihvaćeni, jasno je da Njemačka traži nove načine za osiguravanje stabilnog mirovinskog sustava u budućnosti.
Pitanje dodatne mirovinske štednje postaje sve važnije zbog demografskih promjena i rastućih troškova mirovina.
U narednim mjesecima bit će poznato hoće li milijuni radnika doista dobiti obveznu dodatnu mirovinu preko poslodavca te kako će se nova pravila odraziti na buduće generacije umirovljenika.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.