Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je u Opatiji na svečanom otvaranju Dana Hrvatske komore inženjera građevinarstva, gdje je u govoru otvorio nekoliko važnih tema povezanih s građevinarstvom, cijenama nekretnina, kvalitetom gradnje i širim društvenim posljedicama koje visoke cijene stanovanja imaju na građane.
Govoreći o trenutnom stanju na tržištu nekretnina, Milanović je poručio da je Hrvatska privlačna za ulaganja, ali da su cijene stanova i nekretnina postale izrazito visoke. Prema njegovim riječima, skupoća nekretnina polako je prešla granicu tolerancije i mogućeg, jer nominalni rast plaća i prihoda velikog broja građana više ne može pratiti takav tempo rasta cijena.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Ova poruka posebno je odjeknula jer se pitanje stanovanja u Hrvatskoj posljednjih godina sve češće spominje kao jedan od ključnih problema mladih ljudi, obitelji i radnika u većim gradovima i turistički atraktivnim područjima. Iako rast ulaganja i interes investitora mogu biti znak privlačnosti tržišta, s druge strane se postavlja pitanje ko zaista može kupiti stan, podići kredit ili dugoročno riješiti stambeno pitanje.
Milanović je naglasio da se o ekonomskim procesima ne može govoriti samo kroz investicije, promet nekretnina i statističke pokazatelje. Ako građani od svojih prihoda ne mogu pratiti cijene stanova, tada se problem prelijeva na širu društvenu sliku. Visoke cijene stanovanja utiču na odluke mladih o ostanku u zemlji, osnivanju obitelji, zapošljavanju, migracijama i općem osjećaju sigurnosti.
Tekst se nastavlja ispod promocije
U svom govoru dotaknuo se i hrvatskog članstva u Europskoj uniji. Prema njegovom stavu, članstvo u EU treba stalno promatrati kroz bilancu onoga što je Hrvatska dobila i onoga što je dala. Naglasio je da se EU ne bi trebala posmatrati samo kao ideološki projekt ili propagandni uspjeh, nego kao veliki politički i ekonomski okvir čiji učinci moraju biti stalno analizirani.
Milanović je pritom istaknuo da odluka o članstvu u Europskoj uniji nije nešto što se može mijenjati svakih nekoliko godina, ali da to ne znači da se o njenim prednostima i nedostacima ne treba otvoreno razgovarati. Prema njegovom mišljenju, važno je mjeriti koristi, troškove i posljedice, posebno kada se one odražavaju na tržište, cijene, radnu snagu i životni standard građana.
Tema građevinarstva u tom kontekstu dobila je posebno značenje. Predsjednik je rekao da je građevinarstvo važna djelatnost jer pokazuje fizičku snagu jedne države, njenu sposobnost razvoja i vrijednost onoga što društvo stvara. Građevinski sektor nije samo ekonomska grana, nego i vidljiv trag jednog vremena. Ono što se izgradi danas ostaje budućim generacijama, bilo kao kvalitetan prostor za život ili kao primjer lošeg planiranja.
Milanović je posebno naglasio da gradnja ne smije biti samo brza i masovna, nego kvalitetna. Prema njegovim riječima, svi grade kada se razvijaju, ali ne grade svi jednako dobro. Upravo je zato zadatak inženjera, arhitekata i građevinskih stručnjaka da čuvaju standarde, struku i dugoročnu vrijednost prostora. Gradnja koja ne poštuje kvalitetu, urbanizam i javni interes može ostaviti posljedice koje se osjećaju desetljećima.
U tom dijelu govora podsjetio je da Hrvatska ima građevinsku tradiciju i kulturu koja nije nastala jučer. Naveo je da je mnogo toga što je izgrađeno u proteklim desetljećima i stoljećima bilo kvalitetno, između ostalog i zato što su standardi bili stroži i što ih se u velikoj mjeri poštovalo. Takva poruka može se čitati kao upozorenje da moderni investicijski pritisak ne smije potisnuti kvalitetu gradnje i odgovornost prema prostoru.
Predsjednik je inženjerima poželio mnogo posla i dobru zaradu, ali je istovremeno upozorio da procedure moraju biti jednostavne, ali ne prejednostavne i prebrze. Time je otvorio važno pitanje ravnoteže između učinkovitosti i kontrole. S jedne strane, administracija ne smije nepotrebno usporavati projekte. S druge strane, prebrze procedure mogu dovesti do propusta, loše gradnje, urbanističkog nereda i problema koji kasnije postaju teret za građane.
Balkan
Opasna bakterija pronađena u ovoj salami u Hrvatskoj!: "Vratite proizvod u trgovinu"
11.06.2026. u 07:48
Govoreći slikovito, Milanović je rekao da se već pri dolasku u neku zemlju, grad ili prostor može brzo osjetiti kakvi ljudi tamo žive i kakva je njihova kultura. Prema njegovom stavu, arhitekti i građevinari u tome imaju presudnu ulogu. Arhitekti oblikuju izgled prostora, dok građevinari i inženjeri osiguravaju da ono što je zamišljeno bude izvedeno kvalitetno, trajno i sigurno.
Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva održavaju se od 11. do 13. lipnja pod pokroviteljstvom predsjednika Republike. Na svečanom otvaranju, osim Milanovića, sudjelovali su i predstavnici Komore, akademske zajednice i nadležnih institucija. Skup okuplja stručnjake koji raspravljaju o stanju sektora, novim izazovima, propisima, kvaliteti gradnje i ulozi građevinarstva u razvoju zemlje.
Ovaj događaj dolazi u trenutku kada se građevinski sektor nalazi između velikih mogućnosti i ozbiljnih pritisaka. Potražnja za stanovima i investicijama postoji, ali građani sve teže dolaze do pristupačnog stambenog prostora. Istovremeno, gradovi se suočavaju s pritiskom apartmanizacije, nedostatkom urbanističkog reda, rastom cijena zemljišta i pitanjem kako očuvati kvalitetu života u prostorima koji se brzo mijenjaju.
Zbog toga Milanovićeva izjava o cijenama nekretnina nije samo komentar tržišta. Ona otvara širu raspravu o tome kome se gradi, zašto se gradi i ko od tog razvoja zaista ima koristi. Ako gradnja služi samo investicijama, a ne rješavanju stvarnih potreba stanovništva, tada se može dogoditi da zemlja ima sve više zgrada, ali sve manje ljudi koji si u njima mogu priuštiti život.
Posebno je važno pitanje mladih. Ako mladi ljudi ne mogu kupiti ili unajmiti stan po prihvatljivoj cijeni, teško će planirati ostanak, obitelj i dugoročnu budućnost. To je razlog zbog kojeg se tržište nekretnina sve više povezuje s demografijom, plaćama, kreditima, poreznom politikom i kvalitetom javnih usluga.
S druge strane, građevinska struka ima mogućnost biti dio rješenja. Kvalitetno planiranje, pametna gradnja, odgovorni investitori i jasna pravila mogu pomoći da se prostor koristi racionalnije i da se smanji pritisak na građane. No za to je potreban ozbiljan razgovor između države, lokalnih vlasti, struke, investitora i građana.
Milanovićev govor u Opatiji zato se može shvatiti kao poziv na odgovorniji pristup razvoju. Hrvatska može biti atraktivna za ulaganja, ali istovremeno mora ostati zemlja u kojoj građani mogu živjeti, raditi i riješiti svoje osnovne potrebe. Ako cijene nekretnina rastu brže od plaća, pitanje stanovanja postaje ne samo ekonomsko, nego i društveno i političko pitanje.
U konačnici, poruka s otvaranja Dana Hrvatske komore inženjera građevinarstva bila je jasna: gradnja mora biti kvalitetna, procedure moraju biti razumno uređene, a cijene stanovanja ne smiju se posmatrati odvojeno od stvarnog života građana. Upravo zato ova tema sve više privlači pažnju javnosti, jer se ne tiče samo investitora i građevinara, nego svakoga ko razmišlja o sigurnom domu i pristojnoj budućnosti.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.