Vlada Republike Hrvatske održala je sjednicu na kojoj je razmatran niz zakonskih izmjena, infrastrukturnih odluka, energetskih projekata i pitanja vezanih uz tržišno natjecanje. U uvodnom dijelu sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na turističku sezonu, obnovu nakon potresa, dijalog o antiinflacijskim mjerama, ali i na pitanje graničnih prijelaza između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Prema Plenkovićevim riječima, turistička sezona zasad daje ohrabrujuće pokazatelje. Naveo je da je u prvih pet mjeseci u Hrvatskoj zabilježen rast od sedam posto kada je riječ o noćenjima. Takav podatak Vlada vidi kao pozitivan signal pred nastavak ljetne sezone, posebno u trenutku kada je turizam jedan od najvažnijih sektora hrvatskog gospodarstva.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Turizam u Hrvatskoj ima veliki utjecaj na prihode, zaposlenost, lokalne zajednice i širu ekonomsku sliku. Rast noćenja u prvom dijelu godine može ukazivati na dobar interes stranih i domaćih gostiju, ali konačni rezultati sezone ovisit će o nizu faktora. Među njima su cijene smještaja, prometna povezanost, kvaliteta usluge, vremenske prilike, dostupnost radne snage i ukupna konkurentnost hrvatske obale u odnosu na druge mediteranske destinacije.
Plenković je istaknuo i da se nastavlja razgovor o paketu antiinflacijskih mjera. Prema njegovim riječima, ministri su razgovarali s predstavnicima obrtničke komore, poduzetnika i sindikata, a Vlada osluškuje šta bi moglo biti od zajedničkog interesa za eventualne daljnje pripreme. Time je poslana poruka da se mjere protiv rasta cijena ne žele donositi bez dijaloga s onima koje takve odluke najviše pogađaju.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Inflacija i troškovi života i dalje su među temama koje građani prate s velikom pažnjom. Iako su pojedini pokazatelji stabilniji nego prethodnih godina, cijene hrane, usluga, stanovanja i energenata i dalje opterećuju kućne budžete. Zato se od Vlade očekuje da svaka nova mjera bude pažljivo odmjerena, kako bi se zaštitili građani, ali i izbjegle posljedice koje bi mogle dodatno opteretiti poduzetnike i tržište.
Jedna od važnih tema bila je i obnova Zagreba i Banovine nakon potresa. Plenković je naveo da su ukupne investicije u obnovu dosegle pet milijardi eura te da se proces nastavlja. Obnova nakon potresa ostaje jedno od najvećih infrastrukturnih i administrativnih pitanja u Hrvatskoj, jer uključuje obnovu privatnih kuća, zgrada, javnih objekata, škola, bolnica, kulturne baštine i komunalne infrastrukture.
Posebnu pažnju izazvala je izjava o graničnim prijelazima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Plenković se osvrnuo na važan sastanak s Borjanom Krišto, navodeći da se radi na podizanju razine graničnih prijelaza. Prema njegovim riječima, najviše razine graničnih prijelaza za međunarodni promet trebale bi se povećati s postojeća dva na budućih pet.
Ova najava posebno je važna za građane Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i za putnike koji često prelaze granicu zbog posla, obitelji, turizma, trgovine ili tranzita. Granični prijelazi između dvije zemlje imaju veliki svakodnevni značaj jer povezuju zajednice koje su ekonomski, prometno i porodično usko povezane. Svako poboljšanje režima prelaska granice može smanjiti gužve, ubrzati promet i olakšati kretanje ljudi i roba.
U praksi, podizanje razine graničnih prijelaza može značiti bolju infrastrukturu, veći kapacitet, šire mogućnosti za promet putnika i robe te lakše funkcioniranje međunarodnog prometa. Takve odluke posebno dolaze do izražaja tokom ljetne sezone, praznika i perioda pojačanih migracija, kada se na pojedinim prijelazima stvaraju duža čekanja.
Na dnevnom redu Vlade bile su i izmjene zakona o veterinarskim lijekovima te službenoj statistici. Kod izmjena Zakona o službenoj statistici navedeno je da se hrvatski statistički sustav dodatno usklađuje s europskim pravilima. Predviđa se mogućnost provođenja statističkih aktivnosti u kriznim situacijama i kada postoji hitna potreba, čak i ako takve aktivnosti nisu predviđene godišnjim planom.
Ova zakonska izmjena može biti važna u situacijama kada država mora brzo prikupiti podatke radi donošenja odluka. Krizne situacije, ekonomski poremećaji, zdravstvene okolnosti, prirodne nepogode ili izvanredni događaji često zahtijevaju ažurne i pouzdane informacije. Bez kvalitetnih podataka teško je donositi mjere koje imaju stvarni učinak.
Uređuje se i pristup podacima privatnih imatelja podataka kada su ti podaci nužni za izradu službene statistike. Istovremeno se uvode novčane kazne za privatne imatelje podataka koji ne poštuju zakonske obveze. Time se želi dodatno urediti razmjena podataka između nositelja službene statistike, privatnog sektora i drugih institucija, uključujući ulogu Hrvatske narodne banke u statističkom sustavu.
Balkan
MILANOVIĆ OTVORIO TEMU KOJA POGAĐA HILJADE GRAĐANA: Ovo je iznad svake mjere tolerancije…
11.06.2026. u 12:41
Vlada je raspravljala i o korištenju podmorskih svjetlovodnih kabela u Jadranu. Pravo posebne upotrebe dodijeljeno je Hrvatskom Telekomu na razdoblje od 50 godina za ukupno 54 dionice koje prolaze kroz šest jadranskih županija. Obuhvaćena površina pomorskog dobra iznosi više od 314 tisuća četvornih metara, a godišnja naknada određena je na oko 205 tisuća eura, uz mogućnost povećanja nakon pete godine korištenja.
Ovakvi projekti važni su za digitalnu povezanost, telekomunikacijsku infrastrukturu i dugoročni razvoj obalnih područja. Stabilna i moderna komunikacijska mreža nužna je za gospodarstvo, turizam, javne usluge, sigurnost i svakodnevni život građana. Zbog toga odluke o korištenju pomorskog dobra za takvu infrastrukturu imaju i tehnički i javni značaj.
Prihvaćena je i odluka o promjeni granice pomorskog dobra radi rekonstrukcije dijela državne ceste DC117 s priključkom za ribarsku luku Komiža. Takvi zahvati pokazuju da se infrastrukturni projekti na obali često moraju usklađivati s pravilima pomorskog dobra, prometnim potrebama i lokalnim razvojem.
Vlada je prihvatila i odluku vezanu uz zaduženje Grada Virovitice kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Riječ je o iznosu od 14,88 milijuna eura, uz rok otplate od 15 godina i kamatnu stopu od 2,90 posto. Kredit bi se trebao koristiti za financiranje kapitalnih komunalnih projekata, uključujući rekonstrukciju i izgradnju nerazvrstanih cesta te druge infrastrukturne zahvate.
Takve odluke pokazuju da lokalna infrastruktura ostaje važan dio državne politike. Gradovi i općine često nemaju dovoljno vlastitih sredstava za veće projekte, pa se oslanjaju na kreditne aranžmane, nacionalne programe ili europske fondove. Ključno pitanje kod takvih zaduženja jeste da sredstva budu usmjerena u projekte koji donose stvarnu korist građanima.
Vlada je prihvatila i planske dokumente Hrvatske Lutrije za razdoblje od 2026. do 2028. godine, kao i godišnji plan poslovanja za 2026. godinu. Osim toga, razmatrano je godišnje izvješće o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe za 2025. godinu. Prema navedenim podacima, povjerenstvo je tijekom 2025. održalo 36 sjednica i obradilo 1504 zahtjeva za izdavanje dozvola.
U izvješću se navodi da je ukupna vrijednost realiziranog izvoza robe vojne namjene iznosila 168,5 milijuna eura, dok je izvoz nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe dosegnuo 14,2 milijuna eura. Iako je riječ o tehničkom izvješću, takvi podaci imaju javni značaj jer se odnose na kontrolu, dozvole, sigurnosne standarde i međunarodne obveze.
Sjednica Vlade pokazala je da se paralelno otvara više tema koje se tiču svakodnevnog života građana i dugoročnog razvoja države. Turizam, inflacija, obnova, granični prijelazi s BiH, digitalna infrastruktura, službena statistika i lokalni projekti na prvi pogled djeluju kao odvojene teme, ali sve zajedno pokazuju kako Vlada pokušava upravljati različitim sektorima u isto vrijeme.
Najviše pažnje javnosti mogla bi privući najava vezana uz granične prijelaze s Bosnom i Hercegovinom, jer se radi o temi koja direktno pogađa veliki broj građana s obje strane granice. Ako se najavljene promjene realiziraju, putnici bi u budućnosti mogli imati bolju povezanost i lakši prelazak granice, posebno u periodima velikih gužvi.
Istovremeno, rast turističkih noćenja Vladi daje razlog za optimizam, ali i obavezu da se sezona prati pažljivo. Dobar početak godine ne mora automatski značiti i odličan završetak sezone, posebno ako cijene, usluga i dostupnost radne snage ne budu usklađeni s očekivanjima gostiju.
Zaključno, sjednica Vlade donijela je niz odluka koje se odnose na zakonodavstvo, ekonomiju, infrastrukturu i međunarodnu povezanost. Plenkovićeve izjave o turizmu i graničnim prijelazima s BiH posebno su se izdvojile jer povezuju ekonomske rezultate i praktična pitanja kretanja ljudi. U narednom periodu bit će važno vidjeti kako će se najavljene odluke provoditi i koliko će konkretno utjecati na građane.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.