Penava pojašnjava spornu rezoluciju o BiH: Nova federalna jedinica bila bi virtuelna, ne teritorijalna
Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta, pokušao je u Zagrebu umiriti reakcije koje je izazvala rezolucija njegove stranke upućena hrvatskom Saboru. Dokument traži uspostavu nove federalne jedinice u BiH za Hrvate, a Penava sada tvrdi da bi ta jedinica bila isključivo virtuelna, bez teritorijalnih promjena. Ipak, u samom tekstu rezolucije ta odrednica se nigdje ne pojavljuje.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Šta Domovinski pokret zapravo traži
Domovinski pokret, jedna od stranaka vladajuće koalicije u Hrvatskoj, zvanično je podnio rezoluciju Saboru u kojoj traži osnivanje posebne federalne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini namijenjene Hrvatima. Inicijativa je izazvala oštre reakcije kako u BiH, tako i unutar samog hrvatskog parlamenta, gdje su je kritizirali čak i neki saborski zastupnici.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Penava je na konferenciji za medije u Zagrebu nastojao objasniti suštinu prijedloga, insistirajući da je cilj isključivo zaustavljanje preglasavanja Hrvata, a ne teritorijalno razdvajanje ili dovođenje u pitanje integriteta BiH.
Šta je Penava tačno rekao
“Temelj naše inicijative je samo jedna stvar, vrlo logična, pravedna i dobrohotna prema Bosni i Hercegovini i hrvatskom narodu u susjednoj zemlji, a to je zaustavljanje preglasavanja Hrvata u jednoj izbornoj jedinici namijenjenoj Hrvatima. Federalna jedinica koju smo predložili bila bi virtuelna, a ne teritorijalna”, rekao je Ivan Penava.
Kontradikcija između izjave i teksta rezolucije
Ono što odmah upada u oči jest nesklad između Penavine izjave i samog sadržaja rezolucije. U dokumentu koji je Domovinski pokret podnio Saboru nigdje se ne navodi da bi predložena federalna jedinica bila virtuelna ili da ne bi imala teritorijalni karakter. Ta distinkcija pojavila se tek u Penavinom javnom obraćanju, nakon što su reakcije iz javnosti postale oštre.
Ovaj detalj otvara pitanje je li pojašnjenje dio originalne ideje ili naknadan pokušaj ublažavanja političkih posljedica prijedloga. Kritičari rezolucije u BiH već su upozorili da svaki razgovor o novim federalnim jedinicama, bez obzira na to kako se opisuju, nosi potencijal destabilizacije složenog ustavnog uređenja zemlje.
Komšić, Silajdžić i Dejton
Penava se u svom obraćanju vratio na tему koja Domovinski pokret koristi kao temeljni argument, a to je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH glasovima pretežno bošnjačkih birača. Prema Penavi, upravo takvi scenariji predstavljaju kršenje Dejtonskog sporazuma.
Zanimljivo, lider DP-a pozvao se i na izjavu Harisa Silajdžića, bivšeg bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, iz emisije emitovane još 2006. godine, u kojoj je Silajdžić govorio o nepravdi situacije u kojoj Hrvati ne mogu birati vlastite predstavnike. Penava je tu izjavu iskoristio kao argument da problem nije izmišljen.
“Imate kontinuirano kršenje tog ugovora i sada, kada neko digne glavu i kaže da se krši ono što je potpisano, kako bilo ko ima pravo prigovoriti mu da on diže glas i remeti idilu u BiH”, rekao je Penava.
Šta slijedi i zašto je ovo važno za BiH
Rezolucija Domovinskog pokreta nema obavezujuću snagu za institucije BiH, ali nosi značajan politički naboj. Hrvatska je zemlja članica Europske unije i NATO saveza, a njeni parlamentarni dokumenti koji se tiču unutarnjeg uređenja susjedne države privlače pažnju i međunarodnih aktera koji prate stabilnost zapadnog Balkana.
Unutar BiH, prijedlog je dočekan s podozrenjem, posebno od strane bošnjačkih političkih stranaka, koje svaku raspravu o novim entitetskim ili federalnim podjelama doživljavaju kao prijetnju teritorijalnom integritetu zemlje. HDZ BiH, koji godinama zastupa sličan stav o izbornoj reformi, nije se još zvanično oglasio o Penavinom pojašnjenju.
Penava je na kraju ponovio da Domovinski pokret podržava jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, što nije spriječilo brojne komentatore da uoče kontradikciju između te izjave i citiranja scenarija o mogućem traženju Herceg Bosne.
Šta pratiti dalje
Hoće li Sabor uopće staviti rezoluciju na dnevni red i kako će glasati koalicijski partneri Domovinskog pokreta, tek treba vidjeti. U BiH se, u međuvremenu, može očekivati nastavak reakcija političkih aktera, a posebno će biti zanimljivo hoće li HDZ BiH javno podržati ili distancirati se od Penavine inicijative.
Pratite Balkan News Channel
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.