Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava predstavio je prijedlog rezolucije kojom se želi ojačati politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. U središtu inicijative nalazi se pitanje preglasavanja Hrvata i provedbe načela konstitutivnosti, koje je jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u BiH.
Domovinski pokret traži jaču zaštitu Hrvata u BiH
Tekst se nastavlja ispod promocije
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio je da je cilj prijedloga Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini zaustaviti preglasavanje Hrvata i osigurati dosljedniju provedbu načela konstitutivnosti. Penava je na konferenciji za novinare rekao da se pitanje položaja Hrvata u BiH, prema njegovu mišljenju, u hrvatskoj javnosti često ne komunicira dovoljno jasno i glasno.
Posebno je odbacio tvrdnje da inicijativa Domovinskog pokreta ima veze s obnovom Herceg-Bosne. Prema objašnjenju DP-a, prijedlog ne ide u smjeru teritorijalnog preustroja BiH niti stvaranja trećeg entiteta, nego se fokusira na izborni model kojim bi se spriječilo da hrvatskog člana Predsjedništva BiH biraju većinski glasovi drugih naroda.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Ova tema ponovno je otvorila raspravu u Hrvatskoj o tome koliko Zagreb treba aktivno sudjelovati u zaštiti političkih prava Hrvata u BiH, ali i gdje je granica između legitimne brige za sunarodnjake i miješanja u unutarnje odnose susjedne države.
Zašto je pitanje preglasavanja Hrvata toliko osjetljivo?
Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini jedno je od najdugovječnijih političkih pitanja nakon Daytona. Daytonski sporazum uspostavio je BiH kao državu s dva entiteta i tri konstitutivna naroda, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. U praksi, međutim, najveći politički sporovi nastaju u Federaciji BiH, gdje Bošnjaci i Hrvati dijele isti entitet, ali s vrlo različitim brojčanim odnosom birača.
Hrvatske stranke u BiH godinama tvrde da izborni sustav omogućuje da hrvatskog člana Predsjedništva BiH izaberu dominantno bošnjački glasovi. Kao najpoznatiji primjer navodi se izbor Željka Komšića, kojeg hrvatske stranke ne smatraju legitimnim predstavnikom Hrvata, iako je izabran po važećim pravilima. Upravo tu nastaje ključni sukob između formalne zakonitosti izbora i političkog pitanja legitimnog predstavljanja.
Zbog toga se prijedlozi o izbornoj jedinici ili drugim modelima zaštite hrvatskog glasa u BiH stalno vraćaju u političku raspravu. Za jedne je to nužan način očuvanja konstitutivnosti, dok drugi upozoravaju da bi takva rješenja mogla dodatno produbiti etničke podjele u zemlji.
Penava odbacuje optužbe o Herceg-Bosni
Penava je naglasio da inicijativa DP-a nije usmjerena prema obnovi Herceg-Bosne, nego prema rješenju koje bi, kako tvrdi, osiguralo da Hrvati sami biraju svoje političke predstavnike. U prijedlogu se spominje uspostava posebne hrvatske izborne jedinice, ali ne kao teritorijalna podjela Federacije BiH, nego kao izborno-tehnički model.
“Tema naše inicijative je samo jedna stvar: zaustavljanje preglasavanja Hrvata kroz jedinstvenu izbornu jedinicu u kojoj Hrvate nitko više neće moći preglasavati”, rekao je Penava.
Takva formulacija pokazuje da Domovinski pokret pokušava inicijativu predstaviti kao institucionalno i izborno pitanje, a ne kao teritorijalni projekt. To je politički važno jer svako spominjanje Herceg-Bosne u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj javnosti izaziva snažne reakcije i otvara ratne i postratne političke prijepore.
Kritike medijima i političkim protivnicima
Penava je kritizirao dio medija i političkih aktera, smatrajući da se položaj Hrvata u BiH često prikazuje površno ili bez razumijevanja ustavne strukture zemlje. Posebno je reagirao na tvrdnje da se politički predstavnici u BiH trebaju dogovoriti unutar same BiH, navodeći da su temeljna načela dogovorena Daytonskim sporazumom.
Prema njegovu tumačenju, pozivanje na unutarnji dogovor ne smije značiti ignoriranje već potpisanih sporazuma i ustavnog položaja konstitutivnih naroda. Penava smatra da bi Hrvatska trebala aktivnije koristiti političke i diplomatske mehanizme kako bi zaštitila prava Hrvata u BiH.
Hrvatska Politika
Plenković o novom proračunu EU: Poruka kritičarima izazvala brojne reakcije
20.06.2026. u 10:14
U političkom smislu, ova kritika ima i domaću dimenziju. Domovinski pokret time šalje poruku svojim biračima da želi biti snažniji zagovornik hrvatskog pitanja u BiH od drugih stranaka, uključujući i HDZ, s kojim je u vladajućoj koaliciji na državnoj razini.
Šta sadrži prijedlog rezolucije?
Prema dostupnim dijelovima prijedloga, Domovinski pokret traži da Hrvatski sabor pozove Vladu Republike Hrvatske na korištenje svih raspoloživih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama radi zaštite interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini. Spominje se i mogućnost korištenja prava veta u institucijama Europske unije kada bi se procijenilo da su određene inicijative štetne za hrvatski narod u BiH.
U rezoluciji se posebno osuđuje izborni inženjering, osobito u smislu organiziranog preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izaslanika u domovima naroda i drugim tijelima. Predlaže se i da Hrvatska u međunarodnim okvirima jasnije reagira na takve političke prakse.
“Hrvatski sabor poziva Vladu RH na korištenje svih raspoloživih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se potaknule korisne i spriječile štetne inicijative u zaštiti interesa Hrvata u BiH”, navodi se u prijedlogu rezolucije.
Glavni tajnik DP-a Mladen Barać izjavio je da su razgovori s HDZ-om o rezoluciji u tijeku te da bi u narednom razdoblju trebalo biti poznato stajalište koalicijskog partnera.
Analiza: Inicijativa otvara više pitanja od jednog izbornog modela
Iako Domovinski pokret prijedlog predstavlja kao rješenje za pitanje preglasavanja, politički učinak ove inicijative mogao bi biti znatno širi. Ona ponovno vraća BiH u središte hrvatske unutarnje politike, ali i testira odnos DP-a i HDZ-a unutar vladajuće većine.
Za HDZ je pitanje Hrvata u BiH tradicionalno vrlo važno, ali vladajuća stranka mora balansirati između zahtjeva svojih birača, odnosa s međunarodnim partnerima i činjenice da Hrvatska kao članica EU mora nastupati diplomatski oprezno. DP, s druge strane, može nastupati tvrđe i izravnije, čime pokušava zauzeti prostor desnije od HDZ-a.
Za BiH, svaka nova inicijativa iz Zagreba može biti dočekana na dva načina. Hrvatski politički predstavnici u BiH vjerojatno će je vidjeti kao podršku zahtjevu za legitimnim predstavljanjem, dok će dio bošnjačke politike u njoj prepoznati pokušaj vanjskog pritiska na unutarnje uređenje BiH.
Zbog toga će ključ biti u formulacijama. Ako rezolucija ostane na razini zaštite konstitutivnosti i poziva na izborni dogovor, može postati politički dokument pritiska. Ako se bude tumačila kao prijetnja blokadama ili kao pokušaj nametanja rješenja, mogla bi dodatno zaoštriti odnose.
Šta slijedi nakon prijedloga Domovinskog pokreta?
U narednim danima najvažnije će biti vidjeti kakav će stav zauzeti HDZ i hoće li rezolucija uopće dobiti širu potporu u Hrvatskom saboru. Bez podrške vladajuće većine, prijedlog može ostati politička poruka Domovinskog pokreta, ali s ograničenim institucionalnim učinkom.
Tema Hrvata u BiH, međutim, sigurno neće nestati iz političke rasprave. Izborni zakon, Predsjedništvo BiH i pitanje legitimnog predstavljanja ostaju otvorene teme koje će se ponovno vraćati, posebno uoči svakih novih izbora i pregovora o reformama u BIH
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.