BiH na sivoj listi FATF-a: Što to znači za građane, banke i strane investitore
Radna grupa za finansijsko djelovanje (FATF) uvrstila je Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom, poznatu kao “siva lista.” Odluka je potvrđena i iz Ministarstva sigurnosti BiH. Za građane to neće donijeti blokade preko noći, ali dugoročne posljedice mogle bi biti ozbiljne.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Što je siva lista i zašto je BiH na njoj
FATF je međunarodna međuvladina organizacija koja postavlja globalne standarde u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Uvrštavanje na listu pod pojačanim nadzorom znači da međunarodne institucije smatraju da BiH ima previše “rupa” u zakonima koje omogućavaju pranje novca.
Tekst se nastavlja ispod promocije
BiH je u junu 2026. preuzela političku obavezu na visokom nivou da će u saradnji s FATF-om i MONEYVAL-om raditi na jačanju svog sistema. Određeni napredak je zabilježen od decembra 2024., uključujući izradu AML/CFT strategije i unapređenje razmjene finansijsko-obavještajnih podataka. Ipak, to nije bilo dovoljno da se izbjegne siva lista.
Što BiH mora uraditi: Devet konkretnih obaveza
Pred domaćim vlastima je ozbiljan posao. BiH mora dokazati napredak u nekoliko ključnih oblasti, uključujući jačanje razumijevanja rizika od pranja novca, dosljedniji nadzor nad nefinansijskim sektorom, povećanje broja istraga i krivičnih gonjenja za pranje novca, te proaktivno postupanje u predmetima finansiranja terorizma.
Posebno se traži osiguranje pravovremene dostupnosti podataka o stvarnom vlasništvu pravnih lica i primjena efikasnih sankcija za kršenje pravila o prenosu gotovine preko granice.
Što to znači za građane u praksi
Posljedice neće biti trenutne, ali mogle bi se osjetiti relativno brzo.
Slanje i primanje novca iz inostranstva, bilo putem banaka, Western Uniona ili online platformi, vjerovatno bi moglo trajati duže i naći se pod strožijom lupom stranih banaka. Domaće banke će od građana i firmi zahtijevati više dokumentacije i dokaza o porijeklu novca za obične transakcije.
Najveći udar mogla bi pretrpjeti ekonomija. Strani investitori u pravilu izbjegavaju zemlje sa sive liste, dok bi domaće kompanije koje posluju s inostranstvom mogle imati sporije transfere i veće troškove poslovanja.
Kontekst: Zvizdić je upozoravao, SNSD blokirao
Ovo nije vijest koja je pala s neba. Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denis Zvizdić upozoravao je da su blokade SNSD-a u institucijama spriječile usvajanje ključnih zakona koje je FATF tražio. Sada je BiH platila cijenu tih blokada. Siva lista nije samo tehnički problem, ona je direktna posljedica višegodišnje politički motivirane opstrukcije reformi koje su bile jasno definirane kao uvjet za izbjegavanje upravo ovakvog ishoda.
Što slijedi
BiH sada mora aktivno sarađivati s FATF-om i dokazati napredak. Koliko dugo će ostati na sivoj listi ovisi o brzini i kvaliteti reformi. Iskustvo susjednih zemalja pokazuje da izlazak može trajati od jedne do nekoliko godina, uz redovne provjere i izvještaje o napretku.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.