Izjave nakon Oluje izazvale reakcije: Škare Ožbolt govorila o Srbiji i sigurnosti
Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt komentarisala je poruke koje su tokom obilježavanja 31. godišnjice Vojno redarstvene operacije Oluja uputili hrvatski predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. Posebnu pažnju privukli su njeni komentari o sigurnosnoj situaciji, odnosima Hrvatske i Srbije te izjavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Gostujući na N1 televiziji, Škare Ožbolt ocijenila je da su govori državnog vrha bili slični ranijim godinama, ali da su ove godine dobili dodatnu težinu zbog međunarodnih okolnosti i novih sigurnosnih izazova.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Šta je Vesna Škare Ožbolt rekla nakon obilježavanja Oluje?
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Bivša ministrica i nekadašnja savjetnica prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana osvrnula se na teme koje su dominirale ovogodišnjim govorima u Kninu. Među njima su bile obrambena politika, ulaganja u vojsku, položaj branitelja te odnos Hrvatske prema savremenim sigurnosnim izazovima.
Prema njenoj ocjeni, poruke o jačanju odbrambenih kapaciteta Hrvatske dolaze u vremenu kada se sigurnosna situacija u Evropi značajno promijenila.
Tekst se nastavlja ispod promocije
“Čini mi se da su govori uobičajeno svake godine nekako na sličan način. Ove godine su malo dinamizirani u odnosu na sve što se zbiva u svijetu”, rekla je Vesna Škare Ožbolt.
Dodala je da se danas, za razliku od ranijih godina, otvara prostor za veća izdvajanja za obranu i povećanje određenih prava branitelja.
Hrvatsku 1991. usporedila s današnjom Ukrajinom
Jedan od dijelova njenog razgovora odnosio se na Milanovićevu usporedbu ratnih okolnosti i pitanja obrane. Škare Ožbolt povukla je paralelu između početka Domovinskog rata i situacije u kojoj se danas nalazi Ukrajina.
Prema njenim riječima, Hrvatska početkom devedesetih nije imala mogućnost slobodnog nabavljanja oružja zbog međunarodnog embarga, dok Ukrajina danas ima znatno veću međunarodnu podršku.
“Hrvatskoj nije bila dana mogućnost da se brani. Ukrajinu podržava cijela međunarodna zajednica, dok smo mi imali embargo na uvoz oružja”, rekla je Škare Ožbolt.
Navela je da je značajnu ulogu u tadašnjem periodu imala hrvatska dijaspora koja je, prema njenim riječima, pomagala kroz finansijsku, političku i humanitarnu podršku.
Rasprave o obrani ponovno u fokusu
Tema obrambenih ulaganja posljednjih godina postala je jedna od važnijih evropskih političkih tema. Rat u Ukrajini, promjene u sigurnosnoj arhitekturi Evrope i rasprave unutar NATO saveza potaknule su mnoge države da preispitaju svoje vojne kapacitete.
Hrvatska
PALE TEŠKE KRITIKE! Politički veteran reagovao na Milanovićev govor u Kninu, jedna poruka posebno odjeknula!
2 dana
U Hrvatskoj se o ovoj temi dodatno govori tokom obilježavanja Oluje, događaja koji ima snažan historijski i politički značaj. Dok jedni smatraju da su veća ulaganja nužna zbog novih sigurnosnih okolnosti, drugi upozoravaju na potrebu pažljivog balansiranja između vojne potrošnje i ulaganja u druge društvene oblasti.
Milanović je u svom govoru upravo otvorio pitanje opravdanosti povećanja izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a, navodeći da se mora analizirati šta država dobija takvim povećanjem.
Komentar o Vučićevim porukama iz Mrkonjić Grada
Škare Ožbolt govorila je i o izjavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom njegovog obraćanja u Mrkonjić Gradu. Kazala je da joj je posebno zanimljivo što su njegove poruke, kako tvrdi, ovaj put bile usmjerene i prema Crnoj Gori, a ne samo prema Hrvatskoj.
Prema njenim riječima, dolazak crnogorske delegacije na obilježavanje Oluje predstavlja određeni pomak u odnosima između Zagreba i Podgorice.
“Mislim da je Vlada Crne Gore donijela dobru odluku, ove godine napravili su ozbiljan iskorak”, kazala je Škare Ožbolt.
Istovremeno je izrazila nezadovoljstvo tempom normalizacije odnosa između Hrvatske i Srbije, navodeći da, prema njenom mišljenju, nema dovoljno napretka u suočavanju s prošlošću.
Odnosi Hrvatske i Srbije ostaju osjetljivo političko pitanje
Odnosi Zagreba i Beograda već decenijama su opterećeni različitim pogledima na ratove devedesetih, pitanje nestalih osoba, ratnu odgovornost i političke poruke koje dolaze iz obje države.
Iako je bilo perioda poboljšanja odnosa, pojedine izjave političkih lidera često ponovo otvore stare rasprave. Posebno tokom godišnjica važnih događaja iz ratnog perioda, historijske teme ponovo dolaze u prvi plan.
Komentari Vesne Škare Ožbolt dolaze u trenutku kada se u regiji ponovo raspravlja o odnosima država bivše Jugoslavije, ali i o njihovom položaju u novim evropskim sigurnosnim okolnostima.
Naredni period pokazat će hoće li političke poruke nakon obilježavanja Oluje dovesti do novih tenzija ili će prevladati pokušaji nastavka dijaloga i regionalne saradnje.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.