Helez poslao dramatično upozorenje: “Ako se ovako nastavi, neću imati izbora…”

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Zukan Helez, izazvao je burne reakcije javnosti i političkih aktera svojim posljednjim izjavama o stanju u državnoj službi. U obraćanju koje je zapanjilo mnoge, Helez je iznio ozbiljne optužbe o sistemskoj diskriminaciji u zapošljavanju, tvrdeći da se određene etničke zajednice, posebno Bošnjaci, neadekvatno zastupljeni u državnim institucijama, dok se konkursi često selektivno blokiraju.

HELEZ O SISTEMSKOJ DISKRIMINACIJI

Zukan Helez je istakao da se već duže vrijeme suočava sa ozbiljnim problemima u vezi sa zapošljavanjem u državnu službu BiH. Prema njegovim tvrdnjama, određeni konkursi u državnim institucijama ne funkcionišu po principu ravnopravnosti i zakonitosti.

„Više puta sam upozoravao direktoricu Agencije za državnu službu BiH Anitu Markić i predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto na zabrinjavajući trend. Konkursi se selektivno puštaju u proceduru, čime se direktno narušava ravnopravnost i zakonitost zapošljavanja“, naglasio je ministar.

Helez je dodatno pojasnio da se problem posebno manifestuje u institucijama gdje bi, po principu proporcionalne zastupljenosti, trebali biti zaposleni pripadnici bošnjačkog naroda. „Konkursi se blokiraju u institucijama gdje su rukovodioci Bošnjaci, ali i na pozicijama gdje bi pripadnici bošnjačkog naroda trebali biti adekvatno zastupljeni. Ovo nije izolovan slučaj. Brojni direktori institucija obratili su mi se sa sličnim žalbama“, dodao je ministar.

BLOKIRANI KONKURSI U MINISTARSTVU ODBRANE

Posebno je istaknut problem u Ministarstvu odbrane BiH, gdje konkursi čekaju na odobrenje pokretanja procedure već od aprila. Ova blokada, kako tvrdi Helez, direktno utiče na efikasnost rada Ministarstva, ali i na širu administrativnu praksu u državnim organima.

„Konkursi se blokiraju selektivno, a to ima dalekosežne posljedice na funkcionisanje državne službe. Ako se ovaj trend nastavi, efektivnost institucija će biti dovedena u pitanje, a povjerenje građana ozbiljno narušeno“, rekao je Helez.

UPOZORENJE O BLOKADI RADA VIJEĆA MINISTARA

Ministar sigurnosti je, iako se u prošlosti protivio blokadama, ovog puta poslao jedno od najžešćih upozorenja:

„Ukoliko se ovakva praksa nastavi, bit ću primoran razmotriti blokadu rada Vijeća ministara BiH kao krajnju mjeru. Ovo je pitanje zaštite ustavnih prava i ravnopravnosti svih građana“, istakao je Helez.

Ova izjava otvara ozbiljno pitanje – do koje mjere politički akteri mogu koristiti administrativne i birokratske mehanizme u svrhu ostvarivanja etničkih ili političkih interesa, na štetu ravnopravnosti i funkcionalnosti državnih institucija.

ANALIZA: POLITIČKI UDAR NA TEMELJE RAVNOPRAVNOSTI

Helezove optužbe dovode u fokus ključni problem Bosne i Hercegovine – ravnopravnost konstitutivnih naroda unutar državnih institucija. Ako se tvrdnje ministra pokažu tačnim, riječ je o direktnom kršenju principa proporcionalne zastupljenosti, jednog od temeljnih principa funkcionisanja države nakon Dejtonskog sporazuma.

Proporcionalna zastupljenost osigurava da svi konstitutivni narodi imaju adekvatnu participaciju u izvršnoj, zakonodavnoj i administrativnoj vlasti. Kršenje ovog principa ne samo da stvara osjećaj nepravde među građanima, nego može izazvati političke tenzije i destabilizovati rad cijelog sistema.

Helez posebno naglašava da Bošnjaci čine više od 50% stanovništva, ali da u praksi nisu adekvatno zastupljeni u državnoj službi. „Ako se situacija ne promijeni, jasno je da slijede nove političke tenzije i moguće blokade u radu institucija“, upozorava ministar.

UZROCI SISTEMSKE NEPRAVDE

Sistemska diskriminacija u zapošljavanju može imati više uzroka:

1. Selektivno pokretanje konkursa – Konkursi se u nekim institucijama ne objavljuju pravovremeno, što onemogućava ravnomjernu participaciju kandidata iz svih konstitutivnih naroda.

2. Nepridržavanje principa proporcionalne zastupljenosti – Uprkos zakonskim odredbama, postojeći rukovodioci institucija često favorizuju određene etničke grupe prilikom popunjavanja radnih mjesta.

3. Politički uticaj na administraciju – Političke stranke koriste državnu službu kao instrument za konsolidaciju svoje moći, što dodatno otežava poštovanje ravnopravnosti.

4. Birokratske blokade i administrativna paraliza – Nepotrebna odlaganja u administrativnim procedurama otežavaju zapošljavanje i narušavaju efikasnost institucija.

IMPLIKACIJE ZA RAD DRŽAVNIH INSTITUCIJA

Ako se sistemska diskriminacija nastavi, posljedice bi mogle biti ozbiljne:

• Narastanje političkih tenzija – Nezadovoljstvo Bošnjaka i drugih nezastupljenih grupa moglo bi dovesti do novih političkih blokada i protesta.

• Pad povjerenja građana u institucije – Građani koji osjećaju da su uskraćeni ili da nisu ravnopravno tretirani, gube povjerenje u državu i njene institucije.

• Usporavanje reformi – Efikasnost državnih institucija u provođenju reformi i evropskim integracijama direktno zavisi od funkcionalnog i pravednog sistema zapošljavanja.

REAKCIJE POLITIČKIH AKTERA

Helezove optužbe izazvale su burne reakcije u političkoj javnosti. Dok neki podržavaju njegov stav i pozivaju na hitno rješavanje problema, drugi osporavaju njegove tvrdnje i smatraju da se radi o političkom potezu usmjerenom na stvaranje tenzija.

Analitičari ističu da su optužbe ministra Heinza u skladu s dugogodišnjim kritikama međunarodnih organizacija i nevladinog sektora, koje ukazuju na probleme sa transparentnošću i proporcionalnom zastupljenošću u državnoj službi.

POTENCIJALNE MJERE I RJEŠENJA

Kako bi se riješili ovakvi problemi, stručnjaci preporučuju sljedeće korake:

1. Revizija i kontrola konkursa – Agencija za državnu službu BiH trebala bi pojačati nadzor nad objavljivanjem i sprovođenjem konkursnih procedura, kako bi se osigurala ravnopravnost svih kandidata.

2. Transparentnost u zapošljavanju – Svi konkursi i procesi zapošljavanja trebali bi biti javno dostupni i podložni reviziji, kako bi se eliminisale eventualne manipulacije.

3. Obavezna implementacija principa proporcionalne zastupljenosti – U slučaju nepridržavanja zakonskih odredbi, moraju postojati sankcije za rukovodioce i institucije koje selektivno favorizuju određene etničke grupe.

4. Međustranački nadzor i angažman civilnog društva – Opozicija i nevladine organizacije mogu igrati ulogu u nadzoru, kako bi se osiguralo poštovanje principa ravnopravnosti i zakonitosti.

ŠTA OVO ZNAČI ZA BUDUĆNOST BOSNE I HERCEGOVINE?

Helezove izjave stavljaju u fokus ključno pitanje – može li Bosna i Hercegovina održati princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda, ili će se nastaviti praksa selektivnog zapošljavanja u državnoj službi?

Ako institucije ne budu striktno pridržavale zakonskih odredbi, postoji realna opasnost od narušavanja povjerenja građana u državne organe. Dodatno, političke tenzije mogle bi eskalirati, što bi usporilo ključne reforme, uključujući pripremu za evropske integracije i modernizaciju državnog aparata.

Eksperti upozoravaju da Bosna i Hercegovina mora pronaći ravnotežu između političkih interesa i funkcionalnog, pravednog sistema administracije. Transparentnost, striktno poštovanje principa proporcionalne zastupljenosti i odgovornost rukovodilaca ključni su za održavanje stabilnosti i povjerenja u institucije.

ZAKLJUČAK

Ministar sigurnosti Zukan Helez jasno je istaknuo problem sistemske diskriminacije u državnoj službi BiH. Njegove optužbe, ako se pokažu tačnim, ukazuju na ozbiljno kršenje principa proporcionalne zastupljenosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.

Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno da sve institucije, od Agencije za državnu službu do Vijeća ministara, funkcionišu transparentno, pravedno i u skladu sa zakonima. Ako se ne preduzmu konkretne mjere, Bosna i Hercegovina riskira dodatne političke tenzije, gubitak povjerenja građana i usporavanje ključnih reformi koje su neophodne za stabilnost i evropski put zemlje.

Ministar Helez je poslao jasnu poruku: ravnopravnost građana ne smije biti dovedena u pitanje, a blokada rada institucija može postati legitimna mjera ako se ne poštuju zakoni i princip proporcionalnosti. Ova tema ostaje otvorena i zahtijeva hitnu pažnju svih relevantnih aktera u državi.