“Referendum na pomolu? Stevandić brani pravo naroda RS-a da odlučuje o Dodiku!”

Politička scena Bosne i Hercegovine posljednjih sedmica ponovo je uzdrmana nizom događaja koji su izazvali burne reakcije u javnosti i međunarodnim krugovima. Odluka članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića da odbiju prijedlog svoje kolegice Željke Cvijanović, kojom je tražila da se američki predsjednik Donald Trump nominira za Nobelovu nagradu za mir, pokrenula je talas komentara, analiza i političkih tumačenja.

Istovremeno, u Republici Srpskoj se priprema referendum zakazan za 25. oktobar 2025. godine, kojim će građani tog entiteta odlučivati o prihvatanju ili odbacivanju presuda Suda Bosne i Hercegovine i odluka Centralne izborne komisije BiH. Predsjednik Narodne skupštine RS-a, Nenad Stevandić, u nekoliko navrata naglasio je da “građanima niko ne može uskratiti pravo da izraze svoj stav”, što je dodatno produbilo napetosti između institucija u Sarajevu i Banjaluci.

Odbijena inicijativa Željke Cvijanović

Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, odbili su uvrstiti inicijativu Željke Cvijanović na dnevni red sjednice Predsjedništva, čime je prijedlog o nominaciji Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir faktički blokiran. Iako iz kabineta Komšića i Bećirovića nije stiglo zvanično obrazloženje, njihova odluka odmah je izazvala niz reakcija u političkim i medijskim krugovima.

Cvijanovićeva je, obrazlažući svoj prijedlog, istakla kako Trump, prema njenom mišljenju, zaslužuje priznanje zbog doprinosa u rješavanju nekoliko međunarodnih sukoba. Kao ključni argument navela je mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana, potpisan u Bijeloj kući u augustu 2025. godine, kojim je okončan višedecenijski konflikt u regionu Južnog Kavkaza.

Prema riječima Cvijanović, upravo taj sporazum otvara mogućnost “nove ere saradnje i sigurnosti” u toj regiji. Dodatno je istakla Trumpovu ulogu u postizanju primirja u Jemenu, te doprinos u smirivanju tenzija između Ruande i Demokratske Republike Kongo.

“Američki predsjednik ovu nominaciju zaslužio je jer je svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima”, kazala je Cvijanović.

Politička pozadina i kontroverze

Odbijanje prijedloga Željke Cvijanović došlo je u trenutku kada su odnosi unutar Predsjedništva BiH već dugo napeti, naročito zbog različitih pogleda na međunarodnu politiku, odnose sa zapadnim partnerima i ulogu Sjedinjenih Američkih Država.

Dodatni sloj kontroverze cijeloj situaciji daje činjenica da se Željka Cvijanović još uvijek nalazi na američkoj crnoj listi zbog, kako je navedeno, “podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Upravo zbog toga, njen prijedlog o nominaciji Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu mnogi tumače i kao pokušaj političkog signala prema Washingtonu ili skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u BiH.

Analitičari smatraju da odbijanje Komšića i Bećirovića nije bilo samo pitanje odnosa prema samoj nominaciji, već i širi politički stav prema vanjskoj politici BiH. Dok Cvijanović pokušava graditi sliku BiH kao zemlje koja cijeni “alternativne oblike diplomatije”, druga dvojica članova Predsjedništva smatraju da takve inicijative narušavaju kredibilitet institucije i mogu izazvati nepotrebne političke tenzije.

Stevandić: “Pravo na stav je neotuđivo”

Dok se u Predsjedništvu BiH raspravljalo o međunarodnim priznanjima, politički fokus u Republici Srpskoj usmjeren je na najavljeni referendum. Predsjednik Narodne skupštine RS-a, Nenad Stevandić, izjavio je da građanima i institucijama u ovom entitetu “niko ne može uskratiti pravo da se izjasne” o presudi Suda BiH protiv Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a.

Stevandić je presudu nazvao “političkim nasiljem” i “zloupotrebom prava”, tvrdeći da je donesena po nalogu visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojeg vlasti RS-a smatraju “nelegalno postavljenim”.

“Sud BiH je donio presudu po nalogu visokog predstavnika koji nema zakonodavnih ovlaštenja. Potpuno je nevjerovatno da se pokušava zabraniti građanima RS-a da izraze svoj stav o takvoj presudi. Čitava evropska i svjetska javnost zna da odluka nije donesena po pravu, već zloupotrebom prava i političkim nasiljem nad pravnim sistemom”, rekao je Stevandić.

Naglasio je da je “pravo građana da izraze mišljenje o pravdi i legitimnosti odluka prirodno i neotuđivo”. Prema njegovim riječima, iako referendum ne može poništiti sudsku odluku, on predstavlja moralni i historijski sud naroda.

Reakcija međunarodne zajednice

Odluka NSRS-a o održavanju referenduma izazvala je oštru reakciju Evropske unije. Delegacija EU u BiH saopćila je da je presuda Suda BiH “konačna i obavezujuća” i da se ne može podvrgavati javnom glasanju.

“Podvrgavanje sudske presude referendumu suprotno je vladavini prava i nezavisnosti pravosuđa. Očekujemo od vlasti Republike Srpske da poštuju ustavni poredak Bosne i Hercegovine i da deeskaliraju situaciju”, naveli su iz Delegacije EU.

Dodali su i da će pažljivo pratiti razvoj situacije, te da će eventualne aktivnosti koje narušavaju suverenitet BiH imati posljedice po odnose između institucija EU i entitetskih vlasti.

S druge strane, Stevandić je pozvao EU da “ne podržava zabrane” i da se “vrati osnovnim demokratskim principima”. “Pozivam Delegaciju EU da bude zaštitnik prava građana da se izjasne, a ne da podržava zabrane koje su u suprotnosti s evropskim vrijednostima”, rekao je.

Referendum 25. oktobra – politička prekretnica?

Narodna skupština RS-a je, nakon višesatne rasprave, usvojila odluku o raspisivanju referenduma, koji će biti održan 25. oktobra 2025. godine. Građani će se tada izjašnjavati o pitanju da li prihvataju presude Suda BiH i odluke Centralne izborne komisije BiH.

Prema zaključcima NSRS-a, referendum će imati i šire političke implikacije, jer se u jednoj od tačaka otvara mogućnost razmatranja “prava na samoopredjeljenje” u budućnosti. Takav potez mnogi analitičari tumače kao potencijalni korak ka institucionalnoj konfrontaciji s državnim institucijama.

Referendum dolazi u trenutku kada su odnosi između Sarajeva i Banjaluke već opterećeni nizom otvorenih pitanja – od nadležnosti pravosuđa, izbornog sistema, do tumačenja Dejtonskog sporazuma i ovlasti visokog predstavnika.

Unutrašnje i međunarodne posljedice

Najava referenduma mogla bi izazvati lančanu reakciju unutar BiH, ali i u međunarodnim krugovima. Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je upozorio da će “svako djelovanje koje podriva Dejtonski mirovni sporazum” biti sankcionisano, dok su ambasade zapadnih zemalja pozvale vlasti RS-a da odustanu od poteza koji mogu “ugroziti stabilnost zemlje”.

S druge strane, vlasti RS-a tvrde da se referendum ne tiče državnog suvereniteta, već isključivo prava građana da se izjasne o pravnim odlukama koje, kako navode, smatraju politički motivisanim.

Opozicioni lideri u RS-u izrazili su određene rezerve prema referendumu, ističući da bi on mogao imati “simbolično značenje bez stvarnog efekta”, ali i “poslužiti kao političko oružje” u predizbornom periodu.

Zaključak: duboke podjele i neizvjesna budućnost

Slučajevi nominacije Donalda Trumpa i najave referenduma u RS-u jasno pokazuju koliko je politička scena u BiH i dalje duboko podijeljena. Dok jedni pokušavaju graditi imidž BiH kao međunarodno relevantnog aktera, drugi koriste političke mehanizme kako bi pokazali institucionalnu autonomiju.

Odbijanje inicijative Željke Cvijanović od strane Predsjedništva BiH ukazalo je na razlike u vanjskopolitičkoj orijentaciji zemlje, dok referendum u Republici Srpskoj otvara novo poglavlje u odnosima između entiteta i državnih institucija.

Bez obzira na ishod predstojećih događaja, jasno je da Bosna i Hercegovina ponovo stoji pred izazovom balansiranja između unutrašnjih političkih interesa, međunarodnih obaveza i želje da zadrži stabilnost.

U narednim mjesecima, oči domaće i svjetske javnosti bit će uprte prema Sarajevu i Banjaluci – mjestima gdje se, čini se, piše nova epizoda u kompleksnoj političkoj historiji Bosne i Hercegovine.