“Stevandić žestoko uzvraća EU: ‘Zakon Schmidta je političko nasilje, ne pravni temelj!’”

Nova faza političkog sukoba između institucija Republike Srpske i međunarodne zajednice

Nakon što je Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini objavila saopćenje u kojem se navodi da je presuda Suda BiH protiv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika konačna i obavezujuća, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić uputio je oštar odgovor. Njegovo saopćenje, objavljeno nakon dva dana zatišja, predstavlja još jedan u nizu primjera dubokog neslaganja između vlasti RS-a i institucija međunarodne zajednice.

Delegacija EU jasno je naglasila da “presuda Suda BiH mora biti poštovana” i da je svaki pokušaj da se o njoj odlučuje na referendumu “u suprotnosti s vladavinom prava i nezavisnošću sudstva”. Ova izjava izazvala je burne reakcije u Banjaluci, gdje je Stevandić, kao jedan od ključnih političkih aktera u Republici Srpskoj, odlučio javno odgovoriti.

“Presuda donesena po nalogu Schmidta”

U saopćenju dostavljenom medijima, predsjednik NSRS-a tvrdi da je presuda protiv Milorada Dodika politički motivisana i “donesena po nalogu visokog predstavnika Christiana Schmidta”. On Schmidta naziva “nelegalno instaliranim” i optužuje međunarodnu zajednicu da djeluje mimo zakona.

“Sud BiH donio je presudu po nalogu visokog predstavnika koji nema zakonodavna ovlaštenja. Na taj način nama je isključena mogućnost da presudu preinačimo, ali ono što niko ne može – to je da nam zabrani pravo na stav. Nevjerovatno je da iko u Evropi pokuša da ospori naše pravo da kažemo da li prihvatamo ili odbacujemo presudu”, navodi Stevandić.

Prema njegovim riječima, Narodna skupština RS-a ima moralno pravo da izrazi volju građana i da se o presudi izjasni kroz javno glasanje ili referendum, jer “narod ne može biti nijemi posmatrač nepravde”.

“Okupacioni zakon izazvat će otpor”

U nastavku saopćenja, Stevandić koristi terminologiju koja podsjeća na retoriku Milorada Dodika iz ranijih godina, nazivajući Schmidtove odluke “okupacionim zakonima” koji, kako kaže, nikada neće biti prihvaćeni u Republici Srpskoj.

“Takav ‘okupacioni zakon’ nikada neće postati osnov prava. On će izazvati borbu protiv pravnog nasilja i otpor nametanju odluka koje nemaju legitimitet. U demokratskim društvima glas naroda je neotuđivo pravo, a mi ga nikada nećemo prepustiti uzurpatorima”, poručio je Stevandić.

Njegova izjava jasno pokazuje da vlasti u RS-u ne planiraju odustati od planiranog referenduma 25. oktobra, na kojem će građani, prema najavi, moći da se izjasne o presudi protiv Dodika i odluci Centralne izborne komisije BiH.

Demokratski principi i pravo na stav

Stevandić u svom saopćenju tvrdi da “sudske odluke, iako obavezujuće, ne mogu biti izuzete od javnog preispitivanja”. Time pokušava postaviti argument da demokratska debata i pravo građana na mišljenje ne smiju biti ograničeni.

“Stav građana nije puko prihvatanje ili odbacivanje – to je moralni, etički i historijski sud javnosti. Negirati građanima i institucijama RS-a pravo da iskažu mišljenje jeste negacija slobode i nasilje nad demokratskim pravima. Naš narod neće ćutati, jer to je suština demokratskog društva.”

Prema ovom tumačenju, referendum se ne bi ticao poništavanja presude, već bi, kako tvrdi Stevandić, predstavljao “demokratski izraz volje naroda”. Ipak, mnogi pravni eksperti upozoravaju da takva inicijativa može imati ozbiljne posljedice po ustavni poredak i međunarodne odnose BiH.

Schmidt bez legitimiteta?

U istom saopćenju, Stevandić ponavlja stav koji vlasti u RS-u iznose već mjesecima – da Christian Schmidt nije legalno imenovan za visokog predstavnika.

“U civilizovanim društvima jedna osoba ne može biti zakonodavac. Schmidt nije ni tumač ustava, a još manje neko ko može mijenjati Dejtonski sporazum. Njegove odluke su nametanja bez međunarodnog prava i bez odluke Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. RS ih nikada neće prihvatiti”, tvrdi Stevandić.

Ovim riječima on nastavlja narativ o “nelegitimnosti” OHR-a, čime se još više produbljuje jaz između institucija BiH i međunarodne zajednice.

Poruka Evropskoj uniji: “Budite zaštitnik, a ne protivnik”

Predsjednik NSRS-a se u drugom dijelu obraćanja osvrnuo direktno na Delegaciju Evropske unije, tražeći od nje da “poštuje pravo naroda na slobodno izjašnjavanje”.

“Očekujemo da EU bude branilac prava na slobodno izjašnjavanje i demokratsku debatu. Ako to ne učini, onda će djelovati poput totalitarnih režima. To bi bilo direktno kršenje evropskih konvencija o ljudskim pravima i slobodama, a naročito Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava”, navodi se u saopćenju.

Stevandić naglašava da EU “ne smije biti politički instrument koji utišava volju građana”, već da mora biti “garant demokratskih vrijednosti”.

Stav Evropske unije: “Presuda se mora poštovati”

S druge strane, Delegacija EU u BiH u svom saopćenju bila je izuzetno jasna – presuda protiv Milorada Dodika je pravosnažna, obavezujuća i ne može biti predmet političkog glasanja.

“Presuda se mora poštovati. Očekujemo od vlasti RS-a da deeskaliraju situaciju i poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine”, navedeno je u saopćenju objavljenom 23. augusta 2025. godine.

Evropska unija je time uputila poruku da vladavina prava mora biti iznad političkih interesa, podsjećajući da je poštivanje sudskih odluka jedan od ključnih uslova za napredak BiH na evropskom putu.

Analiza: Sukob narativa i pitanje legitimiteta

Ovaj novi politički sukob između institucija Republike Srpske i međunarodne zajednice nije samo pitanje pravne interpretacije – on dotiče samu srž političkog identiteta BiH.

S jedne strane, međunarodna zajednica, predvođena EU i OHR-om, insistira na poštovanju institucija, vladavine prava i jedinstva države. S druge strane, vlasti RS-a, predvođene Dodikom i Stevandićem, pokušavaju prikazati svoj otpor kao borbu za “narodnu volju” i “demokratski suverenitet”.

Ovaj sukob narativa podsjeća na političke tenzije iz perioda 2011–2016, kada su također postojale inicijative za referendum o pravosuđu BiH, no tada su one, uz pritisak međunarodne zajednice, bile povučene. Razlika je u tome što danas vlasti RS-a pokazuju daleko veću odlučnost i spremnost na institucionalni sukob.

Referendum 25. oktobra – trenutak istine

Najavljeni referendum u Republici Srpskoj 25. oktobra mogao bi postati ključni test političke zrelosti i institucionalne stabilnosti BiH.
Prema informacijama iz NSRS-a, građani bi trebalo da se izjasne o pitanju:
“Da li prihvatate presudu Suda BiH protiv Milorada Dodika i odluke Centralne izborne komisije BiH?”

Pravni eksperti već sada upozoravaju da takvo izjašnjavanje nema nikakav ustavni osnov i da predstavlja direktan udar na nezavisnost pravosuđa. Međutim, za vlast u Banjaluci referendum ima simboličnu i političku težinu – predstavlja način da se pošalje poruka o “neprihvatanju nametnutih odluka”.

Reakcije javnosti i političkih aktera

Političke reakcije na Stevandićevo saopćenje podijeljene su duž ustaljenih linija. Stranke opozicije u RS-u ga optužuju da “kopira Dodikovu retoriku” i da pokušava skrenuti pažnju javnosti sa ekonomskih i socijalnih problema.
Istovremeno, predstavnici stranaka iz Federacije BiH smatraju da se radi o “opasnom pokušaju potkopavanja pravnog poretka BiH”.

Predstavnici međunarodne zajednice i dalje pozivaju na smirivanje tenzija i podsjećaju da bilo kakvo osporavanje sudskih odluka može dovesti do sankcija, kako pojedinačnih, tako i institucionalnih.

Historijska paralela i politička poruka

U analitičkom smislu, Stevandićeva izjava pokazuje da vlasti u RS-u ne odustaju od narativa prema kojem su međunarodne institucije “instrument pritiska”, a odluke visokog predstavnika “nelegitimne”.
Taj narativ ima duboke korijene u političkoj kulturi RS-a, koja od završetka rata njeguje ideju “autonomije” i “odbrane identiteta”.

Ipak, međunarodna zajednica insistira da svaka odluka, pa i ona o Dodikovoj presudi, mora biti izvršena. Ukoliko RS nastavi sa referendumskim aktivnostima, moguće je da će uslijediti nova runda diplomatskih pritisaka, pa čak i sankcija.

Zaključak: Sukob bez kraja na vidiku

Slučaj Dodikove presude prerastao je u mnogo više od pravnog pitanja – postao je simbol odnosa između institucija Republike Srpske i međunarodnih autoriteta u BiH.

Stevandićevo saopćenje pokazuje da politički establišment RS-a ostaje čvrsto na poziciji odbacivanja odluka koje dolaze “iz Sarajeva” ili “iz Brisela”.
S druge strane, EU, OHR i zapadne ambasade jasno poručuju da je vladavina prava temelj svake demokratije i da će svako podrivanje pravosudnog sistema imati posljedice.

Predstojeći mjeseci biće presudni: hoće li vlasti RS-a zaista održati referendum i time izazvati najdublju institucionalnu krizu u BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma – ili će međunarodni pritisci natjerati Banjaluku na povlačenje?

Jedno je sigurno – sukob između pravnog autoriteta države i političkog suvereniteta entiteta tek je počeo, a njegov ishod mogao bi trajno odrediti budućnost Bosne i Hercegovine.