“Kontroverza u BiH: Trump nominovan za Nobelovu nagradu, dok domaća politika stvara blokadu”

_{(Foto: T. S./Klix.ba)}

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić i Denis Bećirović, odbili su danas uvrštavanje inicijative njihove kolegice Željke Cvijanović na dnevni red sjednice Predsjedništva. Radi se o prijedlogu da se američki predsjednik Donald Trump nominira za Nobelovu nagradu za mir.

Do sada iz kabineta Komšića i Bećirevića nije stiglo zvanično obrazloženje o razlozima odbijanja ove inicijative. Ipak, cijela situacija privukla je veliku pažnju javnosti i medija u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Cvijanovićeva obrazlaže nominaciju

Željka Cvijanović ranije je najavila da će predložiti Odboru za dodjelu Nobelove nagrade nominaciju za Donalda Trumpa, ističući njegov diplomatski angažman i međunarodne rezultate koji su, prema njenim riječima, doprinijeli stabilizaciji brojnih globalnih konflikata.

Jedan od ključnih razloga koji je navela je postignuti mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana, zaključen u augustu 2025. godine u Bijeloj kući, što je označilo kraj dugogodišnjeg konflikta u Južnom Kavkazu. Cvijanović je istakla da ovaj dogovor otvara perspektivu nove ere regionalne saradnje i sigurnosti.

Pored toga, dodala je da je Trumpov angažman u Aziji, primirje u Jemenu, kao i zaustavljanje sukoba između Ruande i Demokratske Republike Kongo, primjer njegovog doprinosa globalnoj stabilnosti. “Američki predsjednik je ovu nominaciju zaslužio jer je svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima”, rekla je Cvijanović.

Odbijanje Komšića i Bećirevića

Komšić i Bećirević nisu uvrstili prijedlog na dnevni red, čime je inicijativa formalno blokirana. Razlozi za to još uvijek nisu objašnjeni javnosti, a spekulacije se kreću od političkih nesuglasica do ocjena međunarodnog značaja samog prijedloga.

Ovaj potez dolazi u kontekstu ranije napetosti i političkih neslaganja unutar Predsjedništva BiH, ali i šire u političkom pejzažu zemlje, posebno u vezi sa međunarodnim odnosima i uticajem SAD-a na regionalnu politiku.

Kontroverze i reakcije

Zanimljivo je da inicijativa dolazi od Željke Cvijanović, koja je još uvijek na američkoj crnoj listi zbog, kako se navodi, podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, što čini cijelu situaciju dodatno kontraverznom.

Njena nominacija izazvala je različite reakcije među političarima, analitičarima i javnošću. Dok neki smatraju da je nominacija opravdana zbog konkretnih diplomatskih postignuća, drugi naglašavaju da politička pozadina inicijative umanjuje njenu relevantnost i vjerodostojnost.

Šira politička perspektiva

Odluka Predsjedništva da ne razmatra nominaciju za Nobelovu nagradu ilustrira i duboke podjele unutar same izvršne vlasti BiH. Uloga SAD-a i međunarodnih institucija u regiji često izaziva različite interpretacije, a prijedlog Cvijanović dolazi u trenutku kada se odnosi sa Washingtonom dodatno analiziraju i komentarišu u političkim krugovima.

Izbor Trumpa kao kandidata za Nobelovu nagradu, bez obzira na političke implikacije, otvorio je pitanje uloge pojedinih državnika u rješavanju globalnih konflikata i njihovog međunarodnog priznanja.

Zaključak

Iako prijedlog Željke Cvijanović nije dobio podršku Predsjedništva, pitanje nominacije američkog predsjednika za Nobelovu nagradu za mir zasigurno će ostati tema rasprave u javnosti i političkim analizama. Ovaj slučaj pokazuje kako međunarodna politika i lokalni politički interesi često isprepliću, kreirajući kontroverzne situacije koje izazivaju različite stavove.