BiH pred gubitkom novih 108 miliona eura: Zašto vlasti i dalje oklijevaju s Planom rasta?

Bosna i Hercegovina na rubu gubitka evropskih sredstava

Sarajevo, 10. septembar 2025. – Bosna i Hercegovina se ponovo nalazi pred ozbiljnim izazovom kada je riječ o evropskim fondovima i finansijskoj pomoći iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Nakon što je sredinom jula zemlja izgubila prvu tranšu od 108 miliona eura zbog nepredavanja usaglašene Reformske agende na vrijeme, sada se nalazi na pragu da izgubi još toliko. Rok za ispunjenje obaveza ističe 30. septembra, a vlasti u BiH i dalje ne pokazuju jasnu volju da završe proces koji traje gotovo dvije godine, što dodatno ugrožava kredibilitet zemlje pred Briselom i međunarodnom zajednicom.

Dvostruki gubitak u manje od tri mjeseca

Evropska unija je za Zapadni Balkan kreirala poseban finansijski paket vrijedan šest milijardi eura, s ciljem ubrzanja ekonomskog rasta, jačanja institucija i poticanja reformi koje vode ka članstvu u EU. Svaka država regiona imala je priliku da kroz Reformsku agendu povuče dio tih sredstava i unaprijedi svoje infrastrukturne i institucionalne kapacitete.

Međutim, Bosna i Hercegovina se pokazala kao najslabija karika. Zbog političkih nesuglasica između različitih nivoa vlasti, dokument nije bio usaglašen i poslan u Brisel u zadanom roku. Posljedica je bila gubitak 108 miliona eura, koji je preusmjeren drugim državama regiona. Ako se situacija ponovi na kraju septembra, BiH bi ukupno mogla izgubiti više od 216 miliona eura u manje od tri mjeseca, što bi imalo direktne posljedice na ekonomiju, građane i razvojne projekte.

Ko koči proces i političke blokade

Glavni problem leži u kompleksnoj strukturi vlasti u Bosni i Hercegovini. Da bi Reformski paket bio usvojen, potrebno je da se slože državni, entitetski i kantonalni nivoi vlasti, što se pokazalo kao nepremostiva prepreka. Političke stranke imaju različite pristupe: dok jedni insistiraju da svi nivoi formalno potvrde dokument, drugi smatraju da je dovoljno da ga usvoji Vijeće ministara i proslijedi Evropskoj komisiji. Na terenu to znači beskrajne pregovore, blokade i odugovlačenje, čime BiH ostaje zaostala za susjednim državama.

Dok Bosna i Hercegovina gubi vrijeme, region ide naprijed. Srbija, Crna Gora i Albanija već povlače značajna sredstva, modernizuju infrastrukturu, razvijaju digitalne mreže i podižu standarde u obrazovanju i ekonomiji, dok BiH ostaje na začelju evropskih integracija. Ova razlika u brzini implementacije reformi dodatno pogoršava položaj zemlje i smanjuje njenu pregovaračku moć u budućim evropskim inicijativama.

Posljedice po građane i privredu

Mnogi građani se pitaju: šta tačno znači gubitak evropskih sredstava? Odgovor je jasan – manje ulaganja u puteve, škole, bolnice i radna mjesta, što direktno utiče na svakodnevni život. Plan rasta je trebao podržati infrastrukturne projekte vrijedne milijarde eura, od izgradnje autocesta i modernizacije željeznica, do razvoja digitalne mreže i 5G tehnologije.

Pored infrastrukture, sredstva su namijenjena podršci malim i srednjim preduzećima, energetskoj tranziciji, obrazovnim programima i inovacijama koje bi dugoročno unaprijedile ekonomsku stabilnost. Gubitak tih resursa znači da se projekti odgađaju, životni standard stagnira, a mladi ljudi i dalje vide iseljavanje kao jedinu opciju za bolju budućnost.

Upozorenja iz Brisela

Evropska komisija je više puta upozorila bh. vlasti. Predsjednica EK, Ursula von der Leyen, naglasila je da “novac neće čekati” i da sredstva neće ostati rezervisana za zemlje koje ne ispunjavaju svoje obaveze. Ako BiH ne ispuni uslove, sredstva će biti preusmjerena državama koje djeluju brže i efikasnije, što znači da gubitak nije samo finansijski već i strateški, jer zemlja zaostaje u procesu evropskih integracija.

Ovo upozorenje više nije samo prijetnja – već je realnost. Prva tranša je već izgubljena, a nova se nalazi na ivici. Ako se trend nastavi, Bosna i Hercegovina bi mogla ostati potpuno isključena iz finansijskog paketa koji traje do 2027. godine, čime bi se ozbiljno ugrozio razvoj zemlje u narednim godinama.

Ima li nade?

Stručnjaci smatraju da još uvijek postoji šansa da se stvari pomaknu s mrtve tačke. Potrebna je politička volja, spremnost na kompromis i hitna koordinacija svih nivoa vlasti. Međutim, trenutna dinamika ne ulijeva optimizam, jer se pregovori otežu, a neslaganja unutar političkih partija blokiraju implementaciju reformi.

Ekonomisti upozoravaju da je svako odlaganje pogubno. Umjesto da koristi evropske fondove za razvoj, BiH rizikuje da se još više udalji od evropskog puta i prepusti susjedima da povuku najveći dio sredstava, čime se dodatno povećava ekonomska i politička nejednakost u regionu.

Bosna i Hercegovina na prekretnici

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi na kritičnoj prekretnici, gdje svaka odluka vlasti u narednim danima može imati dalekosežne posljedice po ekonomiju, društvo i međunarodni položaj zemlje. Ako vlasti ne usvoje Reformski plan i ne pošalju ga u Brisel do kraja septembra, zemlja će izgubiti novih 108 miliona eura, čime će ukupna šteta porasti na 216 miliona u manje od tri mjeseca. Ovaj gubitak nije samo finansijski problem – radi se o ozbiljnom udaru na ekonomski razvoj, investicioni ambijent i kredibilitet zemlje pred međunarodnom zajednicom.

Za građane, efekti bi bili direktno vidljivi. Manje investicija znači da se projekti u oblasti infrastrukture, obrazovanja i zdravstva odgađaju, dok mladi ljudi i dalje nemaju dovoljno prilika za zaposlenje i profesionalni razvoj. Uslovi za pokretanje novih preduzeća bi se dodatno otežali, što bi moglo dovesti do smanjenja broja radnih mjesta i pogoršanja životnog standarda. Dugoročno, ovakva situacija može povećati ekonomski jaz između BiH i zemalja u regionu koje već povlače sredstva iz evropskih fondova, čime Bosna i Hercegovina riskira da zaostane i u tehnološkom, i u infrastrukturnom i u obrazovnom smislu.

Za političare, ovo predstavlja ozbiljno upozorenje da bez odgovornosti, odlučnosti i spremnosti na kompromis nema napretka. Nastavak politike odugovlačenja, političkih blokada i međustranačkih sukoba direktno dovodi do gubitka povjerenja javnosti, ali i međunarodnih partnera. Ako se takva politika nastavi, Bosna i Hercegovina riskira dugoročnu izolaciju u procesima evropske pomoći i reformi, što bi moglo ugroziti i stabilnost unutar zemlje, ali i njenu poziciju u međunarodnim okvirima.

Pored finansijskih posljedica, ovakva situacija ima i šire društvene implikacije. Kada građani vide da vlasti ne uspijevaju ispuniti dogovorene obaveze i da se sredstva koja bi unaprijedila njihov život jednostavno gube, gubi se i povjerenje u institucije. Ovakvo stanje može dovesti do povećanja nezadovoljstva, apatije, pa čak i masovnijeg iseljavanja mladih ljudi u zemlje EU, što dugoročno dodatno oslabljava društvenu i ekonomsku strukturu BiH.

Iz međunarodne perspektive, evropski partneri pažljivo prate situaciju i jasno je da BiH gubi kredibilitet u očima institucija EU i međunarodnih finansijskih organizacija. Gubitak sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan nije samo trenutni problem – to je signal da Bosna i Hercegovina možda nije spremna da odgovorno koristi dostupne resurse i provodi reforme koje vode ka evropskim integracijama.

Stručnjaci ističu da je sada ključna koordinacija svih nivoa vlasti, uključujući državni, entitetski i kantonalni nivo, te hitna politička volja da se Reformski plan usvoji i pošalje u Brisel. Svako odlaganje dodatno pogoršava situaciju i povećava rizik od trajnog gubitka finansijskih sredstava, smanjenja investicija i usporavanja ekonomskog razvoja.

Bosna i Hercegovina se nalazi na raskršću između stagnacije i razvoja. Ako se odluči za odgovoran pristup i sprovede potrebne reforme, zemlja može povratiti kredibilitet i osigurati sredstva koja će unaprijediti infrastrukturu, obrazovanje, digitalizaciju i energetsku tranziciju. Ako, međutim, nastavi trenutna politika blokada i političke inertnosti, Bosna i Hercegovina riskira da ostane iza regiona, sa sve slabijim ekonomskim i institucionalnim kapacitetima.

Zaključno, trenutna situacija jasno pokazuje da je vrijeme od presudnog značaja. Bosna i Hercegovina mora prepoznati ozbiljnost gubitka evropskih sredstava, hitno usvojiti Reformski plan i poslati ga u Brisel, kako bi zemlja mogla iskoristiti priliku za razvoj, očuvanje radnih mjesta i jačanje svoje pozicije na putu ka EU. Svaka odluka u narednim danima oblikuje budućnost zemlje, a propuštanje ove šanse moglo bi imati posljedice koje će se osjećati decenijama.

Zaključak

Vrijeme ističe, a pitanje je hoće li bh. vlasti konačno prepoznati ozbiljnost situacije ili će dopustiti da se ponovo zatvore vrata koja je toliko teško otvoriti. Evropska sredstva nisu samo novac – ona su investicija u budućnost, u infrastrukturu, obrazovanje i privredu. Svaka izgubljena prilika znači da BiH zaostaje za susjedima, dok region ubrzano napreduje.

Ako se proces ne ubrza, Bosna i Hercegovina rizikuje da ostane na začelju evropskih integracija, sa stagnirajućom ekonomijom, smanjenim investicijama i gubitkom kredibiliteta pred međunarodnom zajednicom. Sada je ključna politička odgovornost, hitna koordinacija i spremnost da se konačno ispoštuju obaveze iz Reformske agende, kako bi zemlja mogla iskoristiti dostupna sredstva i osigurati bolju budućnost za svoje građane.

Ukupno, BiH se nalazi na prekretnici između stagnacije i razvoja, između gubitka i koristi. Svaka odluka u narednim danima ima dalekosežne posljedice, a evropski fondovi i finansijska podrška Plana rasta za Zapadni Balkan predstavljaju ključnu šansu koju zemlja ne smije propustiti.