Stižu čuvari iz sjene: Frontex raspoređen na granicama BiH

Dugogodišnji izazovi upravljanja granicom i migracijama na zapadnobalkanskoj ruti ulaze u novu fazu: agencija Frontex, zadužena za vanjske granice Evropske unije, planira rasporediti više od 100 službenika na ključnim graničnim mjestima i aerodromima Bosne i Hercegovine. Ovaj potez simbolizira intenzivniju saradnju između BiH i EU, ali nosi i brojne operativne i političke implikacije.

Pozadina: Zašto je BiH bila „bije la rijeka“ integraciji Frontexa

Bosna i Hercegovina je dugo bila jedina država na zapadnom Balkanu koja nije imala potpuni sporazum s Frontexom. U januaru 2025. godine, Vijeće Evropske unije je dalo zeleno svjetlo za potpisivanje operativnog sporazuma između EU i BiH.
Prema ovom sporazumu, Frontexovi timovi s izvršnim ovlaštenjima moći će biti raspoređeni na teritoriji BiH – zadatak koji dosad nije bio u praksi moguće izvesti. Sporazum omogućava zajedničke operacije u kojima sudjeluju pripadnici Frontexa i domaćih graničnih službi.

Direktor Granične policije BiH, Mirko Kuprešaković, u intervjuu je potvrdio da će Frontex biti raspoređen najkasnije do prve polovine novembra 2025. godine. 
Prema izvorima, više od 100 pripadnika Frontexa bit će raspoređeno od 31. oktobra 2025. godine na aerodrome i kopnene granične prijelaze BiH.

Operativni elementi: gdje, kada i kako

Plan je da službenici Frontexa djeluju na aerodromima i ključnim graničnim prijelazima – među njima prijelazi prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. 
Izvor iz Frontexa je kazao da će u početnoj fazi biti raspoređeno više od 100 policajaca iz različitih zemalja EU (Latvije, Belgije, Portugala i dr.), koji će nositi uniforme Frontexa i djelovati u saradnji s Graničnom policijom BiH.
Njihove aktivnosti obuhvatit će:

• kontrolu dokumenata i identiteta na ulasku u BiH,

• identifikaciju osoba koje pokušavaju nezakonito ući ili izći iz zemlje,

• tehničku i logističku podršku domaćim službama (vozila, dronovi, softver za biometrijsku identifikaciju). 
  Važno je naglasiti: iako će Frontexovi službenici biti na teritoriji BiH, oni djeluju u saradnji s domaćim organima i u skladu s pravnim okvirom BiH – sporazum jasno propisuje da djelovanje bude u skladu s nacionalnim zakonima.

Šta ovo znači za BiH – sigurnost, migracije, kredibilitet

Za Bosnu i Hercegovinu ovaj potez ima višestruke značaje:

• Sigurnosni aspekt: prisustvo profesionalnih ekipa Frontexa dodatno jača kapacitete BiH u borbi protiv ilegalnih migracija, krijumčarenja ljudi i prekograničnog kriminala.

• Tehnička podrška: BiH dobiva pristup modernoj opremi i tehnologiji koju Frontex koristi – što inače nije bila standardna praksa.

• Politički i reputacioni učinak: potpisivanje sporazuma i raspoređivanje timova označava da BiH želi i može biti pouzdan partner EU-a u regionu. To bi moglo pozitivno uticati na evropski put zemlje. Konsenzus među institucijama je da je ovo važan korak ka evropskim integracijama.

Međutim, nije sve bez izazova – skeptici ukazuju na to da sama prisutnost ne garantuje efikasnost. Bit će ključno kako će se operativno odraditi akcije, kako će domaće institucije sarađivati i kako će se komunicirati s lokalnim zajednicama.

Izazovi i otvorena pitanja

Iako su očekivanja visoka, predstoji nekoliko konkretnih izazova:

• Jasna nadležnost i prava: u BiH političke i entitetske nadležnosti su često kompleksne. Treba jasno definirati ko ima kontrolu nad Frontexovim operacijama.

• Integracija s domaćim službama: djelovanje mora biti usklađeno s GP BiH i drugim institucijama – koordinacija je presudna.

• Akceptacija lokalnog stanovništva i zajednica: prisustvo stranih službenika na granicama može izazvati reakcije – važno je da se objasni svrha i prednosti za BiH.

• Dugoročna održivost: bit će pitanje koliko će ova mjera biti trajna, kako će biti finansirana i hoće li se razviti domaći kapaciteti da nakon vremena preuzmu odgovornost.

Šta slijedi – planovi za naredni period

Kako je izjavila državna institucija: raspoređivanje službenika kreće od kraja oktobra – početka novembra 2025. godine. 
Također, bit će interesantno pratiti:

• koje granične prijelaze će biti prioritetno pokrivene – prelazi s najvećim pritiskom migranata ili prekogranične rute koje su ranije bile problematične.

• kakvi će biti rezultati u smislu smanjenja ilegalnih prelazaka – EU-statistike pokazuju znatan pad u regiji nakon intenzivnije saradnje.

• kako će institucije BiH izvještavati javnost – transparentnost i izvještavanje mogu podići povjerenje javnosti u ovaj proces.