Jedan sastanak – dva različita saopćenja. I upravo ta razlika, prema diplomatskim izvorima, otkriva mnogo više nego što se na prvi pogled čini.
Jutros je održan sastanak predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZ BiH) s otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Johnom Ginkelom. Povod – projekt plinovoda Južna interkonekcija. No, način na koji je sastanak predstavljen javnosti iz dvije institucije govori o ozbiljnom raskoraku u percepciji prioriteta.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Iz kabineta Borjane Krišto poručeno je da je sastanak održan u okviru redovnih godišnjih susreta, uz razmjenu informacija o aktuelnim aktivnostima, pri čemu je “poseban naglasak stavljen na projekt Južne interkonekcije”. Ton saopćenja bio je smiren, bez naglašene hitnosti.
S druge strane, Američka ambasada poslala je znatno konkretniju i oštriju poruku. U njihovom saopćenju jasno se navodi da se razgovaralo o narednim koracima na nacrtu međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, s ciljem omogućavanja isporuke pouzdanog američkog LNG gasa u BiH preko Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Razlika je očita. Dok domaće saopćenje ostavlja dojam da se radi o dugoročnom projektu bez vremenskog pritiska, poruka iz Ambasade SAD jasno ukazuje na urgentnost i geopolitički značaj Južne interkonekcije.
Prema informacijama do kojih je došao Fokus iz više diplomatskih izvora, a koje su, kako se navodi, predočene i predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću, Sjedinjene Američke Države više neće čekati na političke zahtjeve i uslovljavanja vezana za implementaciju ovog projekta.
Politika
DRUGA PENZIJA U ISTOM MJESECU! Penzioneri u ovom dijelu BiH sutra dobijaju novu isplatu
29.12.2025. u 14:44
Izvori navode da je previše vremena već izgubljeno, a da je prolongiranju realizacije projekta, u obliku u kojem je usvojen u Parlamentu Federacije BiH, značajno doprinijela i politika HDZ-a BiH, uz podršku zvaničnog Zagreba. Kao jedan od faktora navodi se i uloga hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Poznato je da je HDZ BiH kroz kadrove u javnim institucijama na više nivoa vlasti usporavao primjenu Zakona o Južnoj interkonekciji, insistirajući na izbacivanju BH Gasa kao ključnog nosioca projekta. Umjesto toga, cilj je bio formiranje novog preduzeća sa sjedištem u Mostaru, pod kontrolom stranačkih kadrova.
U posljednje vrijeme pojavio se i prijedlog o podjeli upravljanja plinovodom na tri dijela – između BH Gasa, novoosnovanog preduzeća u Mostaru i hrvatskog Plinacra. Međutim, prema istim izvorima, ni ova opcija više nije na stolu zbog, kako se navodi, politike “sve ili ništa”.
Dodatni signal Amerikancima o izostanku političke volje za kompromis stigao je nakon što je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH) uputila Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji.
Prema diplomatskim procjenama, SAD trenutno u Bosni i Hercegovini imaju jedan jasan prioritet – realizaciju projekta Južne interkonekcije, bez daljnjih političkih blokada i odgađanja.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.