EU bi Trampu mogla uzvratiti alatom koji dosad nikad nije korišten

Evropska unija i njene članice nalaze se pred jednim od najvećih diplomatskih i ekonomskih izazova u novijoj historiji. Američki predsjednik Donald Tramp uputio je direktne prijetnje uvođenjem drastičnih carina, što je primoralo Brisel da razmotri upotrebu svog najjačeg ekonomskog oružja – Instrumenta za borbu protiv prisile (ACI).

Povod sukoba: Arktik i “slučaj Grenland”

Donald Tramp je poslao oštru poruku Briselu, poručivši da se Evropa treba baviti ratom u Ukrajini, a ne situacijom na Grenlandu. On nastoji pod svaku cijenu preuzeti ovaj arktički otok, koji je u sastavu Kraljevine Danske.

U sklopu tog pritiska, najavljene su sljedeće mjere:

• Od 1. februara: Uvođenje carina od 10 posto za osam evropskih zemalja (od kojih je šest u EU) koje su slale vojsku na vježbe na Grenland.

• Od 1. juna: Povećanje carina na 25 posto.

• Trajanje: Mjere ostaju na snazi sve dok Sjedinjene Američke Države ne dobiju kontrolu nad otokom.

Šta je “Instrument protiv prisile” (ACI)?

Poznat i pod nadimkom “trgovinska bazuka”, ACI je pravni alat usvojen u decembru 2023. godine. Njegova osnovna svrha je odbrana Evropske unije od ekonomskih ucjena trećih država koje pokušavaju prisiliti Brisel da promijeni svoje političke stavove. Trampova najava carina se smatra školskim primjerom takve gospodarske prisile.

Lekcija iz prošlosti: Primjer Litvanije Kao direktan povod za kreiranje ovog alata poslužio je sukob Kine i Litvanije iz 2021. godine. Peking je tada potpuno blokirao litvanske proizvode i vršio pritisak na globalne kompanije jer je Litvanija dozvolila otvaranje Tajvanskog predstavništva. Upravo takve situacije ACI treba spriječiti u budućnosti.

Odgovor Brisela: Šta sve EU može poduzeti?

Ukoliko pregovori s Vašingtonom ne urode plodom, EU može aktivirati niz protumjera:

1. Carinske barijere: Povećanje poreza na uvoz američke robe.

2. Trgovinske restriktivne mjere: Ograničavanje uvoza i izvoza specifičnih proizvoda.

3. Finansijska blokada: Ograničavanje pristupa tržištu usluga (finansijskih i digitalnih).

4. Investicioni zid: Zabrana stranih ulaganja ili isključenje kompanija iz javnih nabavki.

Kako izgleda proces aktivacije?

Procedura je strogo definisana kako bi se izbjegle ishitrene odluke:

• Ispitivanje: Evropska komisija pokreće istragu (sama ili na zahtjev članice) koja traje četiri mjeseca.

• Utvrđivanje prisile: Prijedlog se šalje Vijeću EU-a.

• Glasanje: Potrebna je kvalificirana većina (15 država članica koje čine 65% stanovništva EU-a). Vijeće ima 8 do 10 sedmica za odluku.

• Konsultacije: Prije uvođenja sankcija, EU mora ponuditi trećoj državi priliku da mirnim putem obustavi ucjenu.

Zaključak: Primarni cilj ovog instrumenta nije ratovanje, već odvraćanje. Brisel se nada da će samo postojanje “trgovinske bazuke” biti dovoljno da Donald Tramp odustane od ekonomskih ucjena usmjerenih ka evropskim saveznicima.