Tko će naslijediti Vujčića na čelu HNB-a?

Odlazak Borisa Vujčića s čela Hrvatske narodne banke ponovno je otvorio jednu od najvažnijih ekonomskih rasprava u Hrvatskoj – tko će voditi središnju banku u razdoblju kada građane i dalje najviše zabrinjavaju inflacija, rast cijena, kamatne stope i životni standard.

Nakon više od deset godina na čelu HNB-a, Boris Vujčić uskoro odlazi u Frankfurt gdje 1. lipnja preuzima novu funkciju potpredsjednika Europske središnje banke. Njegov odlazak ne predstavlja samo promjenu na jednoj od najvažnijih financijskih funkcija u državi, već i trenutak u kojem se ponovno propituje dosadašnja monetarna politika Hrvatske, odnos prema bankama, ali i učinkovitost institucija tijekom razdoblja najveće inflacije posljednjih desetljeća.

U političkim krugovima već su počele rasprave o tome tko bi mogao naslijediti Vujčića, a oporba koristi ovu tranziciju kako bi otvorila pitanja koja su se godinama gomilala oko rada Hrvatske narodne banke.

Vujčić odlazi u Europsku središnju banku

Saborski Odbor za imenovanja donio je odluku o razrješenju Borisa Vujčića s mjesta guvernera HNB-a zbog njegova skorog odlaska na novu europsku funkciju.

Sam Vujčić potvrdio je da se pripreme za novu dužnost već odvijaju.

„Prvog lipnja postajem potpredsjednik Europske središnje banke, tako da sada imam dva ureda koja već surađuju. Ovaj u HNB-u i onaj u Europskoj središnjoj banci su u tranziciji, stoga je veselo, ima dosta posla“, izjavio je Vujčić.

Njegov odlazak mnogi vide kao potvrdu međunarodnog ugleda koji je stekao tijekom vođenja Hrvatske narodne banke, posebno nakon uvođenja eura i ulaska Hrvatske u europodručje. Međutim, dio političke scene smatra da iza službenih pohvala ostaju brojna neodgovorena pitanja.

Kritike oporbe na račun HNB-a

Oporbene stranke već godinama kritiziraju rad HNB-a, a Vujčićev odlazak ponovno je otvorio prostor za oštre političke poruke.

Predsjednik Mosta Nikola Grmoja iznio je vrlo kritičan stav prema dosadašnjem guverneru.

„To je čovjek koji je radio za sebe, za banke i za interese određenih moćnih skupina u hrvatskom društvu. Nikad nije radio za hrvatske interese, za hrvatske ljude. On je slika i prilika kadroviranja Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. Milanović ga je izmislio, a Plenković posvojio“, rekao je Grmoja.

U SDP-u pak smatraju da je najveći problem bio izostanak otvorene komunikacije sa Saborom tijekom razdoblja snažnog rasta cijena.

Boris Lalovac poručio je kako HNB nije dovoljno odgovarao na pitanja javnosti u vrijeme kada je inflacija snažno pogodila građane.

„On je biran u Saboru, ne na cesti, sa strane. Mandat mu daje parlament, a nepojavljivanje u parlamentu četiri godine dok je bila najveća inflacija za mene je sramota“, izjavio je Lalovac.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić također je komentirao odnos HNB-a prema javnosti i političkim institucijama.

„Kolege Lalovac i Bakić više su puta u zadnje četiri godine prozivali i pozivali HNB da dođe u Sabor na razgovor. Naravno da su svi dionici hrvatskog političkog društva, pri čemu mislim na vlast i instrumente koje je imala, mogli učiniti nešto više, a moje je pitanje zašto to nisu napravili. Postoje samo dva odgovora – ne želim jer sam strani plaćenik ili ne znam“, rekao je Hajdaš Dončić.

Rasprava o inflaciji ponovno u fokusu

Jedna od glavnih tema političkih rasprava posljednjih godina bila je upravo inflacija. Građani su se suočili s rastom cijena hrane, energenata, stanovanja i usluga, dok su političke stranke često prozivale HNB zbog, kako tvrde, presporih reakcija.

Kritičari smatraju da je Hrvatska narodna banka trebala ranije upozoravati na opasnosti inflacije i aktivnije sudjelovati u javnim raspravama o posljedicama poskupljenja.

S druge strane, dio ekonomista ističe da su inflatorni pritisci bili globalni problem uzrokovan pandemijom, energetskom krizom i ratom u Ukrajini te da mogućnosti nacionalnih središnjih banaka unutar europodručja imaju određena ograničenja.

Ipak, politička odgovornost postala je jedna od ključnih tema nakon što su cijene u Hrvatskoj rasle brže nego u dijelu drugih članica Europske unije.

Hoće li se promjenom guvernera promijeniti i politika?

Pitanje koje se sada najčešće postavlja jest hoće li nova osoba na čelu HNB-a donijeti drukčiji pristup monetarnoj politici.

Nikola Grmoja smatra da sama promjena osobe neće biti dovoljna.

„Koga će sada postaviti, hrvatskim je građanima apsolutno svejedno. Tu gotovo da nema nikakve razlike jer znamo da će provoditi gotovo iste politike. Da bi se promijenila politika HNB-a, potrebno je mijenjati vlast“, izjavio je.

S druge strane, Boris Vujčić naglašava kako je najvažnije da novi guverner ili guvernerka bude stručna osoba s iskustvom u području financija i središnjeg bankarstva.

„To mora biti osoba koja je prvenstveno stručnjak. Dakle, netko tko poznaje materiju kojom će se baviti, tko poznaje središnje bankarstvo“, rekao je Vujčić.

Sve češće se spominje mogućnost prve guvernerke

U političkim i ekonomskim krugovima posljednjih dana sve se više govori o mogućnosti da Hrvatska narodna banka prvi put dobije ženu na čelu institucije.

Boris Lalovac smatra da je vrijeme za takav potez.

„Mislim da je došlo vrijeme za ženu. Kao prvu vidim gospođu Švaljek, zato što je zadnji put u Saboru vrlo korektno, na prizemljen i ljudski način, raspravljala o inflaciji“, izjavio je Lalovac.

Ime Sandre Švaljek posljednjih se dana često spominje među mogućim kandidatima, iako službene potvrde još nema.

Vlada zasad ne otkriva favorite

Iz vladajuće većine još nema službenih informacija o mogućim kandidatima za novog guvernera HNB-a. Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je kako među imenima koja se spominju vidi kvalitetne stručnjake.

„Nemam favorita. Sva imena iz HNB-a koja su se promovirala u javnosti, moji dragi kolege, sjajne su osobe i stručnjaci. Tko god od njih bude izabran na tu funkciju, siguran sam da će svoj posao obavljati profesionalno i dobro“, rekao je Ćorić.

Dodao je kako bi odluka trebala biti donesena vrlo brzo.

„Saborska većina promišljat će o potencijalnim kandidatima i vjerujem da će u narednim danima, odnosno sljedeći tjedan, izaći s imenima. Vjerujem da će 1. lipnja biti inaugurirana nova osoba na poziciju guvernera, odnosno guvernerke HNB-a“, kazao je ministar.

HNB u trenutku velikih ekonomskih izazova

Tko god preuzme vodstvo Hrvatske narodne banke, suočit će se s nizom ozbiljnih izazova.

Inflacija je i dalje jedna od najvažnijih tema za građane, a kamatne stope ostaju pod povećalom zbog rasta troškova kredita i zaduživanja. Uz to, pitanje stabilnosti financijskog sustava, dostupnosti stanovanja i gospodarskog rasta nastavlja dominirati ekonomskim raspravama.

Hrvatska se nakon uvođenja eura nalazi u novom monetarnom okviru, što znači da HNB sada djeluje unutar sustava Europske središnje banke. Upravo zbog toga dio stručnjaka smatra da će novi guverner imati nešto drukčiju ulogu nego ranije, s većim fokusom na financijsku stabilnost i koordinaciju s europskim institucijama.

Istovremeno, politički pritisci neće nestati. Građani očekuju odgovore na pitanja o rastu cijena, bankarskim naknadama i kreditima, dok političke stranke pokušavaju monetarnu politiku pretvoriti u jednu od važnijih tema uoči budućih izbora.

Fokus javnosti ponovno na ekonomiji

Promjena na čelu HNB-a događa se u trenutku kada ekonomija ponovno dominira političkim raspravama u Hrvatskoj. Nakon godina obilježenih pandemijom, inflacijom i energetskom krizom, građani sve više prate teme poput cijena hrane, troškova života i rada financijskih institucija.

Nova osoba na čelu Hrvatske narodne banke zato neće imati samo tehničku ili administrativnu ulogu. Očekivanja javnosti bit će velika, a svaki potez promatrat će se kroz pitanje može li Hrvatska osigurati stabilnije gospodarstvo i bolji životni standard građana.

U narednim danima trebalo bi postati poznato tko će preuzeti jednu od najvažnijih funkcija u hrvatskom financijskom sustavu, a izbor novog guvernera ili guvernerke mogao bi imati važan utjecaj na ekonomsku politiku zemlje u godinama koje dolaze.