Sisačka željezara mogla bi ponovno postati jedno od najvažnijih industrijskih središta Hrvatske. Poduzetnik Danko Končar postigao je načelni dogovor o preuzimanju pogona, a planirana investicija procjenjuje se na oko 200 milijuna eura.
Ako budu završene sve potrebne procedure, proizvodnja bi se ponovno pokrenula uz modernu tehnologiju, otvaranje novih radnih mjesta i fokus na domaće te europsko tržište.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Nova prilika za hrvatsku industriju
Prema informacijama iz Končarova tima, Sisačku željezaru od talijanske tvrtke ABS iz grupacije Danieli trebala bi preuzeti međunarodna metalurška grupacija Afarak Group. Preuzimanje bi provelo novoosnovano društvo Afarak Steel Zagreb Hrvatska, koje stoji iza ovog investicijskog projekta.
Vrijednost planirane investicije iznosi oko 200 milijuna eura, što ovaj projekt svrstava među najveća industrijska ulaganja u Hrvatskoj posljednjih godina.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Pokretanje proizvodnje predviđeno je nakon završetka svih regulatornih i administrativnih postupaka, a proizvodni proces temeljit će se na suvremenoj “mini mill” tehnologiji koju razvija talijanski Danieli, jedan od vodećih svjetskih proizvođača opreme za metaluršku industriju.
Nova tehnologija omogućava energetski učinkovitiju proizvodnju čelika korištenjem recikliranog metalnog otpada iz kojeg se proizvode armatura, građevinske šipke i čelična žica namijenjena građevinskom sektoru.
Plan uključuje povećanje proizvodnje i nova radna mjesta
Sisačka željezara ne posluje od 2024. godine, a plan njezina ponovnog pokretanja predviđa ugradnju nove proizvodne linije za betonsko željezo te povećanje ukupnog kapaciteta na približno 500 tisuća tona godišnje.
Za razliku od ranijeg modela poslovanja, kada je većina proizvodnje završavala na izvoznim tržištima, novi plan predviđa snažnije usmjerenje prema hrvatskom i europskom tržištu.
To bi moglo imati značajan učinak na domaće građevinarstvo jer Hrvatska trenutno uvozi gotovo cjelokupne potrebe za građevinskim čelikom, procijenjene na oko 400.000 tona godišnje.
Povećanje domaće proizvodnje moglo bi smanjiti ovisnost o uvozu, skratiti rokove isporuke građevinskim tvrtkama te zadržati veću dodanu vrijednost unutar hrvatskog gospodarstva.
Projekt bi mogao potaknuti razvoj cijele regije
Osim same proizvodnje, projekt uključuje otvaranje novih radnih mjesta te jačanje brojnih pratećih djelatnosti poput prijevoza, logistike, održavanja industrijske opreme i reciklaže metala.
Hrvatska
DHMZ OBJAVIO NOVO UPOZORENJE! Vrijeme se naglo mijenja, građanima poslano važno upozorenje
8h 58min
Očekuje se da bi ponovno pokretanje željezare moglo pozitivno utjecati na gospodarstvo Siska i okolice, a investitori vjeruju kako bi dio stručnih radnika koji su posljednjih godina napustili industriju mogao ponovno pronaći zaposlenje u svom gradu.
Takvi projekti imaju i širi gospodarski značaj jer potiču razvoj lokalnih dobavljača, povećavaju industrijsku proizvodnju te stvaraju dodatnu vrijednost kroz domaću preradu sirovina.
Končar: Hrvatska mora ponovno graditi svoju industriju
“Hrvatska je desetljećima gradila svoje gospodarstvo na industriji i proizvodnji, a Sisak je bio jedno od njezinih najvažnijih središta. Vjerujem da je došlo vrijeme da ponovno počnemo stvarati, izvoziti i razvijati vlastite proizvodne kapacitete. Željezara nije samo poslovni projekt nego ulaganje u industrijsko znanje, radna mjesta i dugoročnu gospodarsku otpornost zemlje”, poručio je Danko Končar.
Dodao je kako pozdravlja inicijativu Ministarstva gospodarstva i Vlade o osnivanju fonda za reindustrijalizaciju koji bi trebao poduprijeti upravo ovakve projekte.
Zašto je ovaj projekt važan za Hrvatsku
Posljednjih desetljeća Hrvatska je izgubila značajan dio svoje teške industrije, dok su mnogi proizvodni pogoni ugašeni ili smanjili kapacitete. Istodobno su rasle potrebe za uvozom industrijskih proizvoda, osobito građevinskog čelika.
U europskim državama posljednjih godina sve se više govori o važnosti strateške industrijske proizvodnje, posebno nakon poremećaja u globalnim opskrbnim lancima i rasta geopolitičkih napetosti. Upravo zato mnoge zemlje ulažu u jačanje domaćih proizvodnih kapaciteta kako bi smanjile ovisnost o uvozu.
Ako se projekt u Sisku realizira prema planu, mogao bi postati jedan od najvažnijih primjera reindustrijalizacije u Hrvatskoj te pokazati kako moderna proizvodnja može biti konkurentna i ekološki učinkovitija nego u prošlosti.
Što slijedi
Prije početka proizvodnje potrebno je dovršiti postupak preuzimanja te ishoditi sve potrebne dozvole i regulatorna odobrenja. Nakon toga uslijedit će modernizacija proizvodnih pogona i priprema nove proizvodne linije.
Hoće li Sisak ponovno postati jedno od središta hrvatske metalurške industrije, ovisit će o uspješnoj provedbi cijelog projekta, ali i kretanjima na europskom tržištu čelika u narednim godinama.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.