Premijer Andrej Plenković posljednjih se dana našao u središtu rasprava nakon što je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa pokrenuo inicijativu za moguće otvaranje diplomatskog kanala između Europske unije i Rusije. Iako službene odluke još nema, u političkim krugovima već se nagađa kakve bi posljedice taj potez mogao imati za buduće odnose unutar Europske unije.
Riječ je o temi koja je izazvala različite reakcije među europskim čelnicima, a dio analitičara smatra da bi eventualni razvoj događaja mogao otvoriti prostor i za jačanje uloge pojedinih iskusnih europskih lidera u budućim diplomatskim procesima.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Različiti stavovi europskih čelnika
Prema dostupnim informacijama, Antonio Costa predložio je uspostavljanje izravnog komunikacijskog kanala između Bruxellesa i Moskve kako bi se ispitale mogućnosti budućih pregovora o okončanju rata u Ukrajini.
Inicijativa je izazvala nezadovoljstvo dijela europskih lidera, ponajprije zato što o njoj prethodno nisu bili obaviješteni niti su zajednički raspravljali prije nego što je ideja predstavljena.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Dok su pojedine države izrazile spremnost za razgovor o diplomatskom pristupu, druge smatraju da sadašnji politički i sigurnosni uvjeti ne omogućavaju otvaranje takvog procesa.
Plenković zauzeo oprezan stav
Za razliku od pojedinih europskih čelnika koji su otvoreno kritizirali Costin potez, hrvatski premijer Andrej Plenković zauzeo je znatno suzdržaniji pristup.
Prema njegovoj ocjeni, kontakti između diplomatskih predstavnika u ovakvim okolnostima nisu neuobičajeni te ih nije smatrao spornima.
“Ne vidim ništa problematično u tome što je vanjskopolitički savjetnik predsjednika Europskog vijeća obavio jedan ili dva telefonska razgovora. To je sasvim prirodno i normalno u ovim okolnostima”, rekao je Andrej Plenković.
Takva izjava protumačena je kao pokušaj zadržavanja diplomatske ravnoteže u trenutku kada među državama članicama još ne postoji jedinstven stav o mogućim pregovorima.
Iskustvo koje ga svrstava među poznata europska imena
Plenković već godinama pripada skupini najdugovječnijih premijera među državama članicama Europske unije. Prije dolaska na čelo hrvatske Vlade bio je zastupnik u Europskom parlamentu, gdje je radio na pitanjima vezanim uz Ukrajinu i europsku vanjsku politiku.
U Bruxellesu ga smatraju političarem koji dobro poznaje funkcioniranje europskih institucija, što mu daje određenu diplomatsku težinu u raspravama o budućnosti Unije.
Ipak, važno je naglasiti da nema službene odluke niti potvrde da bi Plenković mogao postati glavni europski pregovarač s Moskvom. Takve tvrdnje zasad ostaju u domeni političkih analiza i medijskih nagađanja.
Moguće prepreke u slučaju pregovora
Kada bi Europska unija jednog dana imenovala poseban pregovarački tim za kontakte s Rusijom, izbor osoba bio bi iznimno osjetljivo političko pitanje.
Plenković je tijekom rata u Ukrajini snažno podržavao teritorijalni integritet Ukrajine te je hrvatska Vlada pružala vojnu, humanitarnu i političku pomoć Kijevu. Upravo zbog toga dio analitičara smatra da bi Moskva teško prihvatila hrvatskog premijera kao neutralnog posrednika.
S druge strane, njegovo dugogodišnje iskustvo u europskim institucijama moglo bi predstavljati prednost unutar same Europske unije.
Budućnost europskih funkcija ostaje otvorena
Rasprava oko Costine inicijative ponovno je otvorila pitanje budućih kadrovskih promjena u vrhu Europske unije.
U idućim godinama očekuju se nove rotacije na vodećim europskim funkcijama, zbog čega se već sada spominju imena političara koji bi mogli preuzeti neke od najvažnijih dužnosti u Bruxellesu.
Hoće li među njima biti i hrvatski premijer, ovisit će prije svega o političkim dogovorima država članica, odnosima unutar europskih institucija te razvoju rata u Ukrajini.
Za sada ostaje činjenica da je riječ o mogućim scenarijima, a ne o službenim odlukama ili potvrđenim kandidaturama.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.