Stručnjak upozorava Hrvate: “Hrana bi mogla poskupjeti i do 20 posto”

Toplinski valovi i suša sve više prijete poljoprivredi, a stručnjaci upozoravaju da bi posljedice građani mogli osjetiti kroz skuplju hranu ukoliko se ekstremni vremenski uvjeti nastave i naredne godine.

Sve učestaliji toplinski valovi i dugotrajna sušna razdoblja ponovo su otvorili pitanje koliko je hrvatska poljoprivreda spremna odgovoriti na klimatske promjene. Visoke temperature posljednjih sedmica ostavljaju posljedice na brojnim poljoprivrednim kulturama, dok stručnjaci ističu da će budućnost proizvodnje uveliko zavisiti od prilagodbe novim vremenskim uslovima.

Profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić smatra da rješenje nije u napuštanju tradicionalnih kultura poput kukuruza i pšenice, već u modernizaciji proizvodnje, primjeni novih tehnologija i odabiru otpornijih sorti koje bolje podnose sušu i visoke temperature.

Prilagodba umjesto odustajanja

Prema njegovim riječima, klimatske promjene zahtijevaju drugačiji pristup poljoprivredi, ali ne i potpuno odricanje od kultura koje se godinama uzgajaju na ovim prostorima.

Ističe da proizvođači mogu unaprijediti način obrade zemljišta, koristiti otpornije kultivare te prilagoditi tehnologiju proizvodnje kako bi smanjili posljedice dugotrajnih suša.

Sve češće se u javnosti pojavljuju rasprave o mogućnosti uzgoja egzotičnih biljaka u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, no profesor smatra da takve ideje više služe kao upozorenje koliko su klimatske promjene ozbiljne nego kao stvarni pravac razvoja domaće poljoprivrede.

Voda postaje najvažniji resurs

Posebno naglašava važnost racionalnog upravljanja vodnim resursima.

Kako objašnjava, voda nije potrebna samo za piće ili navodnjavanje usjeva. Svaki proizvod koji svakodnevno koristimo zahtijeva određenu količinu vode tokom proizvodnog procesa, što se naziva vodni otisak.

Prema procjenama, svaki stanovnik dnevno indirektno potroši približno 3.000 litara vode kroz hranu, odjeću i druge proizvode koje koristi.

Upravo zbog toga, odgovorno upravljanje vodnim resursima smatra jednim od ključnih izazova u narednim godinama.

Hoće li hrana poskupjeti?

Govoreći o mogućem rastu cijena hrane, Grgić smatra da građani ove godine ne bi trebali očekivati značajnija poskupljenja izazvana poljoprivrednom proizvodnjom.

Podsjeća da konačnu cijenu prehrambenih proizvoda određuju brojni faktori, među kojima su energenti, transport, prerada i logistika, a ne samo cijena sirovina.

Međutim, upozorava da bi situacija mogla biti znatno drugačija ukoliko se ekstremne vremenske prilike nastave i naredne godine.

Ako bi Hrvatsku i širu regiju pogodila još jedna godina obilježena sušom i visokim temperaturama, postoji mogućnost da cijene pojedinih poljoprivrednih proizvoda porastu i do 20 posto, što bi se potom odrazilo i na cijene hrane u trgovinama.

Ističe da trenutno nema razloga za paniku jer tržište funkcioniše zahvaljujući velikim evropskim i svjetskim tokovima trgovine hranom.

Hrvatska još ima stabilnu opskrbu

Profesor podsjeća da Hrvatska danas dio voća i povrća uvozi iz drugih država Evropske unije, ali i iz zemalja izvan Unije, što trenutno doprinosi stabilnosti ponude na tržištu.

Upravo zbog toga ovogodišnja suša, iako predstavlja izazov za proizvođače, ne bi trebala izazvati ozbiljne nestašice niti nagli rast cijena.

Ipak, upozorava da nijedna država nije potpuno zaštićena ukoliko se klimatski ekstremi nastave na širem evropskom području.

Kakva je situacija sa suncokretom?

Govoreći o ovogodišnjoj proizvodnji, Grgić navodi da je suncokret jedina ratarska kultura čije su površine povećane u odnosu na prošlu godinu.

Upravo se čita: Hrvatska Plenkovićevi partneri ne skrivaju ambicije, kreće nova faza većine: Doznajemo što traže 1 dan

S druge strane, površine pod kukuruzom i sojom nešto su manje.

Objašnjava kako je suncokret posebno osjetljiv tokom cvatnje i nalijevanja zrna. Ako se sušni period nastavi bez padavina, prinosi bi mogli biti manji, što bi prije svega pogodilo same proizvođače kroz niže prihode.

S druge strane, ukoliko najavljene padavine stignu na vrijeme, očekuje se da će štete biti znatno manje.

Profesor dodaje da Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u proizvodnji suncokreta, kukuruza i soje, zbog čega ne očekuje ozbiljnije poremećaje na domaćem tržištu.

Država nije jedini odgovorni faktor

Govoreći o prilagodbi klimatskim promjenama, Grgić smatra da odgovornost ne leži isključivo na državi.

Ističe kako uspjeh zavisi od zajedničkog djelovanja države, poljoprivrednika te naučne zajednice.

Država kroz različite programe može poticati modernizaciju proizvodnje, dok proizvođači trebaju ulagati u nove tehnologije, a stručnjaci razvijati otpornije sorte biljaka i efikasnije metode proizvodnje.

Potrebno okrupnjavanje proizvodnje

Jedan od najvećih problema hrvatske poljoprivrede, smatra Grgić, i dalje predstavlja usitnjenost proizvodnih gospodarstava.

Podsjeća da u Hrvatskoj djeluje oko 160 hiljada poljoprivrednih proizvođača, većinom porodičnih gospodarstava.

Bez okrupnjavanja proizvodnje i jačanja konkurentnosti teško je očekivati značajniji napredak sektora, posebno u vremenu kada klimatske promjene dodatno povećavaju troškove proizvodnje.

Poljoprivreda mora biti isplativa

Na kraju profesor naglašava da se savremena poljoprivreda više ne može posmatrati kroz romantičnu sliku života na selu.

Kako kaže, mladi će ostati u ovom sektoru samo ukoliko od poljoprivrede mogu ostvariti pristojan prihod i sigurnu egzistenciju.

Prema njegovom mišljenju, upravo ekonomska održivost predstavlja ključ razvoja domaće poljoprivrede u narednim godinama, dok će prilagodba klimatskim promjenama biti jedan od najvećih izazova za cijeli sektor.