Arapske zemlje sve manje vjeruju Trumpu: Razmatraju nove sigurnosne saveznike
Sve veće nezadovoljstvo američkom politikom prema Iranu širi se među tradicionalnim saveznicima Washingtona na području Perzijskog zaljeva, navodi The Washington Post. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt i Bahrein, prema izjavama više arapskih i zapadnih zvaničnika, sve ozbiljnije preispituju koliko se mogu osloniti na Sjedinjene Američke Države u trenutku kada rat s Iranom ne pokazuje znakove brzog završetka.
Kako navodi američki list, frustracija prema Washingtonu posebno je porasla zbog poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je posljednjih sedmica više puta prijetio Iranu, a zatim ublažavao stavove i pozivao se na napredak u diplomatskim pregovorima.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Prema sagovornicima Washington Posta, takva politika u zemljama Zaljeva sve se češće opisuje kao nepredvidiva i haotična. Pojedine države zbog toga počinju razmatrati mogućnost širenja svojih sigurnosnih i odbrambenih partnerstava.
Sve više pitanja o američkom vojnom prisustvu
Zemlje Perzijskog zaljeva i dalje se u velikoj mjeri oslanjaju na Washington. Sjedinjene Američke Države ostaju jedan od njihovih najvažnijih sigurnosnih partnera i ključnih dobavljača vojne opreme.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Katar i Bahrein na svojoj teritoriji imaju velike američke vojne baze, dok su američke snage prisutne i u drugim zemljama regije.
Ipak, prema informacijama do kojih je došao Washington Post, u nekim prijestolnicama počelo se razgovarati o tome koliko je dugoročno korisno zadržavati tako veliko američko vojno prisustvo.
Jedan zvaničnik iz Zaljeva, koji je govorio anonimno, poručio je da su SAD prema njegovom mišljenju započele rat, dok posljedice sukoba sada najviše osjećaju zemlje u regiji.
S druge strane, iz Bijele kuće odbacuju tvrdnje da se odnosi s arapskim saveznicima ozbiljno pogoršavaju. Američki zvaničnik rekao je da Trump ima “izvanredne odnose” sa partnerima u Zaljevu i da Washington ostaje u redovnom kontaktu sa svojim regionalnim saveznicima.
Novi sporazum poslao poruku Washingtonu
Jedan od znakova promjene pristupa jeste sporazum o međusobnoj odbrani koji su prošle sedmice potpisali Saudijska Arabija, Turska i Pakistan.
Visoki evropski zvaničnik ocijenio je da je taj dogovor ujedno bio i signal Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovim riječima, tri velike muslimanske države pokušavaju diversificirati svoja sigurnosna i odbrambena partnerstva jer smatraju da oslanjanje samo na Washington više nije dovoljno.
To, međutim, ne znači da su zemlje Zaljeva spremne prekinuti dugogodišnja savezništva sa SAD-om. Njihove vojske, oružane snage i sigurnosni sistemi i dalje su u velikoj mjeri povezani s američkom tehnologijom, obavještajnim podacima, naoružanjem i vojnom podrškom.
Saudijska Arabija pod posebnim pritiskom
Posebno složena situacija je u Saudijskoj Arabiji.
Kraljevstvo je posljednjih mjeseci bilo izloženo napadima iz više pravaca, uključujući Iran i oružane grupe koje podržava Teheran.
Huti iz Jemena također su u više navrata napadali saudijsku energetsku infrastrukturu. Istovremeno, zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno je zakompliciralo položaj Saudijske Arabije, koja se zbog toga više oslanja na svoje luke na Crvenom moru za izvoz nafte.
Upravo zbog toga Rijad ima snažan interes da se sukob što prije završi.
Promjena raspoloženja u Abu Dhabiju i Rijadu
Prema riječima evropskog zvaničnika citiranog u tekstu, neke zemlje Zaljeva u početku nisu bile potpuno protiv rata.
U Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima postojala je procjena da bi brza i odlučujuća pobjeda mogla donijeti određene sigurnosne koristi.
Međutim, kako se sukob produžavao, takvo razmišljanje počelo se mijenjati.
Posebno je problematično bilo to što Iran nije pokazao znakove brzog slabljenja, dok se istovremeno nije otvorio Hormuški moreuz. Zemlje Zaljeva tako su se našle u situaciji u kojoj trpe posljedice rata, a nemaju kontrolu nad njegovim tokom.
Analitičari smatraju da je upravo to jedan od glavnih razloga zbog kojih raste nepovjerenje prema Washingtonu.
“Ljuti su na SAD, ali i dalje zavise od njih”
Douglas Silliman, bivši američki ambasador u Kuvajtu i Iraku, opisao je situaciju kao svojevrsnu kontradikciju.
Zemlje Zaljeva nezadovoljne su američkom politikom i strahuju da ih je Washington uvukao u konflikt, ali istovremeno i dalje zavise od SAD-a kada je riječ o oružju, municiji, obavještajnim podacima i sigurnosnoj infrastrukturi.
Zbog toga se, barem zasad, ne očekuje potpuni raskid tradicionalnih savezništava.
Umjesto toga, zemlje regije mogle bi pokušati razviti dodatne odnose s drugim državama kako bi smanjile zavisnost od jednog partnera.
Rat sve više pritišće i ekonomiju
Dugotrajni sukob mogao bi imati posljedice i na ekonomije zemalja Zaljeva.
Regija se tokom jeseni tradicionalno priprema za period intenzivnijih turističkih, poslovnih i sportskih aktivnosti. Konferencije, međunarodni samiti, festivali i utrke Formule 1 trebali bi privući veliki broj posjetilaca.
Međutim, nastavak sukoba mogao bi ugroziti dio tih planova.
Posebno se prati velika saudijska investicijska konferencija “Future Investment Initiative”, koja bi se trebala održati krajem oktobra. Događaj je poznat kao svojevrsni “Davos u pustinji” i okuplja brojne svjetske investitore, političare i poslovne lidere.
Ako sigurnosna situacija ostane nestabilna, upravo bi taj događaj mogao pokazati koliko je rat utjecao na povjerenje međunarodnih investitora.
Zaljevske države između Washingtona i Teherana
Iako se raspoloženje prema Washingtonu mijenja, zemlje Zaljeva istovremeno osjećaju sve veći bijes prema Iranu zbog nastavka raketnih i dronovskih napada.
Zbog toga se trenutno ne nazire jednostavna alternativa američkom sigurnosnom kišobranu.
Kuvajt je, prema riječima tamošnjih analitičara, uspio vratiti veliki dio svakodnevnog života u normalu, ali stanovništvo i dalje strahuje da bi se sukob mogao produžiti.
Upravo je trajanje rata jedan od najvećih problema za zemlje regije.
One žele izbjeći direktno uključivanje u sukob, ali istovremeno moraju zaštititi svoju infrastrukturu, energetiku i teritorij.
Za sada zato više izgleda da ne napuštaju Washington, već pokušavaju pronaći način da uz SAD imaju i druge sigurnosne opcije.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.