Opozicija pred izbore u potpunom mraku: Svi su tražili birališta, a sada – tišina koja otvara velika pitanja
Pred Srbijom se ponovo otvara veliko političko pitanje – ko je spreman za izbore, a ko je njihov raspisivanje samo tražio dok su oni delovali kao daleka mogućnost?
Tekst se nastavlja ispod promocije
Najnovija politička dešavanja pokazuju da deo opozicije i studentskog blokaderskog pokreta još nema jasno definisanu predizbornu kampanju, niti građanima predstavlja konkretan program sa kojim bi izašao pred birače. Umesto jasnih poruka, planova i predstavljanja kandidata, javnost za sada dobija uglavnom međusobna prepucavanja i nejasne političke poruke.
Situacija je posebno zanimljiva imajući u vidu da su upravo opozicioni političari i blokaderi mesecima insistirali na raspisivanju izbora. Kada se mogućnost izbora približila, očekivalo se da će političke organizacije već imati razrađenu strategiju, spremne liste, kandidate i program.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Međutim, slika koja trenutno stiže iz opozicionih redova prilično je drugačija.
Umesto kampanje – konfuzija
Jedan od problema koji se sve češće nameće jeste pitanje šta bi pojedine opozicione stranke zapravo ponudile građanima ukoliko bi dobile njihovo poverenje.
Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije, reagovao je na najavu izbora pitanjem zbog čega se uopšte ide na izbore, iako je njegova politička opcija ranije insistirala na njihovom raspisivanju.
Sa druge strane, Miloš Jovanović iz Novog DSS-a ranije je poručivao da je njegova stranka spremna za izbore, dok se potom otvorilo pitanje šireg opozicionog okupljanja i mogućnosti formiranja svojevrsne tehničke vlasti nakon izbora.
Takve poruke, međutim, ne daju jednostavan odgovor na najvažnije pitanje koje birač ima pred izbore: šta konkretno nudite građanima?
Upravo nedostatak jasne političke artikulacije analitičari vide kao jedan od najvećih problema opozicionih struktura.
„Ne mogu da sastave kampanju“
Politikolog Perko Matović ocenio je da je problem opozicionih struktura u tome što nemaju dovoljno jasno definisan program i političku ponudu sa kojom bi mogli da izađu pred građane.
Prema njegovoj oceni, nije dovoljno građanima ponavljati da vlast ne valja. Birači očekuju odgovor na pitanje šta bi opozicija uradila drugačije ukoliko bi došla na vlast.
To je, kako se navodi, posebno važno kada se otvore pitanja oko kojih postoje duboke razlike – od Kosova i Republike Srpske, preko odnosa prema Evropskoj uniji i Rusiji, do ekonomskih pitanja.
Upravo tu se, prema Matovićevoj oceni, pojavljuje problem objedinjavanja različitih opozicionih aktera. Ako je jedina zajednička tačka smena aktuelne vlasti, postavlja se pitanje šta bi se dogodilo nakon eventualne izborne pobede.
Gde su ljudi na terenu?
Još jedno pitanje koje se postavlja jeste terenski rad.
Predizborna kampanja ne podrazumeva samo gostovanja na televizijama i objave na društvenim mrežama. Stranke koje žele da osvoje vlast moraju da razgovaraju sa građanima, obilaze gradove i opštine, predstavljaju kandidate i objašnjavaju svoje političke planove.
Bojan Borovčanin, predsednik organizacije NIT, ocenio je da je upravo nedostatak vidljivog terenskog rada jedan od problema opozicije. Prema njegovim rečima, politički akter koji ima spreman plan, program, strategiju i ljude trebalo bi da bude spreman za izbornu utakmicu bez obzira na rok.
Srbija Politika
VUČIĆ DOBIO PORUKU IZ RUSIJE! Moskva konačno progovorila o susretu Vučića i Zelenskog
23.08.2026. u 04:29
On smatra da se umesto predstavljanja konkretnih rešenja opozicija često bavi napadima na predsednika Aleksandra Vučića i čekanjem na eventualne greške vlasti.
Takva strategija, ukoliko se nastavi, može predstavljati ozbiljan problem u izbornoj kampanji.
Ponoš: „Radimo i mi“
Na pitanje zbog čega je Vučić već svakodnevno prisutan u kampanji, dok se opozicija još nije konsolidovala, lider stranke SRCE Zdravko Ponoš odgovorio je da opozicija takođe radi, ali da televizija N1, kako je rekao, ne radi vikendom.
Ta izjava otvorila je dodatnu raspravu o tome koliko su opozicione aktivnosti zapravo vidljive široj javnosti.
Jer u izbornoj kampanji nije dovoljno samo tvrditi da se radi. Građani moraju moći da vide ko su kandidati, šta nude i kakvu politiku planiraju da vode.
Izbori kao test političke organizacije
Ukoliko se izbori zaista približavaju, vreme za unutrašnja previranja polako ističe.
Svaka politička organizacija koja želi ozbiljan rezultat moraće da odgovori na nekoliko osnovnih pitanja: ko su kandidati, kakav je program, koje su konkretne mere i ko će ih sprovesti?
Ukoliko odgovora nema, kampanja se lako može pretvoriti u takmičenje u kritikovanju protivnika.
To je posebno značajno za opozicione stranke koje pokušavaju da privuku birače različitih političkih stavova. Jedan deo biračkog tela može biti motivisan nezadovoljstvom vlašću, ali to samo po sebi ne znači da će automatski glasati za bilo koju opozicionu opciju.
Čeka li se tuđa greška?
Jedna od ocena koja se pojavila jeste da deo opozicije možda više računa na grešku vlasti nego na sopstvenu političku ponudu.
U takvoj strategiji kampanja se ne gradi oko pitanja „šta ćemo uraditi“, već oko pitanja „šta je vlast uradila loše“.
Problem nastaje kada birač postavi sledeće pitanje: šta ćete vi uraditi kada dobijete vlast?
Ukoliko odgovor izostane, politička poruka ostaje nepotpuna.
Zato će naredni period biti svojevrsni test za opoziciju. Ukoliko želi da uđe u ozbiljnu izbornu utakmicu, moraće da pokaže da poseduje više od zajedničkog cilja – smene vlasti.
Građani će na kraju odlučivati između konkretnih ponuda, ljudi i programa.
A upravo na tom terenu, prema ocenama sagovornika Kurira, opozicija za sada deluje gotovo nevidljivo.
Pratite Daily Magazin
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.