Tramp razmatra šokantan potez: Zbog ovog poteza vlada zabrinutost svih u Vašingtonu

Američki predsjednik Donald Trump ozbiljno razmatra mogućnost povlačenja dijela američkih snaga iz Evrope, potvrdio je visoki zvaničnik Bijele kuće za Defense News. Razlozi za ovaj radikalan potez leže u Trumpovom dubokom nezadovoljstvu angažmanom NATO saveznika u Hormuškom moreuzu, kao i u zastoju planova oko kupovine Grenlanda.

Odluka još nije konačna, ali tenzije rastu

Iako Bijela kuća još nije zatražila od Pentagona izradu konkretnih planova za smanjenje broja vojnika, sama činjenica da se o ovoj opciji aktivno raspravlja pokazuje da su transatlantski odnosi na najnižoj tački od osnivanja NATO-a 1949. godine. Ni prošlosrijedna posjeta generalnog sekretara NATO-a, Marka Ruttea, Bijeloj kući nije donijela željeni pomak u smirivanju tenzija.

Strategija bez napuštanja Saveza

Smanjenjem broja američkih vojnika na evropskom tlu, Vašington bi značajno umanjio svoje sigurnosne obaveze na kontinentu bez formalnog istupanja iz Saveza. Ovakav potez bi, prema riječima stručnjaka, otvorio složena ustavnopravna pitanja, ali bi Trumpu omogućio da ostvari svoje ciljeve smanjenja troškova i pritiska na saveznike.

Sjedinjene Američke Države trenutno u Evropi drže više od 80.000 vojnika. Najveći kontingent, sa više od 30.000 vojnika, smješten je u Njemačkoj, dok se značajne snage nalaze i u Italiji, Španiji te Ujedinjenom Kraljevstvu.

Sukob oko Hormuškog moreuza i Grenlanda

Glavni kamen spoticanja postala je situacija u Hormuškom moreuzu. Od početka rata s Iranom 28. februara, Trump ne skriva bijes jer saveznici iz NATO-a nisu ponudili vojnu pomoć u osiguravanju ove ključne rute za snabdijevanje naftom, koja je uprkos krhkom primirju i dalje blokirana.

Istovremeno, diplomatska kriza traje i zbog Grenlanda. Trump je početkom januara ponovo aktualizirao ideju o pripajanju ove danske prekomorske teritorije, što je izazvalo oštre reakcije u Evropi. Dok Rutte tvrdi da su pregovori o sigurnosti Arktika u toku, Trumpov krug smatra da saveznici nedovoljno uvažavaju američke interese na krajnjem sjeveru.

Zabrinutost u Vašingtonu: Šta će biti s Kosovom?

Ovakve najave izazvale su alarm i u američkom Kongresu. I republikanci i demokrate izrazili su veliku zabrinutost, uputivši apel državnom sekretaru Marcu Rubiju da se američke trupe ne povlače s ključnih tačaka, uključujući i Kosovo.

Diplomate iz NATO-a, s druge strane, brane se tvrdnjama da Sjedinjene Države nikada nisu jasno precizirale kakvu vrstu pomoći očekuju u Hormuškom moreuzu niti su navele koje konkretne vojne sposobnosti saveznice trebaju ustupiti.

Dok se čeka konačna odluka iz Bijele kuće, sigurnosna arhitektura Evrope, koja je decenijama počivala na američkom vojnom prisustvu, nalazi se pred najvećim izazovom u modernoj historiji.