Može se dobiti i 720 eura. Evo tko ima pravo na dodatak i kako se prijaviti

Sve veći broj građana u Hrvatskoj posljednjih mjeseci raspituje se o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom radi lakšeg sudjelovanja u svakodnevnom životu. Riječ je o pomoći koja može doseći i 720 eura mjesečno, ovisno o stupnju invaliditeta i razini potrebne potpore.

Iako mnogi građani imaju pravo na ovu naknadu, dio njih još uvijek nije siguran tko može podnijeti zahtjev, koliki iznos može dobiti te koje uvjete treba ispuniti. Upravo zato raste interes za detaljnim informacijama o postupku ostvarivanja prava, razinama potpore i dokumentaciji potrebnoj za prijavu.

Što je inkluzivni dodatak?

Inkluzivni dodatak predstavlja novčanu pomoć osobama s invaliditetom kako bi lakše pokrile povećane životne troškove povezane s njihovim zdravstvenim stanjem i svakodnevnim funkcioniranjem.

Namjena dodatka je omogućiti kvalitetniji život i ravnopravnije sudjelovanje u društvu. Troškovi koje osobe s invaliditetom često imaju uključuju prilagodbu stambenog prostora, nabavu medicinskih pomagala, prijevoz, specijaliziranu opremu, terapije i druge oblike pomoći.

Važno je naglasiti da je inkluzivni dodatak izuzet od ovrhe, što znači da korisnicima ne može biti blokiran zbog dugova ili drugih financijskih obveza.

Pet razina potpore

Sustav inkluzivnog dodatka podijeljen je u pet razina potpore. Visina naknade određuje se prema stupnju invaliditeta i procjeni funkcionalnih sposobnosti korisnika.

Osnovica za izračun dodatka iznosi 120 eura, a postotak osnovice razlikuje se ovisno o razini potpore.

Iznosi po razinama potpore

Prva razina potpore iznosi 600 posto osnovice, odnosno 720 eura mjesečno.

Druga razina potpore iznosi 400 posto osnovice, odnosno 480 eura mjesečno.

Treća razina potpore iznosi 360 posto osnovice, odnosno 432 eura mjesečno.

Četvrta razina potpore iznosi 135 posto osnovice, odnosno 162 eura mjesečno.

Peta razina potpore iznosi 115 posto osnovice, odnosno 138 eura mjesečno.

Razlika između razina određuje se prema težini invaliditeta i potrebnoj razini svakodnevne pomoći.

Tko može ostvariti pravo na dodatak?

Pravo na inkluzivni dodatak imaju odrasle osobe i djeca kojima je utvrđen određeni stupanj invaliditeta ili oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Kod prve, druge i treće razine potpore pravo mogu ostvariti odrasle osobe s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen treći ili četvrti stupanj invaliditeta prema pravilima vještačenja.

Također, pravo imaju i djeca kojoj je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj invaliditeta bez obzira na status osobe s invaliditetom.

Kod četvrte i pete razine potpore pravo imaju odrasle osobe i djeca kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj invaliditeta ili oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Kako se određuje stupanj invaliditeta?

Stupanj invaliditeta utvrđuje se putem službenog postupka vještačenja. Nalaz i mišljenje donosi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Tijekom postupka procjenjuje se koliko zdravstveno stanje osobe utječe na njezino svakodnevno funkcioniranje, mogućnost samostalnog života i sudjelovanje u društvu.

U obzir se uzimaju medicinska dokumentacija, dijagnoze, funkcionalne sposobnosti te potreba za pomoći druge osobe.

Tko nema pravo na inkluzivni dodatak?

Iako je riječ o široko dostupnoj pomoći, određene skupine građana ne mogu ostvariti pravo na ovu naknadu.

Pravo se ne priznaje osobama koje već koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja prema propisima socijalne skrbi.

Također, pravo ne mogu ostvariti osobe koje već primaju osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu prema posebnim propisima.

Izuzetak postoje kod pojedinih korisnika koji su prava ostvarili prema starijim zakonima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su vrijedili do kraja 1998. godine.

Dodatna ograničenja za četvrtu i petu razinu

Kod četvrte i pete razine potpore postoje dodatni imovinski uvjeti.

Pravo se ne priznaje osobama koje posjeduju drugi stan ili kuću koju mogu prodati ili iznajmiti radi osiguranja dodatnih prihoda.

Također, pravo nemaju osobe koje posjeduju poslovni prostor koji ne koriste za registriranu djelatnost.

Ograničenje vrijedi i za osobe kojima je osiguran smještaj u ustanovama socijalne skrbi ili drugim organiziranim oblicima smještaja.

Kako podnijeti zahtjev?

Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Nakon podnošenja zahtjeva pokreće se postupak procjene i vještačenja. Nadležna tijela zatim utvrđuju kojoj razini potpore osoba pripada.

Građani uz zahtjev obično prilažu medicinsku dokumentaciju, osobne podatke i ostale potrebne potvrde. U pojedinim slučajevima može biti potrebno dodatno vještačenje ili dopuna dokumentacije.

Kada pravo miruje?

Postoje situacije u kojima korisnik privremeno ne može koristiti pravo na inkluzivni dodatak.

To se odnosi na osobe koje se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne, na dugotrajnom liječenju u zdravstvenoj ustanovi ili borave u inozemstvu duže od šest mjeseci bez prekida.

U takvim slučajevima pravo miruje dok se ne ispune uvjeti za njegovo ponovno korištenje.

Zašto je interes građana sve veći?

Rast troškova života, inflacija i povećani troškovi zdravstvene skrbi posljednjih godina dodatno su povećali interes građana za različite oblike socijalne pomoći.

Mnoge osobe s invaliditetom suočavaju se s visokim troškovima terapija, lijekova, prijevoza i prilagodbe životnog prostora. Upravo zbog toga inkluzivni dodatak za mnoge predstavlja važnu financijsku pomoć.

Posebno je značajno što se naknada može koristiti fleksibilno, ovisno o individualnim potrebama korisnika.

Stručnjaci upozoravaju na važnost informiranja

Brojne udruge osoba s invaliditetom upozoravaju kako dio građana još uvijek nije dovoljno informiran o svojim pravima.

Mnogi potencijalni korisnici ne znaju da mogu podnijeti zahtjev ili smatraju da nemaju pravo na dodatak iako ispunjavaju uvjete.

Zbog toga stručnjaci apeliraju na građane da se informiraju u nadležnim uredima socijalne skrbi i zatraže stručnu pomoć pri prikupljanju dokumentacije.

Sustav pomoći i dalje izaziva rasprave

Iako je inkluzivni dodatak uveden s ciljem pojednostavljenja sustava i poboljšanja položaja osoba s invaliditetom, dio javnosti smatra da su pojedini postupci još uvijek previše administrativno zahtjevni.

Neki korisnici upozoravaju na duge rokove obrade zahtjeva i složenost medicinskog vještačenja. Istodobno, institucije ističu da je cilj sustava osigurati pravednu raspodjelu sredstava i pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Građani pozvani da provjere svoja prava

Nadležne institucije posljednjih mjeseci sve češće pozivaju građane da provjere ostvaruju li pravo na inkluzivni dodatak ili neku drugu vrstu pomoći.

Posebno se apelira na roditelje djece s teškoćama u razvoju te osobe koje zbog zdravstvenog stanja imaju povećane troškove života.

Za mnoge obitelji ova naknada može predstavljati značajno financijsko olakšanje i pomoć u svakodnevnom funkcioniranju.