BLAMAŽA U SAD-u: Puljić otkriva kako su Dodik i Cvijanović “prodavali maglu”

Specijalni dopisnik Federalne televizije iz Sjedinjenih Američkih Država Ivica Puljić govorio je o američkoj strategiji nacionalne sigurnosti, stvarnom dometu lobiranja iz Bosne i Hercegovine u Washingtonu, te političkoj težini susreta koje su posljednjih dana predstavljali Milorad Dodik i Željka Cvijanović.

Puljić je izvještavao sa saslušanja na Senatskom pododboru za Evropu, gdje se raspravljalo o evropskoj energetskoj sigurnosti, uključujući i Južnu plinsku interkonekciju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tom prilikom osvrnuo se i na često ponavljanu tezu da je upravo ova godina presudna za Zapadni Balkan, ističući da se region već decenijama nalazi u stanju hronične političke nestabilnosti.

Govoreći o aktuelnim događajima u Washingtonu, Puljić je pojasnio da se brojne konferencije i skupovi namjerno organizuju u vrijeme tradicionalnog Molitvenog doručka, kada se u američkoj prijestonici okuplja veliki broj međunarodnih delegacija. U tom kontekstu održana je i konferencija Atlantic Councila, na kojoj su učestvovali političari sa Zapadnog Balkana, među njima i Željka Cvijanović.

Puljić je naglasio da Cvijanović u Washingtonu intenzivno radi na promociji putem društvenih mreža, ali da se to više može opisati kao propaganda nego kao stvarno političko lobiranje. Iako se u javnosti plasiraju fotografije i informacije o brojnim susretima, Puljić upozorava da se u većini slučajeva radi o kontaktima sa politički marginalnim zakonodavcima, bez stvarnog utjecaja na američku administraciju.

Posebno se osvrnuo na Milorada Dodika, navodeći da se njegovi susreti u Washingtonu često pogrešno predstavljaju kao politički značajni. Prema Puljićevim riječima, prisustvo Molitvenom doručku samo po sebi ne nosi političku težinu, budući da se radi o masovnom događaju na kojem učestvuje nekoliko hiljada ljudi iz cijelog svijeta.

Puljić je podsjetio i na promjenu američke strategije nacionalne sigurnosti, prema kojoj se očekuje smanjenje angažmana Sjedinjenih Država u Evropi. Takav zaokret, kako navodi, može imati ozbiljne posljedice po zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje su se decenijama oslanjale na američku političku i sigurnosnu podršku.

Analizirajući odnose zemalja regiona s aktuelnom američkom administracijom, Puljić je istakao da su Kosovo i Crna Gora napravili određene korake ka približavanju Washingtonu, dok je Srbija u tom procesu nazadovala. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, preporuke Atlantic Councila idu u pravcu unutrašnjih reformi, ustavnih promjena i sposobnosti realizacije velikih infrastrukturnih projekata, poput Južne plinske interkonekcije.

Puljić je napravio jasnu razliku između propagandnih aktivnosti i stvarnog političkog utjecaja, naglašavajući da ozbiljni kontakti sa State Departmentom i ključnim zakonodavcima izostaju. Prema njegovim riječima, interes američke administracije za pojedine aktere iz Bosne i Hercegovine značajno je opao.

Kao kontrast tome, Puljić je naveo da drugi bh. zvaničnici, poput ministra vanjskih poslova Dina Konakovića i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, imaju kontinuitet u kontaktima s američkom administracijom i ostvaruju susrete sa znatno relevantnijim političkim akterima.

Na kraju, Puljić je podsjetio da simbolika fotografija i javnih nastupa ne treba zamijeniti stvarni politički utjecaj, upozoravajući da javnost i mediji često nekritički prihvataju propagandne poruke koje ne odražavaju realno stanje odnosa Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.