OVO SU JEDNI OD RIZIKA U TRUDNOĆI: A posebno istaknuti kod ekstremno rane ili kasne dobi majke.

U Bosni i Hercegovini iz godine u godinu bilježi se pojava koja izaziva zabrinutost i medicinske stručnjake i javnost. Prema posljednjim podacima iz publikacije „Demografija 2024“, u protekloj godini rođene su dvije bebe čije su majke mlađe od 15 godina, te šest beba čije majke imaju 50 ili više godina. Ovo statističko ogledalo otvara pitanje: koliko su ovako rane i ovako kasne trudnoće zapravo rizične?

Prema riječima ginekologa dr. Bojana Stevanovića, specijaliste ginekologije i akušerstva, obje kategorije nose ozbiljne rizike. No, djevojčice mlađe od 15 godina su u posebno osjetljivoj zoni, jer njihov organizam još uvijek nije formiran da iznese trudnoću i porođaj.

Kod ovih pacijentkinja povećava se rizik od preeklampsije, eklampsije, zastoja u rastu ploda, prijevremenog porođaja, te komplikacija tokom samog porođaja zbog nedovoljno razvijene karlice. Često je potreban i carski rez, što dodatno povećava zdravstvene komplikacije i za majku i za dijete. Posebnu težinu nosi i psihički pritisak, jer maloljetne trudnice često prolaze kroz stigmu, prekid školovanja i emocionalne traume, što povećava rizik od postporođajne depresije i napuštanja djeteta.

Kod žena starijih od 50 godina situacija je drugačija, ali jednako kompleksna. One ulaze u trudnoću sa većom učestalošću hroničnih oboljenja, poput hipertenzije, dijabetesa i drugih stanja koja otežavaju trudnoću. Uz to, povećan je i rizik od urođenih hromozomskih anomalija, uključujući Daunov sindrom, kao i komplikacije poput tromboza, krvarenja i sporijeg oporavka nakon poroda.

I mlađima i starijima zajednička je jedna stvar – reakcija društva. Na ovo upozorava i psiholog i porodični psihoterapeut Maja Savanović Zorić iz Udruženja „Psiholuminis“. Djevojčice su često meta osude, starije žene čuđenja, a obje nose teret očekivanja, straha i emocionalne ranjivosti. Prema njenim riječima, i jedna i druga grupa žena trebaju snažnu podršku, razumijevanje i okruženje koje neće produbljivati njihovu ranjivost.

Govoreći i iz ličnog iskustva, Savanović Zorićeva ističe kako tijelo i emocije trudnoću drugačije doživljavaju kroz godine. U ranim dvadesetim, kaže, sve je bilo intenzivno, novo i puno neimenovanih strahova. Danas, u kasnim tridesetim, osjeća drugačiji ritam – više umora, ali i više stabilnosti, smirenosti i svijesti.

Naglašava da se žene u trudnoći ne smiju porediti s drugima. Svaka ima pravo na sigurnost, podršku, mir i dostojanstvo. Po njenim riječima, žene su dovoljno snažne da iznesu svaki izazov, ali isto tako zaslužuju okruženje koje će čuti njihove potrebe i poštovati njihovo iskustvo.